Nakon niza godina regresije i stagnacije broja zaposlenih na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, unazad skoro tri godine ovaj fenomen je konačno doživio zaokret.
Postoji nekoliko izvora iz kojih se mogu crpiti podaci o zaposlenosti odnosno nezaposlenosti i oni su zavodi za zapošljavanje, agencije i zavodi za statistiku i poreske uprave, pojašnjava se u izvještaju Centara civilnih inicijativa Stanje nacije.
Činjenica je da zavisno od izvora brojke variraju čak i do 50.000 do čega dolazi zbog različitih metodologija koje se koriste u definiranju statusa zaposlenosti i nezaposlenosti. Međutim činjenica je i da kod svakog od izvora broj zaposlenih raste.
Prema definiciji međunarodne organizacije rada (ILO) zaposlenosti odnosno nezaposlenosti najbliža je metodologija Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Agencije za statistiku BiH.
Na slici je prikazan petogodišnji trend stope i broja zaposlenih/nezaposlenih u BiH, kao i stopa nezaposlenosti mladih.
Indikativno je da je trend duži niz godina ujednačen bez značajnijih promjena, što ukazuje na zabrinjavajuću stagnaciju na tržištu rada, a s ekstremno visokom stopom nezaposlenosti i vrlo niskom stopom zaposlenosti.
Ipak, u posljednje tri godine, negativni trend je zaustavljen, a stopa nezaposlenosti je umanjena za 4%. Izraženo u apsolutnim brojevima, od donošenja Agende, registriranih zaposelnih je više za oko 40.949, a nezaposlenih je manje za 61.159.
Treba napomenuti da je svaki podatak o stopama zaposlenosti ili nezaposlenosti nepouzdan, jer evidenciona nezaposlenost obuhvata veliki broj ljudi koji rade u neformalnoj ekonomiji (siva zona) ili imaju druge prihode bez zasnivanja radnog odnosa, a evidenciona zaposlenost obuhvata veliki broj osoba bez redovnih prihoda i punog radnog odnosa.
Ukupna radna snaga i stopa aktivnosti
Podaci ankete o radnoj snazi za 2017. g. pokazuju da je ukupan broj radno sposobnog stanovinštva 2.407.000 od, aktivnu radnu snagu čini 1. 026.000, zaposlenih 816.000 ljudi, a nezaposlenih je 211.000.
Neaktivnih je 1.381.000 osoba. Slika daje prikaz udjela aktivne radne snage u ukupnom radno sposobnom stanovništvu.
Ovaj udio je zabrinjavajuće nizak, tek 43%, s trendom opadanja kroz dvije posljednje godine, što znači da više od pola radno sposobnog stanovništva uopšte nije aktivno na zvaničnom tržištu rada, a većina njih su ili u zoni socijalne/boračke zaštite, ili u zoni sive ekonomije, ili u zoni socijalne isključenosti. Evropski prosjek je oko 65%, što je za 22 % više u odnosu na BiH, koja je najlošije rangirana država Evrope po ovom pokazatelju.
Šta je sa rasterećenjem rada i jednostavnijim poslovanjem?
Jedna od glavnih intencija Reformske agende bila je umanjiti opterećenje na rad i poslovanje i smanjiti administrativne procedure oko pokretanja biznisa, dobijanja radnih dozvola kao i svakodnevnog poslovanja.
Pored stalnih obećanja predstavnika vlasti, ove ključne mjere su izostale, naprotiv, u periodu juli – oktobar 2016. Vlada Federacije BiH je kroz podzakonske akte nametnula nova poreska opterećenja oporezivanjem toplog obroka i regresa. Najnovija referentna istraživanja pokazuju da je upravo rasterećenje rada najefektivnija mjera za pokretanje ekonomskog rasta neke zemlje.
Što se tiče poslovnog ambijenta on je katastrofalno loš, pa tako po indeksima lakoće poslovanja Svjetske banke i globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma BiH se nalazi na 86. odnosno 103. poziciji što je najlošija pozicija jedne Evropske zemlje.
Ovi indeksi su sačinjeni od kriterija kao što su pokretanje biznisa, lakoća plaćanja poreza, izdavanje dozvola, priključak električne energije, broj administrativnih procedura i sl. i po svim kriterijima BiH je među najgorima na svijetu.
Da stvar bude još gora, politički mandat koji se bliži kraju je imao za cilj da popravi stanje poslovnog okruženja, ali je sve ostalo na praznim obećanjima. Danas imate situaciju da kada se osoba odluči da postane poduzetnik mora proći blago rečeno torturu i agoniju sa državom kako bi stekla uslove da posluje legalno.
Vlade u BiH tako direktno ugrožavaju nastajanje novih radnih mjesta, poduzetnički dug, podstiču sivu ekonomiju i uništavaju bh. privredu, stoga je svaki pozitivni pomak na bh. tržištu rada ravan čudu kada se uzme u obzir u kakvim uslovima moraju poslovati privrednici, navodi se u izvještaju „Stanje nacije“ koji CCI objavljuje u sklopu kampanje „Posao narodu“ kojom želi dati doprinos provođenju i djelotvornosti reformi u BiH.
Integralan Izvještaj „Stanje nacije“ i više informacija o kampanji nalazi ne na adresi posaonarodu.ba
