Na svjetskim tržištima prošle sedmice cijene nafte oštro su pale, spustivši se na nivoe od februara ove godine pod pritiskom zabrinutosti da bi recesija u globalnoj ekonomiji dovela do pada potražnje za energentima.
Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je prošle sedmice 8,7 posto, na 94,92 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 9,7 posto, na 89,01 dolara.
Znatan pad cijena nafte nadovezao se na julski pad, tokom kojeg je barel na londonskom tržištu pojeftinio oko 4, a na američkom tržištu gotovo 7 posto. Cijena nafte na međunarodnim tržištima sada je na najnižem nivou od februara ove godine.
Trgovce naftom prošle sedmice brinula je snažna inflacija, usporavanje ekonomekog rasta i potražnje, a još veći pad cijene barela ograničavala je tijesna ponuda.
Zabrinutost zbog recesije pojačala se nakon što je britanska centralna banka u četvrtak podignula kamatnu stopu za 50 baznih bodova, na 1,75 posto, najviše u zadnjih 27 godina, te upozorila da bi ekonomija moglo ove godine utonuti u recesiju koja bi mogla potrajati sve do 2024.
S druge strane, američka ekonomija već je zabilježila dva tromjesečja pada aktivnosti te je po definiciji već u tehničkoj recesiji. No, investitore ipak više zabrinjava skok zaposlenosti u julu za 528 tisuća, što je više od očekivanja i ujedno 19. mjesec zaredom da broj zaposlenih u najvećoj svjetskoj ekonomiji raste. To, naime, otvara put Fedu da nastavi sa agresivnim podizanjem kamatnih stopa.
Fed je već u dva navrata podignuo kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, odnosno ukupno za 1,5 posto, a slično bi mogao učiniti i u septembru, jer želi obuzdati inflaciju. Više kamatne stope negativno utječu na ekonomski rast, što bi zauzvrat moglo dovesti do pada potražnje za naftom najvećeg svjetskog potrošača.
S druge strane, ponuda nafte i dalje je tijesna. Broj bušotinskih postrojenja, rani pokazatelj buduće proizvodnje u SAD-u, smanjen je u sedmici dana do 5. avgusta, po prvi put u zadnjih 10 sedmica i to za njih sedam, na ukupno 598, podaci su kompanije za energetske usluge Baker Hughes Co.
Nadalje, skupina naftnih proizvođača OPEC+ dogovorila je sredinom sedmice da će povećati svoj cilj proizvodnje nafte za 100.000 barela dnevno (bpd) u septembru, no to je jedno od najmanjih povećanja proizvodne kvote otkad su uvedene 1982., pokazuju podaci OPEC-a. Kao razlog tako skromnog povećanja kvota navedeni su smanjenih proizvodni kapaciteti tog naftnog kartela, odnosno “vrlo ograničenu dostupnost” rezervnih kapaciteta, koji se drže za slučaj “ozbiljnih poremećaja opskrbe”.
“Jasno je da sada svi prijetnju od recesije uzimaju puno ozbiljnije nego prije, no i dalje gledamo prilično tijesnu ponudu i proizvođače bez mogućnosti da to promjene”, naveo je Craig Erlam, viši tržišni analitičar u Oandi u Londonu.
A tek ostaje za vidjeti kako će se kretati opskrbljenost tržišta s približavanjem zime, s obzirom da bi sankcije Evropske unije kojima se zabranjuju pomorski uvoz ruske sirove nafte i naftnih proizvoda trebale stupiti na snagu 5. decembra.
“Budući da EU zaustavlja pomorski uvoz ruske nafte, postavlja se ključno pitanje – hoće li bliskoistočni proizvođači preusmjeriti svoje barele u Evropu kako bi popunili prazninu. Kako će se ta politika naftnih sankcija Rusiji odraziti na tržište bit će jedna od najkonzekventnijih stvari koje treba promatrati do kraja godine”, smatra analitičar RBC-a Michael Tran.
Hina
