Dok ekonomisti tvrde kako rast cijena hrane može zaustaviti samo smanjena potražnja, iz Ministarstva poljoprivrede napominju da to neće biti prije jeseni jer na cijene hrane u Hrvatskoj u ljetnim mjesecima uticaj može imati i turistička sezona.
Građanima niti jedno opravdanje nije utjeha jer cijene hrane ne da ne padaju nego doslovno lete u nebo!
Građani pomno prate cijene na zagrebačkom Dolcu. Uz strane turiste tek rijetki kupuju. I gospođa Marica nekoliko je trenutaka razmišljala može li si priuštiti mjericu trešanja čija se cijena kreće i do 8 evra za kilogram, piše SEEbiz.
No, na kraju je ipak pronašla štand s jeftinijom opcijom trešanja za 4 evra.
“Na rubu sam. Ja sam sa svojom situacijom na rubu. Sve drugo otpada, i godišnji i sav drugi luksuz zbog hrane, hrana nam je najveći problem. Robu, majice, to se može nakupovati, za to stvarno ima različitih ponuda za snaći se”, rekla je Marica.
No nekima i najeftinija solucija nije od pretjerane pomoći.
“Pa ta trešnja ne bi smjela više biti od 2 eura uvrh glave, a ona košta 5,6,7 i 8 eura. Kila trešanja 8 eura, pa gdje toga ima? Ne znam. I kako ću si ja to priuštiti? Ja si to ne mogu priuštiti nikako”, rekao je Josip.
Aplikacija ‘Kretanje cijena’ ministarstva privrede pokazuje poskupljenja. Unazad šest mjeseci, u određenim trgovačkim lancima, kelj je poskupio za 188 odsto, crveni luk 95, limun 90, naranča 89, jabuka 86 i mrkva 80 odsto.
Banane su jedan od rijetkih proizvoda koji je jeftiniji u maju u odnosu na april i to za 4 odsto. Tek rijetki o cijenama nastoje ne razmišljati sve dok to nije apsolutno nužno, a pojeftinjenja građani za sada ne osjete u novčaniku.
“Dajte, nemojte me nasmijavati. Ništa nije jeftinije, još je sve skuplje”, rekao je jedan građanin dok je druga građanka komentarisala: “Zaobilazim skuplje proizvode u širokom luku”.
Stručnjaci zato napominju da situacija sa snižavanjem cijena može biti bolja tek na jesen, ali ovisno o većoj ponudi proizvoda te povoljnim klimatskim uvjetima.
“Hrana je jedna nužna potreba i kad cijene hrane ne padaju građani tada zbog nužnosti hrane smanjuju potrošnju drugih proizvoda da bi očuvali potrošnju hrane. Tako da će na jesen što se tiče cijena hrane, one ovisiti ne o padanju potražnje nego o povećanju ponude”, rekao je ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.
Francuska je doskočila problemu previsokih cijena. Francuski ministar finansija naredio je trgovcima da snize cijene od 2 do 10 odsto kako bi pomogli domaćinstvima u krizi troškova života. Za takve uslove zalažu se i poljoprivrednici u Hrvatskoj.
“Kratkoročno nije moguće gotovo ništa napraviti. Ono što Vlada može napraviti je da na tragu Francuske isto to pokuša uvesti. Kod nas je to vlada pokušala napraviti s porezom na ekstra dobit, koliko će se moći napraviti to ćemo vidjeti, ali kod nas je problem puno složeniji i taj problem nije moguće riješiti preko noći”, rekao je Tihomir Jaić iz Hrvatske udruge poljoprovredinika.
No izgleda kako ne mare svi jednako za cijene.
“Gledam na kvalitetu proizvoda. Ako je proizvod nekvalitetan, jeftin, onda imate dosta toga za odbaciti, ali ako je kvalitetan onda nema puno otpada i to je to”, rekao je Ante.
“Pa da. Preživjet ćemo, pa i teža vremena od ovih smo preživjeli”, rekla je Jasna.
Ipak, mnogim građanima poenta nije u preživljavanju, jer ako cijene hrane na globalnom nivou padaju, zašto ne bi i u Hrvatskoj? Pa bi nešto ostalo i za kvalitetniji život, a ne za puko prehranjivanje.
