Evropski dobrovoljni penzijski fond zvanično je danas počeo s radom u RS-u.
Onivači Fonda, koji pruža građanima mogućnost ostvarivanje dodatnih prihoda u starosti zahvaljujući dobrovoljnom dopunskom penzijskom osiguranju, su Evropska banka za obnovu i razvoj, Skupna pokojninske družbe iz Ljubljane i Penzijski rezervni fond RS.
Potpisani su memorandumi o procesu pristupanja „Evropskom dobrovoljnom penzijskom fondu“, a među prvima koji će dodatno penzijsko osiguranje ponuditi svojim zaposlenima su u javnom preduzeću „Autoputevi RS“, Banjalučka pivara, „Elektroprivreda RS“, EuroExpress, HI „Destilacija“ Teslić, „Peštan“, Pošte Srpske, „Lanaco“, te „Šume RS“.
Osnivanjem Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda (EPF) građani u RS će prvi put biti u prilici da uplate na lične račune kasnije koriste kao dodatnu penziju.
Uplatu sredstava u penzijski fond mogu vršiti građani samostalno (neposredno) ili posredstvom svojih poslodavaca (učlanjenje putem penzijskog plana, koji uključuje poslodavca kao organizatora penzijskog plana i uplatioca doprinosa za svoje zaposlene).
Na ovaj način, osim prvog stuba penzijskog osiguranja – obaveznog državnog penzijskog osiguranja, u RS su ispunjeni uvjeti za funkcioniranje i trećeg stuba – dobrovoljnog dopunskog penzijskog osiguranja, koji predstavlja integralni dio sveobuhvatne strategije reforme penzijskog sistema RS-a.
Na osnovu Zakona o doprinosima, poslodavci su oslobođeni od plaćanja poreza i doprinosa za uplate na račun zaposlenih u dobrovoljni penzijski fond do iznosa od 1.200 KM godišnje (100 KM mjesečno).
-Dobrovoljno dodatno penzijsko osiguranje je u zapadnoj Evropi, kao i u većini zemalja jugoistočne Evrope već dugi niz godina ustaljena praksa, a od ove godine će priliku da budu članovi dobrovoljnog penzijskog fonda imati i građani RS i Bosne i Hercegovine – izjavio je Tomaž Završnik, direktor “Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda”.
Ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija je rekao da je “Evropski dobrovoljni penzijski fond” veoma važan za uspostavu finansijskog tržišta u RS.
-Pravi efekti formiranja Fonda će se vidjeti tek za osam do deset godina. Uvjereni smo da će ovo biti uspješna priča jer imamo partnere koji imaju iskustvo iz drugih zemalja koji će to iskustvo prenijeti kod nas kako bi animirali ljude da štede i koriste benefite koje imaju na duži vremenski period – kazao je Tegeltija.
Šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj u Bosni i Hercegovini Ian Braun je naglasio da je cilj da se započne uspostavljanje lokalnih tržišta kapitala u zemlji.
Srna