Svaka šesta SME kompanija u BiH posluje sa ProCredit Bank, kaže u intervjuu za BiznisInfo Amina Durmo Trlin, direktorica Odjela za poslovanje sa privredom u ovoj banci. Razgovarali smo i o poslovnim rezultatima banke, novim garantnim linijama za mala i srednja preduzeća u BiH, digitalizaciji usluga, ali i o tome koliko je ravnopravnost polova bitna u poslovnom svijetu danas.
ProCredit Bank kontinuirano ostvaruje odlične rezultate u poslovanju sa privredom, šta je ono na što ste, kao direktorica Odjela za poslovanje sa privredom, najviše ponosni?
U posljednje 3 godine imali smo zaista zavidnu stopu rasta, te smo zadržali lidersku poziciju u BiH kada je poslovanje s malim i srednjim preduzećima u pitanju. Kontinuirani rast kreditnog portfolia nas je doveo po prvi put na nivo iznad 400 miliona KM, a od čega su 95% krediti za privredu što nas čini jedinstvenim na tržištu BIH i govori puno o tome koliko nam biznis klijenti vjeruju.
Statistički, svaka šesta SME kompanija u BiH posluje sa ProCredit Bank, što je izuzetan uspjeh kompletnog tima na koji smo svi jako ponosni. Pored izuzetnog rezultata u segmentu kreditiranja, ostvaren je i rast u transakcionom poslovanju, naročito u segmentu internacionalnih transakcija koje su za 20% veće u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
No, ono što me naročito raduje i što zaista govori najviše o nama jeste kvalitet kreditnog portfolia koji je visoko iznad tržišnog prosjeka, što je ujedno znak predanog i kvalitetnog rada, te pažljivog odabira klijenata. Trenutno je udio nekvalitetnih kredita u ukupnom portfoliu pravnih lica ProCredit Bank sveden na svega 3,32%, a ilustracije radi, zaključno sa prvim kvartalom tekuće godine, prosječni udio nekvalitetnih kredita za pravna lica na nivou bankarskog sektora iznosio je 10,14%. Pomenuti rezultati me zaista čine ponosnom i oni kao takvi odražavaju orjentaciju Banke, fokus na mala i srednja preduzeća koja su ključni generator razvoja ekonomije.
ProCredit grupacija nedavno je potpisala sporazum sa Europskim investicijskim fondom. Radi se o sporazumu vrijednom 800 mil. EUR-a, da li se zna koliko sredstava je namijenjeno za finansiranje biznisa u BiH?
Polovinom tekuće godine smo obezbijedili dodatnih 45 miliona EUR, te smo u pregovorima za nove garantne linije u ukupnom iznosu od oko 32 miliona EUR. To znači da našim klijentima samo u 2019. godini stavljamo na raspolaganje 77 miliona EUR novih garantnih linija.
Kao što je i poznato, ove garantne linije nude značajne pogodnosti malim i srednjim preduzećima, ne samo u komercijalnom smislu nego i kroz smanjenje zahtjeva za kolateralnom pokrivenosti što je prepoznato od strane klijenata kao veliki benefit. Voljela bih naglasiti da smo do sada kroz pristup različitim garantnim linijama podržali preko 250 bosanskohercegovačkih kompanija.
ProCredit Bank nastoji se pozicionirati kao digitalna banka, primjer toga su i neki odvažni potezi poput ukidanja gotovine u poslovnicama. Na kakve reakcije ovaj model poslovanja nailazi u stvarnosti?
Mi smo još 2015. godine odvažno krenuli u projekat digitalizacije poslovanja kada smo otvorili prve Zone 24/7 u kojima klijenti mogu samostalno vršiti podizanje i polaganje gotovine u KM i EUR valuti, uplaćivati pazare, obavljati transfere novca i vršiti mjenjačke poslove. Već tada smo imali viziju bankarstva koje treba biti digitalizovano, jednostavno i u potpunosti intuitivno za samog klijenta. Dakle, digitalizacija je započela sa Zonama 24/7, a postepeno zaživjela i kroz razvoj drugih digitalnih kanala koji su danas ključni način našeg poslovanja sa klijentima.
Tu u prvom redu mislim na kvalitetno internet bankarstvo i mobilno bankarstvo na čijim se funkcionalnostima kontinuirano radi. Vrhunac ovog procesa bilo je uvođenje tzv. cashless koncepta poslovanja koje je sa sobom nosilo ukidanje gotovine u poslovnicama, odnosno ukidanje tradicionalnih bankarskih šaltera. Iskreno vjerujem da će se cijelo tržište uskoro okrenuti u tom pravcu imajući u vidu svjetske trendove u ovoj oblasti. Moram reći da pionirski proces digitalizacije inicijalno nije naišao na potpuno razumijevanje od strane tržišta. Naime, strah od nepoznatog je bio prva reakcija.
Međutim, brzo nakon upoznavanja i početka korištenja naših digitalnih kanala, klijenti su uvidjeli prednosti kao što su jednostavnost, ušteda vremena, autonomija prilikom obavljanja transakcija, finansijske uštede i sl. Danas s ponosom možemo reći da je od 31.08.2018., 100% transakcija u ProCredit Bank urađeno putem elektronskih kanala i zona 24/7, kao i da su naši klijenti izuzetno zadovoljni prednostima koje im digitalno bankarstvo pruža.
Razvili ste odličnu uslugu za fizička lica, možemo li reći da je fokus banke na rad sa fizičkim licima u zadnje vrijeme intenziviran? Kako će to utjecati na vaše poslovanje sa pravnim licima?
Banka je uvijek pored usluge za pravna lica imala i jako dobru uslugu za fizička lica. Istina, ProCredit Bank je primarno specijalizirana za rad sa malim i srednjim preduzećima, međutim, razvojem elektronskih kanala i generalno razvijanjem digitalnog koncepta postali smo i više nego spremni da i fizičkim licima ponudimo jedinstveno korisničko iskustvo kroz usluge koje su u potpunosti prilagođene zahtjevima današnjeg vremena, što je ujedno i razlog zašto smo stavili podjednak fokus i na rad sa fizičkim licima.
Novi koncept direktnog bankarstva omogućava da se svaka usluga može koristiti digitalno, online, bez dolaska u poslovnice. Na ovaj način smo našim klijentima omogućili da raspolažu svojim vremenom i da budu sami svoji bankari. Jako je bitno spomenuti da to ne znači da su klijenti prepušteni sami sebi.
Naprotiv, oformili smo Centar za podršku klijentima koji je tu da bude podrška pri rješavanju trenutnih problema, a stručni savjetnici za poslovanje sa fizičkim licima, klijentima su na raspolaganju u slučaju potrebe za savjetom ili preporukom. Mislim da je usluga za fizička lica sada zaista jedinstvena i kompletna zbog čega je šire i masovnije i komuniciramo. S druge strane, rad sa pravnim licima ni u kom slučaju neće biti zapostavljen, a dokaz toga su već pomenuti rezultati u tom segmentu poslovanja, kao i povjerenje koje uživamo od strane naših klijenata.
Poprilično ste inspirativni kao mlada žena u biznisu. Da li mislite da je tzv. „gender balance“ u bankarskom sektoru i općenito u privatnom sektoru bitan?
Gender balance je kako u bankarskom sektoru, tako i generalno u poslovnom okruženju jako bitan element HR politike. U posljednjih nekoliko godina ta tema postaje sve popularnija i to sa razlogom, naročito u našem društvu gdje se i dalje čuje eho machoisma.
Ja sam lično imala sreću da karijeru gradim u instituciji koja zaista već dugi niz godina promoviše jedno zdravo poslovno okruženje čiji je bitan elemenat gender equality i to na svim nivoima. Više od polovine našeg menadžmenta su žene, a žene čine i 64% od ukupnog broja uposlenih. Podsticati žene da grade karijeru, osobito u okruženju koje se još uvijek bori sa rodnim predrasudama je neophodno za održivi razvoj.
Žene mogu podjednako dobro kao i njihove muške kolege, ako ne i bolje, doprinijeti unapređenju poslovnog okruženja i za to im se mora pružiti prilika.