Cijena nafte na svjetskim tržištima prešla je granicu od 100 dolara po barelu, prvi put nakon 2022. godine, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg rasta inflacije i poskupljenja energenata širom svijeta.
Do snažnog skoka cijena došlo je nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku, koji je doveo do ozbiljnih poremećaja u proizvodnji i transportu nafte. Prema posljednjim podacima s tržišta, referentna cijena nafte Brent porasla je na više od 107 dolara po barelu, dok je američka nafta WTI također premašila granicu od 100 dolara.
Glavni razlog rasta cijena je zabrinutost za sigurnost isporuka nafte iz regiona Perzijskog zaljeva, posebno zbog situacije u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske trgovine naftom. Svako ozbiljnije ograničenje transporta kroz ovaj ključni pomorski prolaz može izazvati velike poremećaje u globalnom snabdijevanju energentima.
Analitičari upozoravaju da bi, ukoliko se sukobi nastave ili dodatno eskaliraju, cijena nafte mogla nastaviti rasti. Pojedine procjene govore da bi Brent nafta u takvom scenariju mogla dostići 120 dolara po barelu, a u ekstremnim slučajevima čak i 150 dolara.
Rast cijena nafte već se počeo prelijevati i na druga tržišta. Na berzama su zabilježeni padovi dioničkih indeksa, dok ekonomisti upozoravaju da bi skuplja energija mogla dodatno podstaći inflaciju i usporiti globalni ekonomski rast.
Za zemlje u regionu, uključujući Bosnu i Hercegovinu, ovakva kretanja na tržištu nafte najčešće znače i rast cijena goriva, s određenim vremenskim kašnjenjem.
