Prosječan čovjek provede čak trećinu života radeći 40 sati sedmično. S obzirom na to da je u pitanju veoma dugačak period, sasvim je logično da posao vremenom počne da utiče na našu ličnost, psihu i cijelio naš život.
Kad se javi profesionalna deformacija koja uključuje pregledanje mejlova kod biznismena čak i kada su na odmoru ili komadnovanje vojnika kada je na odsustvu, posao je definitivno preuzeo život čovjeka.
Ljudi koji rade u određenim sferama društva skloniji su tome da postanu robovi svog posla, a sljedećih 10 imaju najgori uticaj na ljudsku psihu i čitav život!
-
Vojnici
Posao vojnika utiče kako na njegov, tako i na život čitave porodice vojnika. Svi poznajemo makar jednu osobu kojoj je otac ili djeda bio vojno lice, i takve porodice uglavnom moraju da popuste pred njim i žive u strogoj disciplini.
Čast, dostojanstvo i dobra fizička forma prednosti su ovog posla, ali vremenom, vojnici postaju sve strožiji, cinični, a njihov osjećaj empatije slabi. Problem je u tome što sve vrijeme na poslu uče kako da razmišljaju čistom logikom, stavljajući ljubav i saosjećanje na stranu. Vremenom to postaje sastavni dio njihove ličnosti, pa često postanu grubi i prema najbližima.
-
Ljekari
Posao doktora zahtijeva “izgrađivanje” odbrambenog “zida”, koji obavezno uključuju ravnodušnost i cinizam, jer se svakog dana suočavaju sa patnjom, bolom i smrću. Zbog toga mnogi ljekari imaju neobičan smisao, koji je zapravo odbrambeni mehanizam koji je psiha stvorila kako bi postala otporna na stres i strah.
Navika sakrivanja emocija i tretiranja svake situacije smireno na kraju postaje prepreka u emocionalnom posvećivanju i izostanku želje da se sa partnerom podijele svakodnevne brige, problemi, ali i sreća. Doktori su navikli da uvijek budu i fizički i psihički spremni da pomognu drugima, ali se to i te kako odražava na njihov privatni život.
-
Učitelji
Prosvetni radnici se obučavaju da kontrolišu velike grupe djece, zbog čega postaju veoma striktni i kod kuće. Osobine koje se kod učitelja najčešće uočavaju su autoritativnost, konzervatizam, sklonost monolozima i priklanjanje utvrđenim formama.
Ako osoba svaki dan, cijelio dan radi sa djecom, vremenom će početi i odrasle, bliske ljude da tretira kao djecu – davaće savjete, osjećati potrebu da uvijek i za sve bude pripremljena i da uvijek sve mora da objasni i po 10 puta.
-
Preduzetnici
Biznismen nije zanimanje, već način razmišljanja i način života. Ovakav posao često ne dopušta kompromise i popustljivost. Da biste bili uspješni u biznisu, posao uglavnom mora da bude glavni prioritet u vašem životu. Zbog toga preduzetnici praktično 24 sata razmišljaju o poslu.
Biznis se konstantno razvija, a konačni cilj je često nejasan ili ga uopšte nema, jer se ne može precizno odrediti. Biznismeni zato konstantno razmišljaju o ličnom razvoju i često zahtijevaju da se i njihovi bližnji tako ponašaju, a kada ste konstantno u nekom istraživanju, često sami ne možete da znate šta zapravo želite, što je slučaj sa mnogim preduzetnicima.
-
Advokati
Ovim poslom mogu da se bave samo psihički jaki ljudi, jer advokatura podrazumijeva mnogo svakodnevnog pritiska. Među advokatima pričanje o problemima nije uobičajeno, pa rijetko traže pomoć i podršku, zbog čega mogu da upadnu u depresiju.
Uspješna karijera advokata zahtijeva izoštrenu sposobnost predviđanja svih negativnih posljedica po klijenta, zbog čega i sami većinom počinju na svijet da gledaju negativno i traže loše u svemu, pa im se psiha mijenja. Osim toga, advokati spadaju među zanimanja koja najviše rade, pa su često preumorni i kriju zdravstvene probleme.
-
Računovođe
Ljudima koji se bave ovim poslom veoma je teško da odvoje poslovni od privatnog života, jer su neprestano koncentrisani na brojeve. Vremenom, godine monotonog posla uzimaju svoj danak, postaju veoma dosadni, ali i pretenciozni.
Računovođe su opsjednute redom, sve mora da bude na svom mjestu i da se završi u određenom roku. Porodični budžet veoma pažljivo planiraju i cijela kuća uvijek mora da im bude čista, zbog čega s godinama postaju “gunđala” koja nerviraju okolinu.
-
Novinari
Uvijek u središtu svih događanja, novinari često viđaju neprijatne, čak i užasne stvari koje mogu negativno da se odraze na njihovu psihu. Ne uspijevaju da se distanciraju od svega što se oko njih događa, jer u svakoj novoj informaciji vide motiv za pisanje novog članka.
Posao novinara zahtijeva komunikaciju sa najrazličitijim ljudima, koji često nisu ni zanimljivi, ni pozitivni, a cenzura i nemogućnost da u potpunosti izraze svoj stav ih veoma deprimiraju. Spavaju i hrane se veoma loše, pa se često brzo iscrpe i razbole.
-
Psiholozi
Ljudi se veoma često odlučuju da studiraju psihologiju kako bi otkrili kako da se izbore sami sa sobom. Često analiziraju tuđe probleme, jer u njima pokušavaju da pronađu korijen ličnih problema. Psiholozi vremenom postaju emocionalno iscrpljeni, jer moraju stalno da slušaju i razumiju tuđu patnju i probleme.
Svaki profesionalac u ovoj oblasti zna da dobro njegovog klijenta zavisi od njegovih poteza, a tako velika odgovornost veoma je stresna i izaziva strah od pravljenja fatalne greške.
-
Frilenseri
Veoma socijalna osoba sa jakom samodisciplinom može da postane uspješan frilenser – čovjek koji radi projekte od kuće, sam sebi kreira radno vrijeme i ima mogućnost da radi na više poslova odjednom. Ali, nestabilan i nesiguran prihod i izolovanost od društva dok po cio dan radi za kompjuterom može da izazove veliku nesigurnost.
Za frilensere, dom je i kancelarija, pa ne postoji šansa da odvoje privatno od poslovnog. Neutvrđeno radno vrijeme i konstantno razmišljanje o poslu negativno se odražava na psihu čovjeka, pa je za frilensere veoma važno da često mijenjaju enterijer i da se emocionalno opuštaju.
-
Arhitekte
Arhitekte su poznati radoholičari, koji se često šale na račun svog izgleda, koji je zbog umora često neugledan. Česta ostajanja u kancelariji do kasno, rad i tokom slobodnih dana i nedostatak sna veoma im narušavaju zdravlje. Prijatelji jednog arhitekte su najčešće i sami arhitekte, jer ih drugi ljudi uglavnom i ne zanimanju.
Nalaze se pod stalnom emocionalnom tenzijom, velikom odgovornošću, što je veliki stres, a česti konflikti sa klijentima, kreativne krize i česte zablude o sopstvenoj veličini na kraju ih veoma često otjeraju u depresiju.
Bankar.me
