Zemlje članice International Energy Agency postigle su dogovor o oslobađanju rekordnih 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi, u pokušaju stabilizacije globalnog tržišta energenata i ublažavanja naglog rasta cijena nafte.
Riječ je o najvećoj koordiniranoj intervenciji u istoriji ove organizacije. Odluka dolazi u trenutku ozbiljnih poremećaja u globalnoj opskrbi naftom, uzrokovanih eskalacijom geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku i problemima u ključnim transportnim rutama za energente.
Ko sve učestvuje
Prema procjenama analitičara, poremećaji u isporukama iz regiona kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom izazvali su nagli rast cijena na globalnim tržištima. Kako bi ublažile pritisak na tržište, članice International Energy Agency odlučile su koordinirano pustiti dio svojih strateških rezervi na tržište.
Strateške rezerve nafte predstavljaju zalihe koje države čuvaju za vanredne situacije poput ratova, prirodnih katastrofa ili velikih poremećaja u opskrbi energijom. Zemlje članice IEA ukupno raspolažu sa više od milijardu barela takvih rezervi.
U akciji će učestvovati brojne razvijene ekonomije, uključujući Sjedinjene Američke Države, Japan i više evropskih država, koje će dio svojih državnih rezervi staviti na raspolaganje tržištu u narednom periodu.
Šta žele postići
Cilj ove mjere je povećanje ponude nafte na globalnom tržištu, što bi trebalo ublažiti pritisak na cijene goriva i spriječiti dodatne negativne posljedice po svjetsku ekonomiju. Ipak, pojedini analitičari upozoravaju da bi efekat mogao biti ograničen ako se poremećaji u snabdijevanju nastave.
Koordinirano oslobađanje strateških rezervi rijetko se koristi i primjenjuje se samo u izuzetnim situacijama. Slične intervencije korištene su tokom Zaljevskog rata 1991. godine, nakon uragana Katrina 2005., tokom libijske krize 2011. te energetske krize izazvane ratom u Ukrajini 2022. godine.
