Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavljuje prvi krug projekcija ključnih makroekonomskih varijabli u 2021. godini, za tekuću i 2022. godinu. Procjenjuje se da će ekonomski rast u tekućoj, i 2022. godini, biti nešto snažniji u odnosu na projekcije iz novembra 2020. godine, koje su rađene na osnovu dostupnih podataka sa polovine 2020. godine.
Prema aktuelnoj projekciji (Tabela 1), u 2021. godini se očekuje rast ekonomske aktivnosti od 3,4%, što je za 70 baznih poena više od projekcije prije šest mjeseci. Iako je početak 2021. godine takođe pod uticajem koronakrize, snažniji od očekivanog oporavak u određenim pokazateljima visoke frekvencije, poput industrijske proizvodnje i izvoza roba, u prvom kvartalu, upućuje na dinamičniju ekonomsku aktivnost u 2021. godini.
Na više su bile revidirane i projekcije varijabli koje predstavljaju stranu potražnju, a koje preuzimamo od relevantnih vanjskih izvora. To je, takođe, uticalo na ocjenu da će ekonomska aktivnost u BiH u 2021. godini biti snažnija nego se očekivalo krajem 2020. godine. Projekcija ekonomskog rasta za 2022. godinu je revidirana na više za 40 baznih poena, u odnosu na drugi krug projekcija iz 2020. godine.
Tabela 1: Projekcije ključnih makroekonomskih agregata i inflacije
Uz ove korekcije projiciranih stopa ekonomske aktivnosti na više, nivo realnog BDP-a iz 2019. godine bi se gotovo mogao dostići već krajem 2021. godine. Rast osobne potrošnje u 2021. godini je zasnovan na pozitivnim pokazateljima vezanim za tržište rada, te je projiciranom padu broja nezaposlenih osoba, blagom rastu zaposlenosti i prosječne neto plate, te rastu doznaka iz inostranstva.
U odnosu na prethodni krug projekcija, blago smo korigovali na više oporavak osobne potrošnje do kraja 2022. godine, jer se pokazalo da smo bili nešto pesimističniji, u odnosu na stvarno stanje u 2020. godini, u pogledu fleksibilnosti tržišta rada, i brzine oporavka, posebno uslužnog sektora. Ipak, i dalje smo prilično konzervativni u pogledu trenda u stopi nezaposlenosti, ali i brzine kojom bi se radna snaga iz BiH mogla zapošljavati u EU u kratkon roku, što utiče na osobnu potrošnju.
Prema prvim raspoloživim podacima za 2021. godinu, rast izvoza roba i nešto sporiji oporavak domaće potražnje (koji usporava rast uvoza) će rezultirati manje negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a. Sa rastom ekonomske aktivnosti, u 2022. godini očekujemo ponovno produbljavanje vanjskotrgovinskog deficita. Rast prihoda od turizma je projiciran i u 2021. godini, ali intenziviranje trenda ne očekujemo prije druge polovine 2022. godine.
U prethodnom krugu projekcija, rast BDP-a u 2021. godini se oslanjao i na rast državne potrošnje. U ovom krugu projekcija smo revidirali naniže pozitivni utjecaj koji će vladina potrošnja imati na ekonomsku aktivnost u 2021. godini. Prvo tromjesečje tekuće godine je obilježeno pooštravanjem mjera rada poslovnih subjekata, pretežno iz uslužnog sektora, što je dodatno utjecalo na fiskalne prihode, i produžilo subvencioniranje. U srednjem i dugom roku bi intenzitet državne potrošnje mogao biti dodatno ograničen visinom javnog duga, ali i dospjelim obavezama vezanim za servisiranje javnog duga.
U projekcijskom razdoblju očekuje se blagi rast inflacije (Tabela 1). Rast cijena tokom 2021. godine biti će pod utjecajem povećanja cijena prevoza, slijedom očekivanog rasta cijena energenata na međunarodnim tržištima. Jačanje utjecaja domaće agregatne potražnje na potrošačke cijene očekujemo u 2022. godini. Pojekcije inflacije su konzistentne sa projiciranim trendom u ekonomskoj aktivnosti.
Međutim, cijene su, u trenutnim okolnostima, podložne snažnijim šokovima, te bi se projekcija inflacije u narednim periodima, mogla znažno revidirati na više. Faktori koji bi mogli uzrokovati inflatorni šok su nastavak rasta cijena globalnog transporta roba, snažan mogući rast cijena metala, i snažne promjene u deviznim kursevima valuta značajnih za međunarodnu razmjenu roba.
Naše dosadašnje projekcije su se pokazale vrlo objektivnim, čak i u vanrednim okolnostima kakva je pandemija, pa je odstupanje u projekciji realnog BDP-a za 2020. godinu bilo svega 20 baznih poena iznad preliminarnih službenih podataka. Međutim, ne nalazimo se u klasičnom poslovnom ciklusu, te i dalje naglašavamo da su ocijenjene i procjenjene vrijednosti BDP-a i njegovih komponenti, te i ostalih makroekonomskih varijabli, izložene izuzetno visokom stepenu neizvjesnosti, koji je vezan uz razvoj epidemiološke situacije, odnosno uspjeha u suzbijanju širenja virusa i istovremenog postupnog reaktiviranja ekonomskih aktivnosti.
Naša ocjena mogućih odstupanja od trenutne projekcije ekonomske aktivnosti je i dalje izbalansirana. Od faktora koji bi mogli doprinositi reviziji projekcije ekonomske aktivnosti na više već u drugom krugu projekcija u 2021. godini izdvajamo očekivanu znatno višu procijepljenost stanovništva do kraja tekuće godine, snažan rast industrijske proizvodnje, i oporavak sektora usluga koji je vezan za dolazak inostranih turista. Sa druge strane, snažan inflatorni šok bi mogao odgoditi oporavak osobne potrošnje, što bi bio i efekat novog vala pandemije i ograničavanje kretanja stanovništva. Dodatno, sužavanje fiskalnog prostora bi moglo negativno utjecati na javne investicije, a produžavanje perioda slabe ekonomske aktivnosti bi usporavao kreditnu aktivnost banaka.
Objavljivanje narednog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija CBBiH za period 2021. – 2023. godina planirano je za novembar 2021. godine. U ovom proljetnom krugu izrade srednjoročnih makroekonomskih projekcija, projekcijski horizont je skraćen za jednu godinu, jer još uvijek nisu dostupne zvanične projekcije egzogenih varijabli koje predstavljaju stranu potražnju.
