Cijene nafte prošle sedmice ostale su gotovo nepromijenjene jer najveće svjetske ekonomije ne rastu dovoljno brzo da bi ojačala potražnja za ‘crnim zlatom’.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skliznula 0,2 posto, na 82,79 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,2 posto, na 78,26 dolara.
Nakon oštrog pada sedmicu dana prije, prošle sedmice su se cijene nafte kretale u uskom rasponu jer trenutno nema razloga niti za njihov značajniji rast, niti pad, prenosi SEEbiz.
Rast američke ekonomije postepeno se usporava zbog visokih kamatnih stopa, a kako je inflacija u SAD-u i dalje povišena, dužnosnici američke centralne banke poručuju da bi kamate mogle ostati na povišenim nivioma duže vrijeme nego što se očekivalo.
Kako se očekuje daljnje usporavanje rasta američke ekonomije, teško je za očekivati rast potražnje za naftom u najvećem svjetskom potrošaču ‘crnog zlata’.
Kineska ekonomija pokazuje, pak, znakove oporavka, no ne tako uvjerljive da bi se moglo očekivati značajnije jačanje potražnje.
Premda se situacija na Bliskom istoku nije sasvim smirila, analitičari procjenjuju da je smanjen rizik od eskalacije sukoba, pa ni tamošnji događaji trenutno ne utječu previše na cijene nafte.
Osim toga, očekuje se da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici zadržati politiku smanjenja proizvodnje i u drugoj polovini godine, nakon 1. jula, ako potražnja ne ojača.
Grupa će razmotriti proizvodnu politiku na sastanku 1. juna. Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je oko 7, a na američkom tržištu više od 7,5 posto.