Sve više evropskih i svjetskih kompanija traži dobavljače iz BiH, a u tome prednjače automobilska, drvna i metalska industrija. Proizvod koji se najviše izvozi, bar kada je riječ o FBiH, su sjedala.
Šemsa Alimanović, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori FBiH, ističe da veliko interesovanje vlada bilo da se radi o kupnji proizvoda naših proizvođača, bilo da se radi o kooperaciji i snabdijevanju određenim dijelovima za proizvodnju.
“Najviše zainteresovanih kupaca je iz EU, posebno iz Njemačke i Švicarske. Potražnja u ovom segmentu porasla je već u prvom kvartalu ove godine za četiri posto”, kazala je Alimanovićeva za “Nezavisne“.
Pero Ćorić, direktor sektora granskih udruženja Privredne komore RS, ističe da se u proteklih nekoliko godina bilježi značajno interesovanje inostranih kompanija za proizvodnju određenih dijelova u BiH.
“U pitanju su metalski, elektro i automobilski sektor”, rekao je Ćorić za “Nezavisne”.
Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge i sekretar Udruženja metalske i elektro industrije Privredne komore FBiH, tvrdi da se u ovoj oblasti izveze više od 98 posto proizvoda.
“Izvoz bh. automobilske industrije veći je od 800 miliona KM i u blagom je porastu zadnjih nekoliko godina. Najviše dijelova se izvozi u Njemačku i zemlje EU. Ova grana industrije spada u najbolje organizovane industrije zahvaljujući i neophodnoj implementaciji standarda”, kaže Mališević.
Ističe da je, kada je u pitanju automobilska industrija u FBiH, vidljivo da se radi o rastu izvoza. Naglašava da je izvoz u segmentu u ovoj grani u 2014. godini bio 786,8 miliona, u 2015. godini 783,4 miliona, u 2016. godini 792,5 miliona i u 2017. godini 816.2 miliona KM.
“Među top 20 izvoznih proizvoda iz FBiH u 2017. godini na prvom mjestu su sjedala i na trećem su dijelovi i pribor za motorna vozila. U 2018. godini nastavljeni su trendovi porasta izvoza i očekujemo da će to biti još jedna uspješna godina za automobilsku industriju”, kazao je Mališević, ističući da su sve češći zahtjevi za traženje dobavljača u BiH.
Naglašava da metalski sektor ima velike konkurentske prednosti zbog postojećih sirovinskih resursa, te cjenovno konkurentnu i kvalifikovanu radnu snagu.
“Možemo kazati da u FBiH broj zaposlenih u ovoj oblasti prelazi 30.000 u više od 1.400 kompanija. Ovaj sektor čini gotovo jednu četvrtinu ukupne proizvodnje i više od jedne trećine izvoza FBiH”, objašnjava on.
Inače, izvoz metalske i elektro industrije FBiH u 2014. i 2015. godini iznosio je 2,6 milijardi, godinu dana kasnije 2,5 milijardi i prošle godine nešto malo više od tri milijarde KM.
“Period stagnacije je bio od 2014. do 2016. Međutim, lani je bila veoma dobra godina sa aspekta izvoza”, kazao je Mališević i upozorava na, uprkos povećanju broja zaposlenih, nedostatak i odliv visokostručnih kadrova.
Dodao je da je lani izvoz u FBiH bio 7,37 milijardi i da metalska i eletro industrija učestvuje sa više od 40 posto.
Ističe da ne treba zanemariti ni pojačan interes stranih investitora, koji traže destinacije za realizacije svojih investicija, i da je na vlasti da ambijent za poslovanje proizvodnih kompanija u BiH učini boljim.
I Ćorić tvrdi da veliki broj kompanija čija je proizvodnja na istoku ima tendenciju da se izmjesti na prostor EU, odnosno u zemlje zapadnog Balkana koje su blizu.
“To je šansa koju treba iskoristiti, a da bi se to ostvarilo, potrebno je riješiti carinske barijere, jer sada kada su nove tehnologije na snazi na carinskim terminalima, kamioni u BiH znaju stajati satima”, kaže Ćorić.
Povećanje izvoza
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, koje su dobile “Nezavisne”, u prvom kvartalu ove godine izvoz iz BiH težak je 2,86 milijardi i ostvareno je povećanje od 11,81 posto u odnosu na isti period prethodne godine, na šta je u EU izvezeno robe vrijedne 2,09 milijardi KM, što je povećanje od 16 odsto. Najviše je izvezeno u Njemačku, Austriju, Švicarsku, Srbiju, Crnu Goru, Italiju…
Izvozili su se koks, željezo, čelik, drvo, i to najviše u zemlje regije, ali i odjeća, madraci, posteljina, nuklearni reaktori, mine, granate, kotlovi, mašine. Tako je, na primjer, bombi, granata, torpeda, mina, raketa i slično izvezeno u vrijednosti od 11,95 miliona KM, sjedala za auto-industriju 9,59 miliona KM, otpaci od željeza i čelika teški 9,50 miliona KM…
