Evropska komisija objavila je planove za fond za oporavak od 750 milijardi eura s obzirom da se regija suočava s najgorom ekonomskom krizom od 1930-ih.
Komisija će posuditi ta sredstva i zatim ih podijeliti putem evropskog budžeta. Sredstva će biti vraćena između 2028. i 2058. godine.
Ovih 750 milijardi eura uključuje 500 milijardi eura bespovratnih sredstava i 250 milijardi eura zajmova državama članicama. Od 500 milijardi eura zajmova, 310 milijardi uložit će se u zelenu i digitalnu tranziciju.
Njemačka i Francuska otvorile su vrata za izdavanje zajedničkog duga EU prošle sedmice, sugerirajući da bi Komisija, izvršna ruka EU, trebala prikupiti 500 milijardi eura na finansijskim tržištima koje će biti distribuirane kao podrška zemljama.
Inicijativa je opisana kao preokret jer se Njemačka ranije uvijek protivila ideji zajedničkog duga, čak i za vrijeme prethodnih kriza.
Protivljenje 4 države
Međutim, postoje četiri evropske zemlje koje se i dalje protive izdavanju bespovratnih sredstava kao načina ublažavanja ekonomske krize, te umjesto toga poredlažu zajmove koji će se morati vratiti. Austrija, Nizozemska, Švedska i Danska također žele privezati obvezu ekonomskih reformi u zamjenu za finansijsku pomoć.
Uključivanjem komponente bespovratnih sredstava i zajmova, Komisija želi premostiti te razlike među 27 zemalja EU. Nizozemski dužnosnik, koji nije želio biti imenovan zbog osjetljivosti pregovora, rekao je u srijedu za CNBC da su “stavovi dosta udaljeni i da će pregovori trebati dosta vremena”. Dodao je da je teško zamisliti da će ovaj prijedlog biti krajnje stanje tih pregovora.
Današnjim prijedlogom otvara se rasprava među 27 država članica EU. Čelnici će se sastati, vjerovatno putem videopoziva, 18. juna u nadi da će postići konsenzus oko tačnih detalja fonda za oporavak.
Drugi programi već aktivni
Evropski parlament, jedina direktno izabrana institucija EU, također će morati odobriti svaku novu finansijsku pomoć.
U međuvremenu, u Evropi postoje i druge kratkoročne mjere. Evropska centralna banka kupuje državne obveznice u sklopu svog programa od 750 milijardi eura, a na raspolaganju je 540 milijardi eura u programima nezaposlenosti, poslovnim ulaganjima i zajmovima vladama.
D. Sinanović
