Globalni javni dug ove godine će premašiti 100 posto svjetskog bruto-društvenog proizvoda, što je najviši ikada zabilježni nivo, navodi se u novom izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda, piše BiznisInfo. Svijet je dosad uložio 11 hiljada milijardi dolara u zaštitu ekonomije zbog pandemije.
– Više od dvije trećine vlada širom svijeta uvećalo je fiskalnu podršku ekonomiji posljednjih mjeseci kako bi ublažilo privredni pad zbog pandemije. Ove mjere pomogle su spasiti živote, očuvati zaposlenost i rad kompanija. Najavljene fiskalne mjere od počekta pandemije sada se procjenjuju na gotovo 11 hiljada milijardi dolara na globalnom nivou, što je znatan porast u odnosu na 8 hiljada milijardi dolara procijenjenih u izvještaju MMF-a iz aprila – stoji u dokumentu.
Jedna polovina ovih mjera (5,4 hiljada milijardi dolara) se odnosi na dodatnu potrošnju i nadomjestan izgubljenih prihoda, što je direktno pogodilo državne budžete.
Preostala polovina je podrška za likvidnost, poput zajmova, udjela u kapitalu i garancija, uključujući putem državnih banaka i preduzeća, koji pomažu u održavanju novčanih tokova i smanjenju bankrota, ali bi mogli pridonijeti državnom dugu i deficitima ako ove javne intervencije izazovu gubitke.
PROČITAJTE JOŠ – MMF: Globalna ekonomija pada za 4,9 posto
Snažni pad proizvodnje i posljedični pad prihoda, zajedno sa znatnom fiskalnom podrškom, doveli su do porasta državnog duga i deficita.
Prema osnovnom scenariju, očekuje se da će globalni javni dug dostići 101 posto svjetskog BDP-a u 2020.-21. godini, što je porast od 19 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije.
U međuvremenu se očekuje da će se prosječni ukupni fiskalni deficit 2020. godine povećati na 14 posto BDP-a, 10 postotnih bodova više nego prošle godine.
Osim fiskalnih mjera, automatski stabilizatori od poreza i socijalna zaštita će, kako se očekuje, pomoći ublažavanju pada prihoda domaćinstava tokom recesije, ali će u prosjeku pridonijeti jednoj trećini rasta deficita.
Očekuje se da će državni prihodi opadati više od proizvodnje, i predviđa se da će biti za 2,5 posto BDP-a niži nego u 2019. godini, što odražava niže lične i korporativne prihode i teško ugroženu privatnu potrošnju.
Visina duga i deficita podložna je velikoj neizvjesnosti i moglo bi doći i do nepovoljnijeg scenarija ako bude ponovnog porasta infekcija ili pogoršnja finansijskih uslova. Prihodi bi također mogli pasti više ako se naplata poreza ne oproravi u cijelosti.
Situacija bi se, s druge strane, mogla poboljšati ako se ubrzo pojavi učinkovita vakcina.
G. Mrkić
