Ekonomista Admir Čavalić u razgovoru za Anadolu Agency izjavio je da je porast potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini prvenstveno rezultat određenih globalnih uticaja i dešavanja
Potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini u maju 2021. godine porasle su za 1,7 posto u odnosu na maj prošle godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, što sve više izaziva zabrinutost i uznemirenost među građanima, posebno onima u lošijoj socio-ekonomskoj situaciji.
Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima – hrana i bezalkoholni napici za 1,5 posto, alkoholna pića i duhan za 1,9 posto, stanovanje i režijski izdaci za 1,2 posto, zdravstvo za 0,6 posto, prijevoz 10,2 posto, obrazovanje za 0,2 posto te restorani i hoteli za 0,5 posto.
Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima odjeća i obuća za 8,3 posto, namještaj, aparati za domaćinstvo i redovno održavanje kuće za 0,3 posto te Komunikacije za 0,2 posto.
Ekonomista Admir Čavalić u razgovoru za Anadolu Agency (AA) izjavio je da je porast potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini prvenstveno rezultat određenih globalnih uticaja i dešavanja.
“Podaci govore o tome da je došlo do rasta cijena, što svakako narušava životni standard građana Bosne i Hercegovine. Ovo je prije svega rezultat globalnih uticaja – rast cijena faktora proizvodnje, transporta i uopšteno promjena geopolitičke/trgovinske paradigme. Izuzev efektivnijeg sistema robnih rezervi, Bosna i Hercegovina nema posebnih mjera za prevazilaženje datog problema”, kazao je Čavalić te dodao:
Mogućnost inflatornih efekata
“Ono što sada zabrinjava, kada govorimo o budućem periodu, jeste mogućnost inflatornih efekata. Još uvijek je teško predviđati bilo šta po ovom pitanju, ali strah od inflacije je prisutna širom svijeta. Kada je riječ o prosječnoj plati, interesantno je da je ista konstantno rasla tokom pandemije, ali prije svega zbog većeg broja otkaza za one radnike koji su na minimalcu ili ispod prosjeka. Nema drugog objašnjenja”, rekao je Čavalić.
On je posebno upozorio na nastavak trenda odlaska ljudi iz BiH.
“Trend odlazaka se nastavio, iako se smatralo da će isti biti slabijeg intenziteta zbog recesija u europskim zemljama. Potrebno je razmatrati niz strategija, različitih vrsta i namjena, u kontekstu ovog problema – strukturne reforme u ekonomiji sa ciljem rasta zaposlenosti i visine nadnica; bolja povezanost sa dijasporom i korištenje investicionog potencijala iste; otvorenije tržište rada za niskokvalifikovanu uvoznu radnu snagu”, istakao je Čavalić.
Kako je rekao, BiH i njene vlasti posebno bi morali učiti i djelovati na osnovu iskustava drugih država.
“Trend odlazaka će se nastaviti, naročito ulaskom u Evropsku uniju, međutim moramo učiti na bazi iskustava zemalja Istočne Europe i Baltika. U suprotnom nam slijedi scenarij Rumunije i Bugarske, odnosno gubitak oko trećine populacije. Prosječna plata će rasti svakako u narednom periodu i to zbog djelovanja osnovnih tržišnih sila na tržištu rada (manje radnika, veća potražnja uslijed oporavka itd.) Potrebno je ovo ubrzati i to na način da se napokon smanji fiskalno opterećenje na rad, a kako bi poslodavci imali na raspolaganju nekih 200 KM koje mogu preusmjeriti ka radniku, umjesto državi. U konačnici, ovo bi vodilo većoj zaposlenosti što bi vodilo stvaranju neutralnog fiskalnog efekta na budžete”, rekao je Čavalić.
Izvoz velika šansa za BiH
Istakao je da izvoz predstavlja veliku razvojnu šansu za BiH koju bi trebala iskoristiti u narednom periodu, te je posebno naglasio značaj blizine tržištu EU-a.
“Izvještaji za prvi kvartal ove godine pokazuju da je došlo do izuzetnog oporavka izvoza i industrijske proizvodnje. Upravo navedeno predstavlja razvojnu šansu naše zemlje – Bosna i Hercegovina je mala, industrijska zemlja koja je okrenuta ka izvozu. Naša glavna prednost je blizina tržištu EU i to moramo iskoristiti”, kazao je Čavalić.
U periodu januar – maj 2021. godine izvoz je iznosio 5 milijardi 232 miliona KM, što je za 28,8 posto više nego u istom periodu 2020. godine, dok je uvoz iznosio 7 milijardi 787 miliona KM, što je za 17,9 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 67,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 2 milijarde 555 miliona KM.
