Prije nekoliko dana na snagu je stupila zabrana uvoza ruskog uglja u Evropsku uniju, što je ponukalo da članice EU-a potraže dodatne izvore ovog energenta. Na listi su i bosanskohercegovački rudnici, a iz Rudnika mrkog uglja Banovići za Al Jazeeru kažu kako je riječ o potražnji većih količina uglja.
Naime, EU je zabranila uvoz uglja iz Rusije 10. augusta u sklopu paketa sankcija prema Moskvi koji je objavljen u aprilu. Ovaj paket sankcija iz Brisela bio je prvi koji je direktno napao energetski sektor Ruske Federacije zbog njene invazije na Ukrajinu.
Zvanična Moskva je 24. februara pokrenula invaziju na susjednu Ukrajinu što je dovelo do sankcija prema Rusiji, a samim tim i do povećanja cijena i smanjenja dostupnih količina brojnih energenata kao što su nafta, plin, pelet, ugalj…
Evropske države su imale rok od aprila do augusta da traže alternative ruskom uglju što je značilo da povećaju uvoz iz drugih država, povećaju domaću proizvodnju ako je moguće ili da traže druge alternative za proizvodnju električne energije.
Kako navode iz Rudnika mrkog uglja Banovići, dobili su ponude iz država EU-a, a ugovori su u proceduri.
„Radi se o potražnji većih količina uglja, ali RMU Banovići trenutno je u mogućnosti isporučiti samo 20.000 tona uglja, s obzirom da se prvenstveno moraju uvažiti potrebe stalnih kupaca i ugovori koji su ranije sklopljeni“, ističu iz ove kompanije i dodaju kako je ponuđena cijena dosta veća u odnosu na trenutne cijene po kojima se ugalj isporučuje.
Enormno visoke cijene energenata
U odgovoru direktora RMU Banovići Elvira Salihovića na upit Al Jazeere ističe se kako su u pitanju i neke države koje nisu ranije iskazivale interes za banovićki ugalj.
„U skorije vrijeme došlo je do naglog porasta potražnje za ugljem iz država Evropske unije, posebno Poljske, Mađarske i Njemačke sa kojima do sada nikada nismo imali prilike surađivati“, navodi Salihović.
Dodaje kako je ova bh. kompanija zadržala isti nivo proizvodnje uglja ove godine u količinama kao iz prethodnih godina.
„RMU Banovići ne može zadovoljiti trenutnu cjelokupnu potražnju za ugljem, koja je u velikoj mjeri uzrokovana neisporukom uglja komercijalnog karaktera od strane drugih rudnika, kao i enormno visokim cijenama drugih energenata kao što su pelet, drvo, plin.“
Salihovića smo pitali da li očekuje neku zabranu ili ograničenje izvoza na nivou države ili entiteta.
„Ne očekujemo nikakve zabrane izvoza uglja, obzirom da ćemo zadržati nivo izvoza komercijalnog uglja kao i prethodnih godina. Ali, naravno, iskoristit ćemo ukazanu priliku na tržištu shodno našim proizvodnim mogućnostima“, dodaje on.
Poslali smo upite nadležnim ministarstvima na entitetskom nivou u Bosni i Hercegovini, ali odgovora do zaključenja teksta nije bilo.
Ovisnost o ruskom uglju
Evropska unija inače jako ovisi o uvozu ruskog uglja za stvaranje električne energije, približno 70 posto uvoza uglja za termoelektrane pokriva Rusija, pokazuju podaci Bruegela, briselskog think-tanka koji se fokusira na pitanja politike i ekonomije.
Dodaje se kako su Njemačka i Poljska naročito ovisne o ovom izvozu.
Stoga su države članice EU-a posljednjih mjeseci povećale uvoz iz brojnih država kao što su Kolumbija, Australija, Sjedinjene Američke Države, Južnoafrička Republika…
Prema podacima Braemara, koji prati usluge transporta, evropske države su samo u junu uvezle 7,9 miliona tona uglja za termoelektrane što je dvostruko više u odnosu na godinu ranije. Ipak, podaci Braemara pokazuju kako je tokom aprila i maja uvezeno, na mjesečnom nivou, po dva miliona tona više.
Primjera radi, evropske države su u junu uvezle 1,2 miliona tona uglja iz Kolumbije, dok je lani iz te južnoameričke države uvezeno 287.000 tona. Iz Australije je uvezen 1,1 milion tona, dok je uvoz iz SAD-a uvećan za 28 posto.
Izvor: Al Jazeera
