Ekonomski rast regiona Zapadnog Balkana biće blago usporen u 2025. zbog slabije eksterne tražnje i ekonomske neizvjesnosti koju donosi dalji razvoj globalnih trgovinskih politika, ali će ostati stabilan, navodi se u projekcijama Svjetske banke u objavljenom Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan.
Svjetska banka predviđa da će ukupna stopa ekonomskog rasta Zapadnog Balkana u 2025. dostići 3,2 posto, što predstavlja reviziju naniže za 0,5 procentnih poena u odnosu na prethodne projekcije, dok se u 2026. očekuje ubrzanje rasta na 3,5 posto.
– Primjećujemo neke pozitivne ekonomske trendove na Zapadnom Balkanu koji ukazuju na otpornost regiona i trebalo bi da predstavljaju osnovu za solidan ekonomski rast. Niža inflacija i rast zarada podstiču potrošnju, a počinju da rastu i javna ulaganja – izjavila je direktorica Odjeljenja Svjetske banke za Zapadni Balkan Šaoćing Ju, prenosi Tanjug.
Ona je ipak upozorila da bi usporena ekonomska aktivnost u Evropskoj uniji i naglašena neizvjesnost globalnih trgovinskih tokova takođe mogli da negativno utiču na izglede za privredni rast Zapadnog Balkana.
– Neizvjesnost na polju globalne trgovine vjerovatno će uticati na Zapadni Balkan prvenstveno zbog usporavanja privredne aktivnosti u eurozoni, što bi moglo da umanji trgovinsku razmjenu dobara i usluga, kao i priliv ulaganja i doznaka – dodaje Svjetska banka.
U izvještaju se ukazuje na to da su, u periodima neizvjesnosti, diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najdjelotvornije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti.
Među ključnim mjerama su uklanjanje prepreka za pristup tržištu rada, uključujući i ograničenja koja utiču na žene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, unapređenje standarda upravljanja i povećanje tržišne konkurencije radi podsticanja produktivnosti i pružanja podrške dugoročnom rastu.
Brže sprovođenje reformi na Zapadnom Balkanu u okviru procesa pristupanja EU – poput pristupanja Jedinstvenom euro platnom prostoru (SEPA) i uvođenja “zelenih traka” radi pojednostavljenja prekogranične trgovine – moglo bi da unaprijedi povjerenje privrednika, privuče ulaganja i podstakne kreiranje novih radnih mjesta.
U svom izvještaju, Svjetska banka naglašava i kako rast temperatura i pojava ekstremnih vremenskih događaja, zajedno sa prelaskom na niskougljeničnu ekonomiju, iz korijena mijenjaju sektorske obrasce zapošljavanja, što zahtijeva značajno prilagođavanje radne snage.
Prioritet Zapadnog Balkana treba da budu reforme sistema socijalne zaštite i službi za zapošljavanje, čime bi se pomoglo radno sposobnom stanovništvu da prebrodi vremenske nepogode kao što su poplave, suše i šumski požari, a region treba da bude spreman i za nove prilike za zapošljavanje koje donosi zelena tranzicija, zaključuje se u izvještaju.
