Izbijanje virusa korona na jugu Kine začepilo je luke presudne za globalnu trgovinu, uzrokujući zaostatak u isporuci koji bi mogao potrajati mjesecima i dovesti do nestašice tokom sezone prazničkih kupovina.
Haos je počeo prošlog mjeseca kada su vlasti u južnoj kineskoj provinciji Guangdong, u kojoj su smještene neke od najprometnijih svjetskih kontejnerskih luka, otkazale letove, zaključale zajednice i obustavile trgovinu duž svoje obale da bi stavili pod kontrolu brzi rast slučajeva zaraženih od korona virusa.
Stopa infekcija se od tada smanjila, a mnoge operacije su se ponovo pokrenule. Međutim, šteta je već napravljena. Jantian, luka udaljena oko 50 milja sjeverno od Hong Konga, koja svakodnevno prometuje robom kojom bi se punilo 36.000 kontejnera od 20 stopa, bila je zatvorena skoro sedam dana krajem prošlog mjeseca nakon što su među radnicima na pristaništu otkriveni zaraženi. Iako se ponovo otvorila, luka i dalje radi smanjenim kapacitetom, stvarajući ogroman zaostatak kontejnera koji čekaju na polazak i brodova koji čekaju na pristajanje.
Zagušenja u Jantianu prelila su se i na druge kontejnerske luke u Guangdongu, uključujući Šekou, Čivan i Nanša. Svi oni nalaze se u Šenženu ili Guangžuu, četvrtoj i petoj najvećoj sveobuhvatnoj luci za kontejnere na svijetu. Domino efekat stvara ogroman problem i svjetskoj brodskoj industriji.
“Jantovski zaostatak je dodatni problem na već poremećenom globalnom lancu snabdijevanja, uključujući i njegovu značajnu morsku dionicu. Ljudi možda neće pronaći sve što su tražili na policama prilikom kupovine božićnih poklona kasnije tokom godine”, rekao je Peter Sand, glavni analitičar brodarstva za udruženje brodovlasnika “Bimco”.
Od četvrtka je više od 50 kontejnerskih brodova čekalo da pristane u delti Guangdong Auter Perl rijeke, prema podacima “Refinitiva”. To je najveći zaostatak od 2019. godine.
Zabrinjavajuće je stanje u operacijama na Jantianu. Luka nije u stanju da prihvati oko 357.000 kontejnera tereta od 20 stopa od kraja maja, prema nedavnoj procjeni Larsa Jensena, izvršnog direktora danske konsultantske kuće “Vespucci Maritime”. To je više od ukupnog obima tereta na koji je uticalo šestodnevno zatvaranje Sueckog kanala u martu.
Janionske lučke operacije oporavile su se na oko 70 odsto normalnog nivoa. Povratak u puni kapacitet očekuje se do kraja juna.
Zagušenost na jugu Kine navela je velike brodarske kompanije da upozore klijente na kašnjenja, promjene ruta i odredišta brodova i rast naknada.
Iz “Maerska”, najveće svjetske brodske linije i operatora brodova, rekli su klijentima prošle sedmice da bi pristajanje brodova u Jantianu moglo biti odgođeno najmanje 16 dana.
Iako je kompanija rekla da će neke prevoznike preusmjeriti na alternativne luke, ne mora da znači da će to riješiti problem. “Maersk” je upozorio da bi se vrijeme čekanja na mjestima poput drugih luka u Šenženu, Guangžuu i Hong Kongu moglo povećati uplovljavanjem više brodova.
Gigantski brodari “Hapag-Lloyd” (HPGLY), “MSC” i “Cosco Shipping” (CHDGF) u međuvremenu su povećali cijene prevoza tereta između Azije i Sjeverne Amerike ili Evrope. “MSC” je ovog mjeseca rekao da će povećati troškove prijevoza iz Azije u Sjevernu Ameriku za čak 3.798 američkih dolara po kontejneru od 45 stopa.
To je globalni trend. Cijene za osam glavnih ruta istok – zapad porasle su u odnosu na isti period prošle godine, prema londonskom “Drewry Shippingu”. Najveći skok cijene zabilježen je na ruti od Šangaja do holandskog Roterdama, koji je od prije godinu dana skočio 534 odsto na više od 11.000 američkih dolara za kontejner od 40 stopa.
Prosječne cijene kontejnerskog tereta iz Kine u Evropu u međuvremenu su nedavno dostigle 11.352,33 dolara, što je najviši nivo od 2017. godine, navodi “Refinitiv”.
Kriza u Guangdongu pogoršava opterećenje ionako rastegnute globalne industrije. Naprimjer, u Sjedinjenim Državama glavne luke duž obale Kalifornije već su zakrčene brodovima-kontejnerima, što pogoršava usko grlo na najvećem trgovinskom ulazu u zemlji s Azijom.
Nacionalna maloprodajna federacija pozvala je američkog predsjednika Džoa Bajdena za rješavanje zastoja u američkim lukama. U pismu Bajdenu, organizacija je upozorila da izdanja “nisu samo dodala dane i sedmice lancima snabdijevanja, već su dovela do nestašice zaliha, što je uticalo na sposobnost da služe kupcima”.
“Brodarska industrija još uvijek svjedoči valovitim efektima poremećaja na Sueskom kanalu u martu, kada je Ever Given zapeo i blokirao jednu od najvažnijih svjetskih trgovačkih ruta skoro sedam dana”, rekao je Paraš Jain, šef brodske luke HSBC-a , i transportna istraživanja u Aziji.
Kriza u Guangdongu pokazuje koliko je krhk globalni lanac snabdijevanja, prema Pavanu Džošiu, izvršnom potpredsjedniku E2opena, dobavljača softvera iz lanca snabdijevanja sa sjedištem u Teksasu.
“Više nema mjesta za greške ili neočekivane događaje”, rekao je.
Pandemija je pustošila prošle godine, jer su blokade privremeno zatvorile tvornice i poremetile normalan tok trgovine. Kako se ekonomije vraćaju u život, dobavljači su rasterećeni povećanjem proizvodnje i dodatnom potražnjom potrošača. Međutim, taj rast potražnje sudara se sa skoro nepromijenjenim kapacitetom u brodskom kontejneru. Smanjen kapacitet globalnog zračnog prometa usljed kolapsa u dugotrajnoj avijaciji pogoršao je stvari.
Potražnja će se vjerovatno nešto pomjeriti jer zemlje popuštaju ograničenja, a ljudi opet počinju trošiti manje na kućanske aparate i druge proizvode, a više na iskustva na otvorenom. Ali teško da će ograničenja na globalnom lancu snabdijevanja uskoro nestati.
“U posljednje vrijeme vidjeli smo umor u globalnom lancu snabdijevanja koji se nadovezuje na već postojeće izazove”, rekao je Sand iz “Bimca”, prenose Nezavisne novine.
