Za većinu bosanskohercegovačkih kompanija mjesec koji je upravo završen ostaće zapamćen kao jedan od najgorih u istoriji poslovanja. Jasno je već sad da će bh. ekonomija doživjeti težak udarac pa su s pravom sve oči uprte u nivoe vlasti koji treba da donesu mjere kojima će se bh. privrednicima omogućiti da prežive trenutnu krizu.
I dok je Vlada Republike Srpske već donijela paket mjera za pomoć kompanijama iz ovog entiteta, Vlada Federacije BiH i njeni eksperti svoj bi paket trebali javnosti predstaviti u petak.
U iščekivanju “Korona zakona” brojni prijedlozi dolaze sa različitih nivoa i izazivaju različite reakcije. Jedna od izjava koja je izazvala mnogo pažnje je i ona predsjednika Udruženja poslodavaca FBiH Adnana Smailbegovića. On smatra kako je nemoguće očekivati da mjere koje će biti donesene budu usmjerene na sve kompanije te da određenom broju njih, a to su one koje su i prije krize izazvane koronavirusom bile u finansijskim problemima i nisu izvršavale svoje obaveze prema radnicima i državi, ne treba ni pomagati. Umjesto toga, treba se fokusirati da se pomogne zdravim i perspektivnim kompanijama.
Da bi prilikom donošenja i implementacije mjera za podršku privredi trebalo praviti neku vrstu segmentacije, smatra i Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.
– Nisu sva privredna društva i sitni poduzetnici u istoj situaciji. Ono što bi kreator ekonomskih odluka, a to je prije svega vlada, trebalo da uradi jeste da napravi segmentaciju te populacije privrednih društava i prema intenzitetu teškoća i mogućnosti efekata državne intervencije usmjeri i intervencije prema tim pojedinim segmentima. Sasvim je izvjesno da sve kompanije neće moći biti spašene isto kao što kada je u pitanju zdravstvo vidimo da svi ljudi ne mogu biti spašeni – kaže Domazet za BiznisInfo.
Pomoći društveno odgovornim
Smatra kako je potrebno osigurati da državna pomoć ide u one kompanije koje imaju priliku da prije aktiviraju svoje proizvodne kapacitete.
– Prije svega treba pomoći onim kompanijama koje imaju perspektivu da će poslije ove prirodne nesreće moći aktivirati svoje kapacitete, kao i onim koje pokazuju društvenu odgovornost zadržavajući radnike u radnom odnosu. A jedan broj kompanija, šta god da uradi država, neće moći biti spašene. Zato što imaju lošu tržišnu orijentaciju, lošu tehnologiju, lošu organizaciju rada, nelikvidni su, nisu ni ranije izmirivali obaveze… Prema tome, u kriterijima za pružanje pomoći treba prije svega staviti i taj da imaju izmirene sve društvene obaveze, poreze, da su uredno isplaćivali plaće, servisirali obaveze prema bankama… Međutim, to će banke i same utvrditi u kriterijima za primjenu moratorija i sličnih stvari – kaže profesor Domazet.
Pomoći najugroženijima
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da se sistem podrške mora napraviti tako da bude usmjeren na one koji su pretrpjeli najveću štetu.
– To su oni kojima je zabranjen rad a među njima najugroženiji su samostalni privrednici. Njima je egzistencija cijele porodice direktno vezana za djelatnost koju obavljaju, plaćaju najam za prostore iako ne rade a mnogi od njih imaju pritom i kredite. Ako bilo ko ne uzme sve te činjenice u obzir prilikom pravljenja kriterija za dodjelu finansijske pomoći onda je on nepošten i nekorektan – kaže Pavlović za BiznisInfo.
Međutim, vrlo je važno da se posao podijeli i da svako uradi svoj dio posla, smatra naš sagovornik. Posao ljudi na vlasti je da se obezbijede sredstva u fondovima za pomoć privredi, a sa druge strane, privredne komore i udruženja treba da budu odgovorni za utvrđivanje onih koji su najviše oštećeni ovom krizom. Sve drugo je proizvoljno odlučivanje i nema smisla.
Ranije objavljeno: Ko će imati pravo na pomoć Vlade FBiH
– U cijeloj priči moramo jasno razdvojiti funkciju prikupljanja sredstava – što treba da urade političari – u odnosu na distribuciju koju treba da urade komore, sektorska udruženja i sl, i to na način koji će biti u potpunosti transparentan. Kada pare stignu do političara, oni ih dijele po svojim kriterijima koji nisu transparentni i koje nije definisala struka – smatra Pavlović.
Planirati i razvojna sredstva
Sa druge strane, za one firme koje imaju najviše mogućnosti za oporavak treba da budu namijenjena posebna sredstva koja će biti stimulativna ili razvojna.
– Posebna sredstva, stimulativna ili razvojna, treba da budu usmjerena na one koji imaju najviše mogućnosti za rast i razvoj i koji mogu da povuku za sobom i te male ili da zaposle ljude pa da se onda poveća konzumacija, potošnja itd. Dakle oni koji daju najveći doprinos apsolutno moraju biti na listi za dobijanje stimulativnih mjera ali je jedno sanacija a drugo stimulacija – kaže Pavlović.
Moratorij na strane kredite
A kako bi se što više novca osiguralo za implementaciju mjera, Pavlović kaže kako bi bh. vlasti za ovu godinu morale tražiti moratorij na otplatu stranih kredita koji iznose 807 miliona.
– Drugo, od Centralne banke bi se trebala tražiti saglasnost da se kratkoročni zapisi koje su emitovale vlade entiteta pretvore u ovogodišnje obveznice kako se ni taj novac ne bi morao isplaćivati ove godine onima koji su taj novac plasirali i kako bi se mogao iskoristiti za pomoć privredi – zaključuje Pavlović.
