Hrvatska i Bugarska jedine su članice EU gdje je kupovna moć građana za više od 40 odsto niža od prosječne kupovne moći EU.
Paritet kupovne moći u Hrvatskoj već se tri godine drži na 59 odsto prosjeka EU, piše Večernji list i dodaje da se Bugarska digla na 53 odsto, dok je Rumunija pretekla Hrvatsku za dva postotna poena i njena kupovna moć je na 61 odsto EU prosjeka.
U tri godine najveći pomak zabilježen je u Rumuniji, Litvaniji i Estoniji, dok je pad kupovne moći za tri postotna poena evidentiran u Austriji i Belgiji te za sedam postotnih poena u Grčkoj.
Stvarna individualna potrošnja (AIC) pokazuje vrijednost robe i usluga koji su dostupni građanima neke države, nezavisno od toga kupuju li ih sami ili ih je osigurala država.
Najveća kupovna moć je u Luksemburgu, Njemačkoj i Austriji. Po tom pokazatelju hrvatski građani žive dva puta lošije od Njemaca ili Austrijanaca, a standard Slovenaca, Čeha i Slovaka za četvrtinu je jači.
