Srbijanska kompanija mogla bi dobiti jedan od najvećih infrastrukturnih poslova u Bosni i Hercegovini, vrijedan preko milijardu konvertibilnih maraka.
Komisija za projektovanje i izgradnju magistralnog gasovoda Šepak – Novi Grad završila je evaluaciju pristiglih ponuda za projekat poznat kao Istočna interkonekcija.
Nakon detaljne analize utvrđeno je da ponuda turske kompanije Vemak Insaat ne ispunjava formalno-pravne uslove iz tenderske dokumentacije, zbog čega je odbačena.
S druge strane, ponuda konzorcija koji predvodi beogradska firma Konvar ocijenjena je kao prihvatljiva i kvalifikovana za narednu fazu postupka. U ovom konzorciju nalaze se i:
-
GasTeh (Inđija)
-
Zavod za zavarivanje (Beograd)
-
Radis (Istočno Sarajevo)
-
Jokić Invest (Zvornik)
Ova grupa ponuđača sada ima mogućnost da dostavi finansijsku ponudu za realizaciju projekta. Prema svim relevantim informacijama, ovaj konzorcij je veoma blizu dobijanja ugovora, jednog od najvećih ikada dodijeljenih u Republici Srpskoj pa i cijeloj BiH.
Projekat vrijedan 900 miliona KM
Tender za projektovanje i izgradnju gasovoda raspisalo je preduzeće Sarajevo-gas Istočno Sarajevo krajem prošle godine, uz procijenjenu vrijednost od oko 900 miliona KM bez PDV-a, odnosno preko milijardu KM s PDV-om
Vlada Republike Srpske još je u novembru 2025. godine dala saglasnost za realizaciju ovog projekta, koji je definisan kao strateški prioritet u okviru Strategije razvoja energetike RS do 2035. godine.
Planirana izgradnja odvijat će se u tri faze:
-
izgradnja trase Šepak – Banja Luka
-
izgradnja priključnih gasovoda prema gradovima i općinama
-
završni dio trase Banja Luka – Novi Grad

Prema ranijim informacijama iz Sarajevo-gasa, planirano je:
-
oko 500 kilometara gasovoda
-
izgradnja 18 gasnih stanica na ulazima u gradove
Ovaj tender već je označen kao najveći infrastrukturni postupak javne nabavke ikada raspisan u Republici Srpskoj.
Ko je Konvar?
Kompanija Konvar iz Beograda djeluje više od 20 godina u oblasti mašinskih i infrastrukturnih radova, posebno u sektoru gasne infrastrukture.
Do sada su učestvovali u:
-
gasifikaciji općina Voždovac, Palilula i Barajevo
-
radovima na gasnom interkonektoru između Srbije i Bugarske
Firma ima registrovanu poslovnu jedinicu i u Bijeljini. Prema zvaničnim podacima:
-
kompanija zapošljava oko 179 radnika
-
u 2024. godini ostvarila je više od 60 miliona KM prihoda
Od maja 2024. godine Konvar je, prema podacima sa srbijanskog portala javnih nabavki, dobio ugovore vrijedne preko 27 miliona KM.
Čiji će plin teći ovim gasovodom
Inače, riječ je o gasovodu koji se u ranijim fazama često povezivao s ruskim energetskim projektima, odnosno spominjao kao projekat kompanije Gazprom. Međutim, u aktuelnim planovima ruska kompanija se više ne navodi kao partner ili finansijer.
Vlasti Republike Srpske tvrde da se sada radi o projektu koji će finansirati Vlada RS iz vlastitih sredstava, te da realizacija neće uključivati kreditno zaduženje, već budžetsko finansiranje u periodu od pet godina.
Ovaj projekat mnogi posmatraju i kroz prizmu šire energetske strategije u regionu, posebno u kontekstu Južne interkonekcije – planiranog gasovoda prema Hrvatskoj kojim bi u Bosnu i Hercegovinu stizao tečni prirodni gas (LNG), uglavnom američkog porijekla.
Ipak, postoje i mišljenja da ova dva projekta ne moraju nužno biti konkurentska. Naime, u pojedinim scenarijima razmatra se mogućnost produženja Južne interkonekcije prema Banjoj Luci, čime bi se ova dva gasovoda potencijalno mogla povezati u jedinstvenu mrežu.
U tom slučaju, teoretski bi i gas koji dolazi putem Južne interkonekcije mogao biti transportovan kroz istočni pravac, što bi otvorilo prostor za veći stepen diverzifikacije izvora snabdijevanja.
Da li će se takav scenario realizovati, ostaje da se vidi. Zanimljivo je, međutim, da u posljednjim sedmicama i mjesecima nije bilo oštrijih reakcija iz američkih diplomatskih krugova kada je riječ o ovom projektu, što dodatno podgrijava spekulacije o mogućim energetskim rješenjima u budućnosti.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba


