Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić izjavio je da postoje blage naznake ekonomskog rasta, te da je jako važno da će privreda biti u vrhu prioriteta u ovoj godini.
– Јako je važno za nas da će, prema najavama nadležnih, privreda biti u vrhu prioriteta u ovoj godini, odmah iza zdravstvenog sektora. Sličan pristup zauzele su i vodeće zemlje EU – rekao je Đurić u intervjuu Srni.
On je istakao da će u narednom periodu poslovanje privrede prvenstveno zavisiti od situacije u vezi sa virusom korona u Republici Srpskoj i BiH.
– Nadamo se da ćemo ove godine više pričati o ekonomskom rastu, čije se blage naznake sada osjećaju, nego o ovoj pošasti koja nam je nanijela veliku štetu – rekao je Đurić.
On je ocjenio ohrabrujućim blagi oporavak pojedinih grana privrede i veće narudžbine od inostranih partnera u posljednjih nekoliko mjeseci, što predstavlja dobru osnovu za početak 2021. godine, dodajući da to neće biti dovoljno da se sanira minus koji je zabilježen prvenstveno u prvim mjesecima pandemije.
Đurić je podsjetio da je za devet mjeseci 2020. godine vrijednost izvoza Republike Srpske iznosila 2,77 milijardi KM, od čega je 85 odsto ostvarila prerađivačka industrija.
Najznačajniji sektori privrede, a posebno prerađivačke industrije, koji najviše i doprinose ukupnom izvozu, jesu oblasti metalske industrije, tekstila, kože i obuće, kao i drvne industrije, u kojima posluje najveći broj izvozno orijentisanih privrednih društava.
On je rekao da očekuje da sektor turizma, kao i preduzeća koja se bave prevozom putnika i dalje budu najviše pogođeni, ali da će se podrškom ostalim granama privrede stvoriti mogućnosti da se dodatnim mjerama sanira šteta u najugroženijim sektorima.
Posljedice pandemiјe
Đurić je, govoreći o negativnim posljedicama virusa korona na privredu Republike Srpske, naveo da je pad tražnje u eurozoni, kao najvećem izvozom tržištu Republike Srpske, doveo i do smanjenja industrijske proizvodnje u Republici Srpskoj, koja je u 10 mjeseci 2020. godine manja od istog perioda 2019. za 8,3 odsto, od čega je najveći pad od 12,7 odsto evidentiran u prerađivačkoj industriji.
On je naveo da je poremećaj lanaca snabdijevanja i manja potražnja iz zemalja EU i Cefta regiona doveo do pada proizvodnje i prodaje izvozno orijentisanih kompanija, te je zabilježen negativan trend ukupne spoljnotrgovinske aktivnosti – Srpska je zabilježila pad izvoza od 261 milion KM, dok je vrijednost uvoza bila manja za 310 miliona KM.
– Posebno nas treba zabrinuti to što ove pokazatelje upoređujemo sa 2019. godinom, koja je, u privrednom smislu, bila mnogo lošija od 2018. godine – rekao je Đurić, dodajući da je Privredna komora Republike Srpske od početka pandemije bila vrlo aktivna i da je kreirala niz mjera, od kojih je većinu usvojila Vlada Republike Srpske.
Prema njegovim riječima, sve te predložene mjere imale su dva cilja, da se sačuvaju preduzeća i radna mjesta.
Potrebno donošenje akcionog plana
– Nerealno je očekivati da sve nagomilane probleme riješimo u kratkom roku, posebno ako uzmemo situaciju u kojoj se naša privreda trenutno nalazi. Ipak sam ubijeđen da, uz jasno definisane ciljeve i nadležnosti, sa boljom međusobnom koordinacijom svih, dobro osmišljenim politikama i sa tačno navedenim rokovima izvršenja, korektivnim mjerama ukoliko nešto ne krene prema planu, predanim radom uz najviši stepen odgovornosti – možemo doći do očekivanih rezultata – rekao je Đurić.
On je naglasio da je, zbog toga, potreban akcioni plan kojim bi bili definisani redoslijed, dinamika i stepen izvršenja strukturnih reformi i predviđenih mjera /u Programu ekonomskih reformi, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske na decembarskom zasjedanju/.
Đurić je izrazio i očekivanje da će Privredna komora aktivno učestvovati u izradi operativnih planova.
Veliki broj mjera koje je predložila Privredna komora Republike Srpske našao se u Programu ekonomskih reformi, ali u republički budžet za narednu godinu nije ušao više puta ponovljeni prijedlog Privredne komore da se u budžetu, u trogodišnjem ciklusu, predvide sredstva od po 100 miliona KM kao grant za tehnološki razvoj.
– Taj budžetski grant bi trebao predstavljati 30 do 40 odsto učešća po projektu, a što bi generisalo ulaganje korisnika od 60 do 70 odsto vlastitih sredstava. Sva ta sredstva bi generisala nova ulaganja privrednih društava, što bi u krajnjoj liniji bila vrijednost investicija od oko milijardu KM – pojasnio je Đurić, između ostalog, u intervjuu Srni.
