Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna oštro pala jer inflacija u SAD-u popušta, pa se očekuje da će američka središnja banka ublažiti tempo povećanja kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošloga tjedna 1,6 posto, na 102,20 bodova, blizu najniže razine od lipnja prošle godine.
Pritom je dolar prema europskoj valuti oslabio 1,7 posto, pa je cijena eura skočila na 1,0830 dolara, nedaleko najviše razine u devet mjeseci.
Tečaj dolara prema japanskoj valuti potonuo je, pak, 3,2 posto, na 127,85 jena.
Vrijednost dolara oštro je pala, nakon što je u četvrtak objavljeno da je inflacija u SAD-u u prosincu skliznula na 6,5 posto na godišnjoj razini, sa 7,1 posto mjesec dana prije.
Na mjesečnoj su razini, pak, potrošačke cijene u najvećem svjetskom gospodarstvu u prosincu pale za 0,1 posto, što je prvi pad od svibnja 2020.
To je podržalo tezu da će zbog slabljenja inflacije američka središnja banka ubuduće biti manje agresivna u povećanju kamatnih stopa.
Tako se na tržištu novca procjenjuje se da će čelnici Feda na sjednici u veljači povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, a ne za 0,50 bodova, kako su to učinili na posljednjoj lanjskoj sjednici.
„Povećanje kamata za 0,25 postotnih bodova bilo bi ubuduće prikladno”, kazao je krajem prošloga tjedna predsjednik Fedova ogranka u Philadelphiji Patrick Harker.
S druge strane, očekuje se da će zbog jačanja inflacije u Japanu tamošnja središnja banka uskoro početi zaoštravati monetarnu politiku, nakon što je godinama vodila izuzetno labavu politiku kako bi potaknula rast gospodarstva.
Zahvaljujući tome, prošloga je tjedna japanska valuta znatno ojačala prema američkoj.
I euro je znatno ojačao prema dolaru. Očekuje se da će i Europska središnja banka, kao i Fed, nastaviti umjereno povećavati kamate kako bi suzbila inflaciju u eurozoni, a podršku euru pružili su podaci koji daju nade da bi njemačko gospodarstvo, najveće u tom bloku, moglo izbjeći recesiju.
Dolarov indeks je lani porastao oko 8 posto jer je američka središnja banka prednjačila po povećanju kamatnih stopa kako bi suzbila inflaciju, koja je polovicom godine dosegnula najviše razine u 40 godina.
Fed je lani povećao kamate za ukupno 4,25 postotnih bodova, u raspon od 4,25 do 4,50 posto, što je njihova najviša razina u posljednjih 15 godina.
Europska središnja banka (ECB) lani je, pak, povećala kamate za ukupno 2,5 postotnih bodova. (Hina)
