Centralna banka Rusije je odlučila da će obnoviti kupovinu stranih valuta na tržištu kako bi zaustavila rast rublje, potez koji je bilo teško zamisliti prije godinu dana.
Zbog pada cijena nafte i sankcija koje je Zapad uveo Rusiji, rublja je u januaru 2016. potonula na rekordno niskih 85 rublji za dolar.
Od tog vremena ruska rublja je porasla oko 40 posto, nafta je poskupjela a pomaljaju se prvi znakovi ekonomskog oporavka Rusije.
Dodatni podstrek ruskoj valuti pružaju nadanja u bolje odnose Moskve i Zapada nakon izbora Donalda Trampa za predsjednika SAD.
Iako, na prvi pogled, rast vrijednosti rublje ima pozitivan eho za vlast, za činovnike ministarstva finansija to nije dobra vijest, zbog straha da bi to moglo naštetiti novootkrivenoj konkurentnosti.
Umjesto da podrže jaku rublju, ruske monetarne vlasti su u srijedu najavile kako će višak deviza iz naftnih prihoda upotrebiti kako bi osnažili državni budžet.
Kako je saopšteno, na taj način će se ekonomija, koja zavisi od sirovina, odvojiti od nestabilnog tržišta nafte, budući da kurs rublje u velikoj mjeri zavisi od kretanja cijena nafte.
I dok iz Centralne banke insistiraju da ovaj potez ne znači vještačko slabljenje rublje, ekonomisti nemaju sumnje po tom pitanju.
“Povratak centralne banke na tržište je važan psihološki faktor i ukazuje na namjeru države da zadrži nisku cijenu rublje”, napisali su analitičari Alfa Bank.
Iako su iz ruske centralne banke rekli da će sa planom započeti u februaru, uticaj saopštenja se već osjetio. Rublja je pala sa 59,15 na 60,30 rubalja za dolar, smjer koji je suprotan cijenama nafte.
Oleg Kuzmin iz Renaissance Capital, koji procjenjuje da će dnevna intervencija iznositi oko 80 miliona dolara, odluku vlasti smatra “racionalnom”
“Ovo bi moglo da ublaži uticaj cijena nafte na ekonomiju, i učini budžet i trenutni budžetski suficit stabilnijim” mišljenja je on.
Iz ministarstva finansija su rekli da će kupovinom deviza ojačati osiromašene devizne rezerve zemlje.