Globalni BDP (bruto domaći proizvod) neće se vratiti na nivo prije koronavirusa do 2022. godine, a nivo javnog duga naglo će se povećati ove godine, navodi se u novom izvještaju Ekonomske obavještajne jedinice (Economist Intelligence Unit, EIU).
Zastoj u svijetu koji je izazvao koronavirus otežao je privrednu aktivnost, što znači da su vlade morale primijeniti bilione dolara fiskalnih poticaja radeći s manjim prihodima i mnogo većim zdravstvenim i socijalnim troškovima.
U izvještaju EIU se navodi da su vlade u većini razvijenih zemalja, kako se čini, zaključile da je veća javna potrošnja, a samim tim i viši nivo javnog duga, bolja opcija od “raširenog uništavanja proizvodnih kapaciteta” uzrokovanog pandemijom. To znači neizbježni skok nivoa javnog duga ove godine.
Malo mjesta za smanjenje troškova
Iako bi zemlje sa stabilnijim bilansom trebale biti u mogućnosti da upravljaju troškovima servisiranja visokog nivoa javnog duga u kratkom roku, ekonomisti EIU-a istaknuli su da će se vlade na kraju morati suočiti s nagomilavanjem duga.
Osim toga, navodi se u izvještaju, vlade neće moći smanjiti ove fiskalne deficite smanjenjem potrošnje.
– Stroga štednja apsorbira politički kapital i možda neće biti dovoljno vremena da se provede takav plan, posebno imajući u vidu da se posljednji period stezanja kaiša desio ne tako davno u mnogim zemljama – rekli su ekonomisti EIU-a.
Moguće podizanje poreza
Vlade također vjerovatno neće moći ostvariti uštede koje bi mogle značajno smanjiti nivo duga.
To je zato što je u mnogim ekonomijama javni sektor manji nego što je bio prije globalne finansijske krize 2008., što znači da se vjerovatno ne može nastaviti sa smanjivanjem javnih rashoda poput zdravstvene zaštite, posebno u svjetlu pandemije.
Umjesto da smanje potrošnju, vlade će vjerovatno nastojati povećati fiskalni prihod, preokrenuvši trend u naprednim ekonomijama u posljednje četiri decenije koji je podrazumijevao kretanje ka nižim porezima na dobit.
Međutim, izvještaj je postavio pitanje hoće li vlade moći podići porez dovoljno brzo da takve mjere budu dovoljne za ojačavanje ekonomije.
Još jedna dužnička kriza u eurozoni
Devet godina od dužničke krize koja je potresla eurozonu, ekonomisti EIU-a upozorili su da će se neke razvijene zemlje možda opet naći na ivici krize. Posebno su identificirali Španiju i Italiju, koje su teško pogođene pandemijom a ionako su bile na slabim fiskalnim pozicijama.
– Južnoevropske države se još uvijek oporavljaju od godina štednje, u kombinaciji s visokim nivoom javnog duga, starenjem stanovništva i stalnim fiskalnim deficitom – navodi se u izvještaju.
Evropska centralna banka djelovala bi brzo kako bi spriječila kolaps, ali dužnička kriza u bilo kojoj od tih zemalja stvorila bi velike turbulencije na finansijskim tržištima. Kriza bi se brzo proširila širom svijeta – zaključuje se u dokumentu.
J. Polimac
