Vlasti Republike Srpske i Federacije BiH sa Svjetskom bankom dogovaraju, između ostalog, uspostavljanje Fonda za sanaciju banaka, detaljnu revizija devet banaka, te smanjenje roka za isplatu depozita banaka u likvidaciji sa 60 na 30 dana, otkriva poslovni portal CAPITAL.ba
Projektom jačanja bankarskog sektora u BiH koji provodi Svjetska banka predviđeno je i jačanje supervizije banaka odnosno entitetskih agencija za bankarstvo, a Svjetska banka je spremna da nadležnim institucijama u BiH za ovaj projekat odobri 60 miliona dolara. Kada je u pitanju formiranje Fonda, kako saznaje Capital.ba, predviđeno je da njime upravlja Agencija za osiguranje depozita BiH, ali bi svaki entitet imao svoj podračun na koji bi banke uplaćivale novac u Fond.
Postupak restrukturiranja banaka vodile bi, takođe, entitetske agencije za bankarstvo.
„Tim Svjetske banke je ponovo naglasio važnost uključivanja opštih principa o pokretanju korištenja Fonda za osiguranje depozita za namjenu sanacije u zakonu o bankama. Što se tiče fonda za sanaciju, tim Banke je napomenuo da se u FSAP-u predviđa stvaranje jedinstvenog fonda, kao srednjeročni prioritet, i naglasio neophodnost sprovođenja detaljne studije o koristima i troškovima različitih opcija za Fond koje su dostupne u međunarodnom prihvaćenom okviru, uz istovremeno uzimanje u obzir svih specifičnosti zemlje“, navodi se u tajnom Izvještaju Tima Svjetske banke za tehničku podršku finansijskom sektoru BiH koji je u posjedu CAPITAL-a.
Projekat jacanja bankarskog sektora BiH
Sa ciljem ocjenjivanja stanja u bankarskom sektoru BiH već je pokrenuta revizija devet banaka, i to četiri u RS i pet u FBiH, koje su od 2012. do 2014. godine imale rast kreditiranja više od deset odsto ili koje su bile pod pojačanom supervizijom u prošloj godini. Po preporuci Svjetske banke reviziju rade revizorske kuće iz „velike četvorke“ koju čine“Deloitte“, „Pricewaterhousecoopers“ i „Ernst & Young“ i KPMG. Iz RS su imali zamjerke na prijedlog smatrajući da su te kuće preskupe, ali Svjetska banka je bila jasna da to „moraju biti firme sa potrebnim nivoom kapaciteta i nezavisnosti, te da se bankama ne smije dozvoliti da izaberu domaće ili međunarodne revizore nižeg ranga“.
Automatski u sistemu depozita Što se tiče Agencije za osiguranje depozita, osim skraćivanja roka isplate depozita banaka u likvidaciji na maksimalno 30 dana, novina je i to da bi banke ubuduće trebalo automatski da budu u sistemu osiguranih depozita, nakon što im Agencija za bankarstvo da dozvolu za rad, odnosno da dozvola za rad bude uslovljena uključivanjem u sistem osiguranja. U Izvještaju o provođenju Projekta jačanja bankarskog sektora navedeno je i da je „rješavanje nekvalitetnih kredita i dalje pitanje od ključne važnosti za iščišćavanje bilansa banaka i podsticanje novog pozajmljivanja privredi“.
„Kao nadgradnja na tekućim reformama okvira za nesolventnost u RS, koju je Grupacija Svjetske banke podržala kroz Program savjetovanja o rješavanju dugovanja, kao i usvajane zakona o bankama, koji će obezbijediti pravnu jasnoću u vezi sa prodajom NPL-ova trećim licima, dogovoreno je da će Grupacija Svjetske banke sprovesti i mapiranje NPL-ova sa ciljem pružanja podrške nadležnim institucijama u razvoju alata i podsticaja za olakšavanje restrukturiranja i rješavanja dugovanja, kao i usvajanju smjernica za vansudsko restrukturiranje“, navedeno je u programu. Agencije za bankarstvo RS i FBiH trebaju da uspostave i operacionalizuju posebne jedince za sanaciju banka u skladu sa novim zakonom o bankama.
Obje agencije moraju da usvoje internu metodologiju ocjenjivanja planova oporavka i nakon toga da ocijene planove oporavka svih banaka. „Na osnovu diskusija koje su održane u toku misije, nadležene institucija i Banka su se saglasile da bi implementacija okvira za rezoluciju banka, kao što se predviđa nacrtima zakona o bankama, trebalo da bude jedna od primarnih reformskih oblasti u sklopu nove operacije pozajmljivanja“, navodi se u Izvještaju misije za tehničku podršku finansijskom sektoru BiH sa jasnom napomenom da su dokumenti Svjetske banke javno dostupni, ali da će ovaj „ostati neobjavljen“.
Bajić: Zašto da dobre banke spašavaju loše?
Direktor NLB banke i član Upravnog odbora Udruženja banaka BiH Radovan Bajiće kaže da je osnivanje Fonda za sanaciju banaka spominjano kao mogućnost, ali da se dalje od toga, prema njegovim informacijama, nije išlo. Smatra da je uspostavljanje takvog fonda nepotrebno.
„Zašto bi naša banka i akcionari donijeli odluku da dajemo novac za neku lošiju banku, kakvog to smisla ima? Mi imamo Agenciju za osiguranje depozita i to je, po mom mišljenju previše, zato što su tu uključene banke koje nisu trebale da budu uključene. U svakom slučaju to je samo zahtjev Svjetske banke da države malo odgovornije kontrolišu banke“, kazao je Bajić. (Capital.ba)