Na svjetskim tržištima cijene nafte prošle sedmice dosegnule su najviši nivo u pet mjeseci, no kako uragan Laura nije nanio veće štete naftnim postrojenjima u Meksičkom zaljevu, krajem sedmice cijene su skliznule s tog nivoa.
Cijena barela na londonskom tržištu prošle sedmice porasla je 1,6 posto, na 45,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,5 posto, na 42,97 dolara.
Tokom sedmice cijene barela dosegnule su najviši nivo u pet mjeseci jer su američki proizvođači prekinuli proizvodnju u Meksičkom zaljevu uoči udara uragana Laura.
Američki proizvođači zatvorili su proizvodne kapacitete od 1,56 miliona barela dnevno ili 83 posto ukupne proizvodnje u Meksičkom zaljevu, a devet rafinerija zatvorilo je prije oluje preradu oko 2,9 miliona barela dnevno ili 15 posto ukupnih prerađivačkih kapaciteta u SAD-u.
No, kako je oluja prošla bez većih posljedica po naftna postrojenja, cijene su nafte izgubile dio dobitaka.
Stagnacija cijena posljedica je širenja koronavirusa u svijetu i slabosti najvećih svjetskih ekonomija koja se neće oporaviti od koronakrize tako brzo kako su se ulagači nadali, što dovodi do slabosti potražnje.
I dok je potražnja slaba, OPEC i njegovi saveznici povećali su proizvodnju u avgustu. Naime, prema dogovoru, od maja do jula njihova proizvodnja je bila smanjena za 9,7 miliona barela dnevno ili oko 10 posto ukupne globalne ponude, a od avgusta do kraja godine smanjenje će se kretati oko 7,7 miliona barela dnevno.
U aprilu su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniži nivo u posljednjih 20-ak godina. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim ekonomijama, što je potaknulo oporavak ekonomskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
No, posljednjih sedmica cijene nafte ne osciliraju značajnije jer je oporavak globalne ekonomije usporen.
Hina