Globalna industrija turizma – koja zapošljava stotine miliona ljudi – mogla bi se suočiti s transformacijom bez presedana
Sve učestaliji toplotni talasi, šumski požari i rastući troškovi putovanja postavljaju ozbiljna pitanja o budućnosti globalne turističke industrije. Iako je turizam nakon pandemije doživio snažan oporavak, sve je više znakova da bi sektor mogao ući u novu, nesigurnu fazu – ono što analitičari nazivaju “erom ne-turizma”.
Ono što je nekada bio “siguran recept” za odmor – sunce i more – sada sve češće postaje faktor rizika. Ljetovališta u južnoj Evropi, od Grčke do Španije, u julu i avgustu bilježe temperature koje prelaze 40 stepeni, dok šumski požari ugrožavaju ne samo turističku sezonu već i sigurnost lokalnog stanovništva.
Destinacije koje su se decenijama oslanjale na masovni turizam suočavaju se s izazovom – kako privući posjetioce kada klimatski ekstremi postaju sve učestaliji?
Ekonomija putovanja pod pritiskom
Pored klimatskih promjena, i ekonomski faktori dodatno opterećuju industriju. Troškovi avionskih karata rastu zbog viših cijena goriva i regulacija u vezi s emisijama CO₂. Inflacija u mnogim zemljama ograničava budžete turista, dok istovremeno cijene smještaja i usluga u popularnim destinacijama neprestano rastu.
Sve je više primjera turista koji odustaju od tradicionalnih ljetnih odmora i biraju alternativne opcije – kraća putovanja, boravak u vlastitim zemljama ili odlazak u sjevernije i hladnije destinacije. Skandinavija, pa čak i Island, bilježe rast interesa upravo zbog ugodnije klime i osjećaja sigurnosti.
Šta slijedi?
Ako se trenutni trendovi nastave, globalna industrija turizma – koja zapošljava stotine miliona ljudi – mogla bi se suočiti s transformacijom bez presedana. Umjesto rasta, sektor bi mogao ući u period stagnacije ili čak smanjenja, što bi posebno pogodilo zemlje čije se ekonomije oslanjaju na prihode od stranih posjetilaca.
Neki stručnjaci vjeruju da će budućnost turizma zavisiti od toga koliko brzo destinacije budu mogle da se prilagode: uvođenjem novih modela održivog turizma, produženjem sezona izvan ljetnih mjeseci i razvojem alternativnih turističkih proizvoda.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba