Svjetski dan stanovništva obilježava se 11 jula, a inicijativu za obilježavanje pokrenuo je 1989. godine Upravni savjet Razvojnog programa Ujedinjenih nacija.
Obilježavanje je inspirisano velikim interesom za „Dan pet milijardi“ (11. juli 1987.), što je približno dan kada je svjetsko stanovništvo dostiglo 5 milijardi.
Procjenjuje se da je broj ljudi na Zemlji dostigao 1 milijardu u 1804. godini, 2 milijarde u 1927, potom 3 milijarde u 1960, zatim 4 milijarde 1974. godine, 5 milijardi u 1987, nakon toga 6 milijardi u 1999. godini te 7 milijardi u 2011. godini.
Prema procjenama Populacijskog odjeljenja UN-a smatra se da je sredinom 2019. godine broj stanovnika naše planete iznosio oko 7,71 milijardu, od čega gotovo 60% u Aziji, 17% u Africi, 10% u Evropi, a ostatak se odnosi na druge kontinente. Stanovništvo Bosne i Hercegovine čini ispod 0,05% ukupne svjetske populacije.
Na globalnom nivou, broj muške populacije blago nadmašuje broj ženske populacije (procjenjuje se da u 2017. godini 102 stanovnika muškog pola dolazi na svakih 100 žena).
Djeca do 15 godina čine 25,6% svjetske populacije, a stanovništvo starije od 60 godina 15,1%. Uslijed procesa starenja svjetskog stanovništva, očekuje se da do 2050. godine bude 21,1% djece do 15 godina i 21,4% lica starijih od 60 godina.
Velike ralike među zemljama
Godišnji broj živorođene djece u svijetu iznosi oko 141 milion, a umre oko 58 miliona stanovnika, te prirodni priraštaj iznosi oko 83 miliona stanovnika godišnje.
U prosjeku, svjetsko stanovništvo se mjesečno uveća za oko 2 populacije Bosne i Hercegovine. Stanovništvo u svijetu raste po stopi od 1,1% godišnje, ta stopa je u opadanju i predviđa se njeno smanjivanje u narednom periodu.
Procjenjuje sa da je u 2016. godini stopa nataliteta na globalnom nivou iznosila oko 18,9‰, stopa mortaliteta oko 7,7‰, što je dalo prirodni priraštaj od oko 11,2‰.
Postoje izrazite razlike u prirodnom kretanju stanovništva pojedinih regiona i zemalja svijeta. Tako je u razvijenom dijelu planete (odnosi se na Evropu, Sjevernu Ameriku, Australiju, Novi Zeland, Japan) stopa nataliteta iznosila 10,9‰, mortaliteta 10,1‰, a prirodnog priraštaja 0,8‰.
U manje razvijenom dijelu svijeta, stopa nataliteta iznosila je 20,5‰, mortaliteta 7,2‰, a prirodnog priraštaja 13,3‰.
Stopa nataliteta (2017.g.) u Bosni i Hercegovini bila je 8,6‰, a mortaliteta 10,8‰ što je rezultovalo negativnim prirodnim kretanjem stanovništva od 2,2‰.
Stopa ukupnog fertiliteta na svjetskom nivou iznosi 2,5 (2016. godine). U razvijenom dijelu svijeta iznosi 1,7, a u manje razvijenom 2,6. Među kontinentima, najviša je u Africi (4,5), a najniža u Evropi (1,6). Posmatrano po državama, najviša stopa je u državama poput Nigera (7,2), Somalije (6,3), Konga DR (6,1), a među najnižim je u Moldaviji, Portugalu, Singapuru (po 1,2) itd.
Procjenjeni očekivani životni vijek pri rođenju (2016.) za svjetsku populaciju iznosi 71,7 godina (za muškarce 69,4, za žene 74). Najniži je u Sijera Leoneu (51,8), Centralnoafričkoj Republici (52,2), Čadu (52,9), Nigeriji (53,4), a najviši u Japanu (83,8 godine), Švajcarskoj (83,3), Španiji (83,1) i Singapuru (83).
Procjenjeni očekivani životni vijek pri rođenju za stanovništvo Bosne i Herecegovine iznosi 76,9 godina (74,4 godine za muškarce i 79,4 godina za žene).
Prema srednjoj varijanti projekcija (Populacijsko odjeljenje UN) očekuje se da svjetska populacija dostigne 8,55 milijardi do 2030., a 9,74 milijardi do 2050. godine. Očekuje se da više od polovine ukupnog projektovanog rasta svjetske populacije bude koncentrisano u samo 9 zemalja: Indiji, Nigeriji, Pakistanu, Demokratskoj Republici Kongo, Etiopiji, Tanzaniji, Indoneziji, Egiptu, Sjedinjenim Američkim Državama. Na drugoj strani, očekuje se da se stanovništvo 55 zemalja i teritorija smanji u periodu 2019-2050.
Razlike u demografskoj dinamici i demografskim karakteristikama koje postoje među državama i regionima dovode do promjene njihovog udjela u svjetskoj populaciji. Postoje velike razlike u stopi promjene brojnosti stanovništva među kontinentima i regionima svijeta.
Tako je u 1950. godini na Evropu otpadalo 21,7% svjetskog stanovništva, u 2017. 9,8%, a projekcija za 2050. godinu je 7,3%.
Na drugoj strani, udio Afrike rastao je sa 9,0% u 1950. godini na 16,6% u 2017, a očekuje se da u 2050. godini dostigne 25,9%. U vezi sa različitom stopama kretanja broja stanovnika među pojedinim državama, očekuje se dalja promjena njihovog učešća u ukupnoj populaciji svijeta i redoslijeda na listi država po brojnosti njihovog stanovništva.
Rast populacije
U narednim decenijama očekuje se nastavak rasta svjetske populacije, s tim što će stopa rasta nastaviti da se smanjuje. Očekuje se dalje smanjenje fertiliteta svjetskog stanovništva, što će osim sporijeg rasta voditi i starenju svjetske populacije. Tome će doprinjeti i očekivano produženje životnog vijeka.
Očekuju se velike razlike u demografskom razvoju među pojedinim zemljama, dok jedne očekuje depopulacija, drugima predstoji brz rast stanovništva. Među glavnim procesima koji se odnose na svjetsko stanovništvo je i proces urbanizacije.
Dok je gradsko stanovništvo u 1975. godini obuhvatalo 37% svjetske populacije, procjenjuje se da od 2008. godine prvi put u istoriji većina svjetskog stanovništva živi u gradovima i da će se rast udjela urbanog stanovništva nastaviti i u predstojećem period, saopšteno je i Agencije za statistiku BiH.