Predstavnicima Udruženja poljoprivrednika Općine Fojnica prošle sedmice na prikladnoj svečanosti uručeno je Rješenje o registraciji „Fojničkog krompira“ oznakom geografskog porijekla.
U prisustvu načelnika Općine Fojnica Sabahudina Klisure, općinskih vijećnika, predstavnika Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanskog kantona te brojnih drugih visokih zvanica, dr.sci. Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine uručio je Rješenje o registraciji „Fojničkog krompira“ predsjednici Udruženja poljoprivrednika Općine Fojnica Lamiji Durić.
Na svečanosti je istaknuto da je registracija „Fojničkog krompira“ oznakom geografskog porijekla značajan korak koji potvrđuje vrijednost i kvalitet ovog proizvoda, štiteći njegovu autentičnost i prepoznatljivost na tržištu. Uz očuvanje tradicije i identiteta regiona u kojem se „Fojnički krompir“ uzgaja, oznaka geografskog porijekla koju dodjeljuje Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine otvara nove mogućnosti za razvoj poljoprivrede i lokalne zajednice.
Ugled i prepoznatljivost „Fojničkog krompira“ datira već duže vrijeme, i to ne samo na području Srednjobosanskog kantona, već i šire. Prema izvorima iz literature, uzgoj krompira na području Fojnice datira od početka XVIII. vijeka. Dugogodišnja tradicija nastavlja se i danas, a njezina specifičnost ogleda se u činjenici da proizvodnja krompira na području općine Fojnica u posljednjim godinama bilježi ubrzan rast.
Područje Fojnice nalazi se s jedne strane pod utjecajem Mediterana koji uslovljava visoke dnevne temperature vazduha tokom vegetacije, a s druge strane, visoke planine Vranica, Zec, Bitovinja, Kreuščićka, Šćit i Pogorelica prouzrokuju izraženo opadanje noćnih temperatura vazduha te na taj način usporavaju fiziološke procese u biljkama krompira, što doprinosi nakupljanju suhe materije. Laboratorijskim analizama utvrđena je vrijednost suhe materije „Fojničkog krompira“ u mjestu Otigošće do 20,02 %.
Proizvodnja „Fojničkog krompira“ provodi se shodno smjernicama zasnovanim na naučnim i stručnim saznanjima, ali i iskustvenim znanjem nastalim kroz dugu tradiciju proizvodnje u ovom geografskom području. Za proizvodnju se, u pravilu, koristi sadni materijal sorte Agria i druge sortne reprodukcije. Sortiment se zasniva, kako na sortama s dugom tradicijom uzgoja, tako i na novijim sortama, shodno njihovoj prilagodljivosti na agroekološke uslove i zahtjeve tržišta.