Riječ je o paketu koji predstavlja približno 9,8 posto ukupnog broja dionica Privredne banke Sarajevo, što znači da bi današnja trgovina mogla donijeti novu značajnu promjenu u vlasničkoj strukturi banke, piše BiznisInfo.ba.

Promet je realizovan kroz 16 transakcija, a sve dionice prometovane su po prosječnoj cijeni od 250 KM. Za sada nije poznato ko je kupac velikog paketa, niti ko su prodavci dionica.

Realizovan nalog koji se pojavio još početkom septembra

Posebno je zanimljivo da je riječ o identičnom broju dionica za koji se kupovni nalog pojavio na Sarajevskoj berzi još početkom septembra. Kako je BiznisInfo.ba tada objavio, na tržištu je bio postavljen nalog za kupovinu 38.340 dionica po cijeni od 250 KM, uz poseban uslov “Sve-ili-Ništa”. Vrijednost tog naloga iznosila je upravo 9,58 miliona KM.

Takav uslov značio je da kupac nije želio manji dio paketa – nalog se mogao realizovati samo ako bude dostupna cjelokupna tražena količina. U tom trenutku nije bilo dovoljno dionica ponuđenih pod traženim uslovima pa nalog nije realizovan. Danas je, međutim, na berzi prometovana upravo ta količina od 38.340 dionica po istoj cijeni od 250 KM.

Sve ukazuje da je riječ o realizaciji velikog naloga koji se na tržištu pojavio još tokom trajanja ponude za preuzimanje PBS-a.

Novi veliki vlasnički paket

Današnja transakcija posebno dobija na značaju kada se posmatra u odnosu na ukupan kapital banke. Privredna banka Sarajevo ima ukupno 391.182 dionice, pa paket od 38.340 dionica predstavlja oko 9,8 posto banke.

Ako je kompletan paket završio kod jednog investitora, riječ je o udjelu koji bi njegovog vlasnika svrstao među najveće pojedinačne dioničare PBS-a. Identitet kupca zasad nije poznat, pa će biti posebno zanimljivo vidjeti kako će današnja transakcija promijeniti listu najvećih vlasnika banke.

Dolazi nakon Okovićevog preuzimanja

Velika trgovina dolazi svega nekoliko dana nakon završetka ponude za preuzimanje koju je proveo goraždanski biznismen Halil Oković. Oković i kompanije OKAC i Goraždeputevi prije ponude zajedno su kontrolisali oko 22,5 posto banke, dok je nakon preuzimanja njihov zajednički udio povećan na približno 35,34 posto.

BiznisInfo.ba je objavio da je najveći dio dionica koje je Oković stekao prodala goraždanska kompanija Pobjeda-Rudet, koja je raspolagala sa 49.617 dionica, odnosno oko 12,68 posto PBS-a.

Pobjeda-Rudet svoje je dionice prodala kroz Okovićevu ponudu po cijeni od 163,55 KM po dionici. To je znatno niže od 250 KM, koliko je plaćeno u današnjoj velikoj berzanskoj transakciji.

Dionice nastavljaju držati cijenu od 250 KM

Današnja trgovina dodatno potvrđuje nivo cijene na kojem se dionicama PBS-a trguje posljednjih mjeseci. Nakon završetka Okovićeve ponude, 15. septembra prometovano je 679 dionica po 250 KM, dok je dan kasnije kroz četiri transakcije prodato još 2.800 dionica, također po 250 KM. Sada je po istoj cijeni prometovano čak 38.340 dionica vrijednih gotovo 9,6 miliona KM.

Time je današnja transakcija daleko najveća u posljednjem periodu i otvara novo pitanje u priči o vlasničkom preslagivanju u Privrednoj banci Sarajevo – ko je za gotovo 9,6 miliona KM kupio paket koji predstavlja skoro desetinu banke i od koga su dionice kupljene.

Odgovor na to pitanje mogao bi pokazati i kakav je novi odnos snaga među najvećim dioničarima PBS-a.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Posao vrijedan 9,6 miliona KM: Neko je upravo kupio veliki udio u vlasništvu Privredne banke Sarajevo appeared first on Biznis Info.

BiznisInfo.ba saznaje da je najveći dio dionica koje je Oković stekao kroz ponudu za preuzimanje prodala goraždanska kompanija Pobjeda-Rudet, koja je bila jedan od najvećih pojedinačnih dioničara PBS-a. Kompanija pod kontrolom turskog kapitala imala je 49.617 dionica, odnosno oko 12,68 posto banke, a svoj paket prodala je Okoviću.

Posebno je zanimljiva cijena po kojoj je paket prodat. Oković je u ponudi plaćao 163,55 KM po dionici, pa je paket Pobjeda-Rudeta vrijedio oko 8,11 miliona KM. Istovremeno, dionicama PBS-a posljednjih mjeseci na Sarajevskoj berzi trgovalo se po cijeni od približno 250 KM, po kojoj bi isti paket vrijedio oko 12,40 miliona KM.

Razlika u vrijednosti oko 4,3 miliona KM

Razlika između vrijednosti paketa Pobjeda-Rudeta prema cijeni iz Okovićeve ponude i njegovoj vrijednosti po berzanskoj cijeni od 250 KM iznosi približno 4,29 miliona KM. Cijela priča još je zanimljivija zbog velikog kupovnog naloga koji se na Sarajevskoj berzi pojavio tokom trajanja Okovićeve ponude.

Kako je BiznisInfo.ba ranije objavio, nepoznati investitor postavio je nalog za kupovinu 38.340 dionica PBS-a po cijeni od 250 KM po dionici, uz poseban uslov “Sve-ili-Ništa”. Ukupna vrijednost tog naloga iznosila je 9,58 miliona KM. Da je Pobjeda-Rudet prihvatila taj nalog, mogla je prodati 38.340 svojih dionica za 9,58 miliona KM, a u njenom vlasništvu ostalo bi još 11.277 dionica PBS-a.

Po cijeni od 250 KM, taj preostali paket vrijedio bi dodatnih 2,82 miliona KM. Drugim riječima, Pobjeda-Rudet je samo za 38.340 dionica mogla dobiti oko 1,47 miliona KM više nego što je prema Okovićevoj cijeni vrijedio cijeli njen paket od 49.617 dionica, a pritom bi zadržala još 11.277 dionica.

Kada se posmatra kompletan paket, njegovu vrijednost od oko 12,40 miliona KM po cijeni od 250 KM treba uporediti sa približno 8,11 miliona KM prema cijeni iz ponude za preuzimanje.

Nije poznato kakav dogovor postoji između strana

Za sada nije poznato zbog čega su vlasnici Pobjeda-Rudeta odlučili prihvatiti Okovićevu ponudu po cijeni od 163,55 KM, niti kakav poslovni odnos ili dogovor postoji između njih i Okovića.

Trgovanje po cijeni od 250 KM nastavilo se i nakon završetka ponude. Primjerice, 15. septembra prometovano je 679 dionica po 250 KM, a dan kasnije još 2.800 dionica kroz četiri transakcije, također po cijeni od 250 KM.

Pobjeda-Rudet već godinama je pod kontrolom turskog kapitala. Turska kompanija Kirlioglu Kimya Sanayi Ve Ticareti stekla je prije nekoliko godina većinsku kontrolu nad goraždanskom kompanijom. No, Pobjeda-Rudet nije bila samo jedan od najvećih dioničara Privredne banke Sarajevo. Postojala je i veza kroz upravljačke strukture.

Mehmet Siner, član Nadzornog odbora Pobjeda-Rudeta, istovremeno je bio i član Nadzornog odbora Privredne banke Sarajevo.

Oković sada kontroliše više od trećine banke

Oković je prije ponude direktno posjedovao oko 11,23 posto Privredne banke Sarajevo, dok su OKAC i Goraždeputevi imali oko 6,90 odnosno 4,37 posto. Dakle, zajedno su imali oko 22,5 posto dionica.

Nakon preuzimanja deponovanih dionica njegov direktni udio porastao je na približno 24,06 posto. Kada se tome dodaju OKAC i Goraždeputevi, Oković i društva koja s njim zajednički djeluju sada kontrolišu približno 35,34 posto Privredne banke Sarajevo. Time je Oković značajno ojačao svoju vlasničku poziciju u banci.

Turci nastavljaju ulagati u BiH

Iako su prodali udio u Privrednoj banci Sarajevo, to ne znači da se turski vlasnici povlače iz Bosne i Hercegovine. Naprotiv, kompanija trenutno priprema veliku investiciju u proširenje proizvodnje u Goraždu.

Kako je BiznisInfo.ba nedavno objavio, Pobjeda-Rudet planira gradnju novih proizvodnih kapaciteta i pokretanje proizvodnje strateške sirovine za domaću namjensku industriju koja se do sada nabavljala iz inostranstva. Projekt bi trebao donijeti i nova radna mjesta, a već su napravljeni određeni prostorno-planski koraci za izgradnju novih postrojenja.

Kompanija je već osigurala i potencijalno tržište za novu proizvodnju, zaključivši sporazum o snabdijevanju sa Ginexom, Pretisom i Binasom.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Višemilionska akvizicija u Sarajevu: Turci prodali veliki vlasnički udio u banci bh. biznismenu appeared first on Biznis Info.

Tokom dana prometovano je ukupno 2.800 dionica PBS-a, kroz četiri transakcije. Sve su realizovane po cijeni od 250 KM po dionici, pa je ukupan promet dostigao 700.000 KM.

Riječ je o nastavku trgovine koja je ponovo aktivirana jučer, kada je po istoj cijeni od 250 KM prometovano 679 dionica u vrijednosti 169.750 KM. To znači da je samo tokom posljednja dva dana vlasnika promijenilo 3.479 dionica PBS-a, ukupne vrijednosti gotovo 870.000 KM. Još nije poznato ko je kupio a ko prodao dionice.

Preuzimanje banke u završnici

Pojačana trgovina dolazi neposredno nakon isteka dobrovoljne ponude za preuzimanje koju je objavio Halil Oković. Kako je BiznisInfo.ba objavio, u okviru Okovićeve ponude deponovano je 50.212 dionica Privredne banke Sarajevo, odnosno 12,84 posto ukupnog broja dionica PBS-a.

Oković je ponudio 163,55 KM po dionici, pa ukupna vrijednost deponovanog paketa prema toj cijeni iznosi oko 8,21 milion KM.

Oković i kompanije OKAC i Goraždeputevi prije ponude zajedno su kontrolisali oko 22,5 posto banke. Ukoliko svih 50.212 deponovanih dionica bude preuzeto, njihov zajednički vlasnički udio povećat će se na približno 35,34 posto.

Rok za plaćanje deponovanih dionica je upravo 16. septembar, nakon čega se očekuje i konačan ishod ponude. Za sada nije zvanično poznato koji su dioničari prihvatili Okovićevu ponudu.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Veliki promet dionicama Privredne banke Sarajevo: Za jedan dan trgovano 700.000 KM appeared first on Biznis Info.

Prema podacima koje ima BiznisInfo.ba, u okviru Okovićeve ponude deponovano je ukupno 50.212 dionica PBS-a što predstavlja 12,84 posto dionica Privredne banke Sarajevo. Ponuda je istekla 9. septembra, dok je rok za plaćanje deponovanih dionica 16. septembar.

Oković je za dionice ponudio 163,55 KM po dionici, što znači da paket od 50.212 deponovanih dionica po toj cijeni vrijedi oko 8,21 milion KM. Za sada nije zvanično poznato koji su dioničari prihvatili ponudu, odnosno od koga dolazi paket od 50.212 deponovanih dionica.

Oković dodatno povećava udio

Oković u postupku preuzimanja Privredne banke Sarajevo nastupa zajedno s kompanijama OKAC i Goraždeputevi. Ova povezana lica prije ponude zajedno su kontrolisala 22,5 posto dionica PBS-a. Ukoliko bude preuzeto svih 50.212 deponovanih dionica, njihov zajednički udio porast će na približno 35,34 posto. Riječ je, dakle, o značajnom povećanju vlasničkog udjela u Privrednoj banci Sarajevo.

Oković je postupak pokrenuo kao dobrovoljnu ponudu za preuzimanje, a ponuđena cijena iznosila je 163,55 KM za svaku dionicu. Ponuda se odnosila na sve preostale dionice PBS-a koje Oković i osobe koje s njim zajednički djeluju nisu već posjedovali.

Na berzi cijena 250 KM

Posebno je zanimljivo što se nakon pauze danas ponovo trgovalo dionicama Privredne banke Sarajevo. Prometovano je 679 dionica po cijeni od 250 KM, uz ukupan promet od 169.750 KM. Time je nastavljena trgovina po nivou koji je zabilježen i tokom jula i avgusta. Posljednja prethodna trgovina bila je 13. avgusta.

Prethodnih mjeseci tržišna cijena dionice banke kretala se upravo oko 250 KM a postojao je i nalog za kupovinu jednog većeg paketa dionica PBS-a po toj cijeni.

Razlika između tržišne cijene i cijene iz ponude za preuzimanje prilično je velika. Ovih 250 KM je za 86,45 KM, odnosno oko 52,9 posto više od Okovićeve ponude od 163,55 KM. Maksimum cijene u posljednje 52 sedmice iznosio je 280 KM.

Po berzanskoj cijeni od 250 KM, isti paket od 50.212 dionica vrijedio bi oko 12,55 miliona KM, odnosno približno 4,34 miliona KM više od vrijednosti prema Okovićevoj ponudi. Stoga će biti zanimljivo vidjeti ko je odlučio prodati 50.212 dionica PBS-a po 163,55 KM, u trenutku kada se istim dionicama na Sarajevskoj berzi trguje po 250 KM.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Posao vrijedan 8,2 miliona KM: Biznismen Halil Oković preuzima veliki vlasnički udio u Privrednoj banci Sarajevo appeared first on Biznis Info.

Dok najveća italijanska banka Intesa Sanpaolo pokušava preuzeti MPS u poslu vrijednom oko 35 milijardi eura, banka koja je postala meta preuzimanja istovremeno pokušava kupiti dvije druge velike finansijske institucije – Banco BPM i Banca Generali.

Situacija je postala još zanimljivija nakon što je MPS poručio da njegove ponude za ove dvije kompanije ostaju na snazi čak i ako Intesa u međuvremenu preuzme kontrolu nad samim MPS-om. To praktično znači da se istovremeno odvijaju tri velika procesa preuzimanja čiji bi konačni ishod mogao značajno promijeniti odnos snaga na italijanskom bankarskom tržištu.

Intesa ponudila 35 milijardi eura

Intesa Sanpaolo ponudila je kombinaciju novca i vlastitih dionica za preuzimanje MPS-a, a vrijednost ponude procjenjuje se na približno 35 milijardi eura. Intesa je već dobila podršku svojih dioničara za ovaj posao, ali za njegovo provođenje još su potrebna regulatorna i druga odobrenja. Plan je da proces bude završen do kraja godine.

Uspije li u svojoj namjeri, Intesa bi pod kontrolu stavila banku koja je posljednjih godina prošla kroz veliku transformaciju i ponovo postala jedan od važnih igrača u konsolidaciji italijanskog finansijskog sektora.

Meta preuzimanja i sama krenula u kupovinu

MPS, međutim, istovremeno vodi vlastitu ekspanziju. Banka želi preuzeti Banco BPM, jednu od najvećih italijanskih banaka, ali i Banca Generali, važnog igrača u upravljanju imovinom i privatnom bankarstvu.

Ono što cijelu situaciju čini neuobičajenom jeste činjenica da MPS ne namjerava povući te ponude čak ni u slučaju promjene vlastitog vlasnika. Iz banke su potvrdili da ponude ostaju neopozive bez obzira na ishod Intesine ponude za MPS.

Drugim riječima, Intesa bi teoretski mogla preuzeti MPS dok su njegovi pokušaji preuzimanja Banco BPM-a i Banca Generali još aktivni. To, međutim, ne znači da će sva tri posla nužno biti realizirana. Njihov ishod zavisit će od dinamike preuzimanja, odluka dioničara i regulatornih odobrenja.

U igri milijarde eura koristi

MPS ima snažan finansijski motiv za realizaciju svojih planova. Prema procjenama banke, povezivanje s Banco BPM-om moglo bi donijeti oko 1,4 milijarde eura koristi prije poreza, dok bi akvizicija Banca Generali mogla donijeti dodatnih približno 400 miliona eura.

Ukupan očekivani efekat dvije transakcije tako doseže oko 1,8 milijardi eura. Veliki dio koristi u slučaju Banco BPM-a trebao bi doći kroz smanjenje troškova. MPS procjenjuje potencijalne uštede na približno milijardu eura.

Prije realizacije tih planova potrebno je, međutim, proći još nekoliko važnih koraka. Dioničari MPS-a trebali bi 29. oktobra glasati o poslovima, nakon čega slijede regulatorne procedure.

Od problematične banke do velikih preuzimanja

Posebnu težinu cijeloj priči daje historija Monte dei Paschi di Siena. Riječ je o banci čiji korijeni sežu u 1472. godinu, zbog čega se smatra najstarijom bankom na svijetu koja i danas posluje.

Ali MPS je tokom prethodne decenije prošao kroz ozbiljnu krizu. Problemi s lošim kreditima i kapitalom doveli su do državne intervencije i spašavanja banke. Nakon restrukturiranja situacija se znatno promijenila, a MPS se od banke čiji je opstanak svojevremeno bio doveden u pitanje pretvorio u aktivnog učesnika velikih akvizicija.

Banka je već preuzela Mediobancu, jednu od najpoznatijih italijanskih finansijskih institucija, a sada želi dodatno povećati svoje prisustvo kroz Banco BPM i Banca Generali.

Italijanske banke se ubrzano ukrupnjavaju

Svi ovi poslovi dio su mnogo šire konsolidacije italijanskog bankarskog sektora. Velike banke pokušavaju povećati tržišni udio, smanjiti troškove i ojačati poslovanje u oblastima poput upravljanja imovinom, osiguranja i privatnog bankarstva.

Zbog toga se posljednjih godina pojavilo više velikih i međusobno povezanih pokušaja preuzimanja. U središtu najnovijeg raspleta sada je MPS – banka koja istovremeno pokušava izbjeći gubitak samostalnosti i dodatno se proširiti kroz dvije velike akvizicije.

Ukoliko Intesa uspije preuzeti MPS, a barem dio njegovih vlastitih planova za preuzimanje drugih institucija također bude realiziran, italijansko bankarsko tržište moglo bi izgledati znatno drugačije već početkom naredne godine.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Preuzimanje od 35 milijardi eura trese bankarski sektor: U igri najstarija banka na svijetu appeared first on Biznis Info.

Banka iz Graza potpisala je ugovor kojim namjerava steći najmanje 72,9 posto dionica UNI Banke. Austrijanci se, međutim, ne namjeravaju zaustaviti na kontrolnom paketu. Planirana ponuda za preuzimanje odnosit će se na sve dionice, što znači da postoji mogućnost sticanja 100-postotnog vlasništva, piše BiznisInfo.ba.

Ponuđena cijena iznosi 126,38 eura po dionici, čime je cijela UNI Banka vrednovana na približno 69 miliona eura. Transakcija još nije završena i zavisi od dobijanja potrebnih regulatornih odobrenja.

Ko prodaje banku

Kontrolni paket koji Sparkasse namjerava preuzeti trenutno drže dva velika dioničara UNI Banke. Riječ je o bugarskim biznismenima Ceku Minevu i Ivaylu Mutafchievu, koji pojedinačno imaju po 36,45 posto dionica banke.

Zajedno tako kontroliraju upravo 72,9 posto vlasništva za koje je Sparkasse potpisala ugovor o preuzimanju. Nakon toga slijedi ponuda svim ostalim dioničarima, čime bi austrijska grupacija mogla doći do potpunog vlasništva nad bankom.

Slijedi spajanje dvije banke

Planovi Austrijanaca ne završavaju akvizicijom. Banka već posluje u Sjevernoj Makedoniji preko Sparkasse Bank AD Skopje, a nakon završetka preuzimanja planirano je spajanje UNI Banke sa Sparkasse Bankom.

Time bi nastala znatno veća banka s približno tri milijarde eura ukupne aktive. Prema podacima austrijske grupacije, spojena banka imala bi oko 17 posto bankarskog tržišta Sjeverne Makedonije prema ukupnoj aktivi.

Kada je riječ o kreditima stanovništvu i kompanijama, tržišni udio iznosio bi oko 18,5 posto. Akvizicija bi tako dodatno ojačala poziciju Sparkassea na makedonskom bankarskom tržištu.

UNI Banka ima pola milijarde eura aktive

UNI Banka je na kraju prošle godine imala ukupnu aktivu od oko 508 miliona eura i približno 370 zaposlenih. Banka je 2025. završila i s dobiti od oko osam miliona eura. Riječ je o banci koja posluje na tržištu Sjeverne Makedonije više decenija, a njene dionice kotiraju na Makedonskoj berzi.

Berza je nakon objave informacije o planiranom preuzimanju UNI Banku uvrstila na svoju Watch List.

Austrijanci nastavljaju širenje u regionu

Steiermärkische Sparkasse već ima dugu historiju ulaganja u bankarski sektor Sjeverne Makedonije. Na ovo tržište ušla je 2008. godine, a prije nekoliko godina provela je i preuzimanje Ohridske banke, koja je potom integrirana sa Sparkasse Bankom.

Sjeverna Makedonija za austrijsku grupaciju predstavlja jedno od ključnih tržišta u jugoistočnoj Evropi, a preuzimanje UNI Banke predstavlja novi korak u konsolidaciji njenog poslovanja.

Za završetak transakcije potrebno je dobiti niz regulatornih saglasnosti, među kojima su odobrenja Narodne banke Sjeverne Makedonije i drugih nadležnih institucija.

Ako proces bude uspješno završen i UNI Banka spojena sa Sparkasse Bankom, austrijska grupacija upravljat će bankom s oko tri milijarde eura aktive i približno 17 posto makedonskog tržišta.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Nova velika akvizicija u regionu: Austrijski Sparkasse preuzima banku vrijednu 69 miliona eura appeared first on Biznis Info.

Najveća slovenska bankarska grupacija objavila je da je sa Skupinom PRVA i povezanim društvima potpisala ugovor o kupovini 25,66 posto dionica Deželne banke Slovenije (DBS).

Time NLB ulazi u vlasničku strukturu još jedne slovenske banke, a čini se da ovo možda neće biti kraj transakcije. Iz NLB-a su, naime, otvoreno poručili da razmatraju mogućnost kupovine dodatnih dionica DBS-a. Vrijednost transakcije nije objavljena.

Završetak posla naredne godine

Za realizaciju transakcije potrebno je dobiti regulatorna odobrenja, a završetak posla očekuje se najvjerovatnije u drugoj polovini 2027. godine. U NLB-u navode da ne očekuju prepreke za dobijanje potrebnih saglasnosti.

Posebno je zanimljivo obrazloženje zbog kojeg je NLB zainteresovan upravo za ovu banku. Deželna banka Slovenije snažno je pozicionirana u finansiranju poljoprivrede i agroprehrambenog sektora, a NLB navodi da ulaskom u njeno vlasništvo prepoznaje značaj ovog segmenta.

DBS na svojoj zvaničnoj stranici navodi da je univerzalna banka koja tradicionalno poseban naglasak stavlja na agroprehrambeni sektor. Korijeni banke povezani su upravo s poljoprivredom i zadrugarstvom, dok danas ima jednu od najrazgranatijih mreža poslovnica u Sloveniji.

Ko su najveći vlasnici

Vlasnička struktura DBS-a prilično je raspršena. Prema podacima koje sama banka objavljuje, među najvećim dioničarima su KD Group, koji je imao oko 29,4 posto, te Kapitalska zadruga sa oko 21 posto dionica.

Skupina PRVA i fondovi povezani s njom također su među značajnim vlasnicima, a upravo od Skupine PRVA i povezanih osoba NLB sada kupuje paket od 25,66 posto.

Deželna banka Slovenije nije među najvećim bankama u zemlji, ali raspolaže značajnom poslovnom bazom. DBS Grupa je na kraju prošle godine imala aktivu od oko 1,6 milijardi eura, više od 1,46 milijardi eura depozita i oko 878 miliona eura kredita nebankarskom sektoru. Sama banka ima 394 zaposlena i mrežu od 65 poslovnica širom Slovenije.

Nova meta nakon Addika

Nova akvizicija posebno je zanimljiva zbog činjenice da dolazi ubrzo nakon velike bitke za Addiko Bank, koju je BiznisInfo.ba detaljno pratio.

NLB je mjesecima pokušavao preuzeti Addiko. Međutim, ponuda nije rezultirala sticanjem potrebne većine, a u borbi za kontrolu nad Addikom na kraju je pobijedila Raiffeisen Bank International. NLB, međutim, očigledno nije odustao od akvizicija.

Najnoviji posao sada je usmjeren na domaće slovensko tržište, gdje će nakon regulatornih odobrenja steći više od četvrtine Deželne banke Slovenije, uz najavu mogućeg sticanja dodatnih dionica.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post NLB krenula u novu akviziciju: Kupuje udio u banci s imovinom od 1,6 milijardi eura appeared first on Biznis Info.

Riječ je o Penzionerskom kreditnom centru – finansijskom društvu d.o.o. Skoplje, u kojem kompanija iz Bosne i Hercegovine ima 51 posto vlasništva, odnosno kontrolni paket.

Time Prvo penzionersko prvi put izlazi na tržište Sjeverne Makedonije, gdje namjerava primijeniti poslovni model koji već godinama razvija u BiH – a koji se zasniva na kreditiranju penzionerske populacije.

Ko su vlansnici

Većinski vlasnik i predsjednik Upravnog odbora Prvog penzionerskog je Zoran Najdanović, inače profesor na Univerzitetu u Zagrebu. Najdanović ima nešto više od 50 posto dionica.

Zanimljivo je da se Najdanović i u svom akademskom radu bavio finansijskim ponašanjem penzionera u Bosni i Hercegovini, odnosno upravo populacijom na koju je usmjeren poslovni model kompanije čiji je većinski vlasnik. Na tom tržišnom segmentu u međuvremenu je očito razvio i veoma unosan poslovni model.

Slijedi Ilija Džombić sa 20 posto, dok PIM Univerzitet Banja Luka ima oko pet posto vlasništva. Preostalih približno 25 posto kapitala raspoređeno je među velikim brojem manjih dioničara, a društvo ukupno ima 125 dioničara.

Imaju kontrolni paket

Novo društvo poslovat će kao zaseban pravni subjekt prema propisima Sjeverne Makedonije, dok Prvo penzionersko zadržava vlasničku kontrolu sa udjelom od 51 posto. Preostalih 49 posto pripada drugom vlasniku ili vlasnicima, čiji identitet nije naveden u dostupnim dokumentima.

Osnivanju je prethodila dugotrajnija analiza tržišta Sjeverne Makedonije i regiona. Na tom tržištu vide prostor za primjenu svog specifičnog poslovnog modela. Početak poslovanja novog društva najavljen je u roku od dva mjeseca.

Zanimljivo je da kompanija za izlazak na novo tržište nije koristila novo zaduženje. Osnivanje makedonskog društva finansirano je iz raspoloživih sredstava Prvog penzionerskog, a iz kompanije tvrde da investicija neće negativno uticati na tekuću likvidnost niti dividendnu politiku.

Rezultati makedonskog društva ubuduće će biti uključeni u konsolidovane finansijske izvještaje matične kompanije.

Milionska dobit uz mali broj zaposlenih

Prvo penzionersko mikrokreditno društvo posluje od 2012. godine, a specijalizirano je za mikrokreditiranje penzionera. Iako je riječ o relativno maloj kompaniji prema broju zaposlenih, finansijski rezultati pokazuju veoma visoku profitabilnost.

Prema dostupnim poslovnim podacima, društvo je u 2025. godini ostvarilo oko 3,14 miliona KM prihoda i čak 1,37 miliona KM neto dobiti, uz svega 12 zaposlenih. To znači da je neto dobit odgovarala iznosu od oko 44 posto ukupnih prihoda. Kompanija je dobro nastavila poslovati i ove godine.

Osnivanje kompanije u Skoplju predstavlja novu fazu razvoja Prvog penzionerskog, jer svoj model poslovanja sada pokušava prenijeti izvan Bosne i Hercegovine. Matična kompanija će sa 51 posto imati kontrolu nad novim društvom, ali zasad nije javno poznato ko drži preostalih 49 posto.

Prvo penzionersko očekuje da će nova kompanija početi poslovati u kratkom roku, čime će banjalučko društvo i operativno zakoračiti na tržište Sjeverne Makedonije.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Zagrebački profesor razvio milionski biznis s kreditiranjem penzionera u BiH: Sada se širi u regionu appeared first on Biznis Info.

Ukoliko preuzimanje svih do sada deponovanih dionica bude uspješno okončano, Oković i kompanije koje s njim zajednički djeluju povećat će svoj udio sa sadašnjih oko 22,5 posto na približno 35,34 posto. Riječ je o velikoj promjeni vlasničke strukture PBS-a koja bi značajno ojačala poziciju Okovića i s njim povezanih kompanija u banci.

Već deponovano više od 50.000 dionica

Oković trenutno zajedno s kompanijama koje su u njegovom vlasništvu OKAC i Goraždeputevi kontroliše 88.026 dionica PBS-a, odnosno oko 22,5 posto ukupnog broja dionica s pravom glasa.

Ponudom za preuzimanje obuhvaćeno je preostalih 303.156 dionica, odnosno oko 77,5 posto banke, a Oković je za njih ponudio 163,55 KM po dionici. Kako saznaje BiznisInfo.ba, zaključno sa 4. septembrom u okviru ponude već je deponovano 50.212 dionica. Njihova ukupna vrijednost prema cijeni iz ponude iznosi oko 8,21 milion KM.

Ako sve ove dionice budu preuzete, Oković i povezana lica raspolagat će sa ukupno 138.238 dionica PBS-a, odnosno približno 35,34 posto banke.

Ponuda ulazi u završnicu

Proces još nije završen. Ponuda za preuzimanje traje do 9. septembra, što znači da dioničari PBS-a još nekoliko dana mogu deponovati svoje dionice. Stoga konačan broj dionica koje će Oković steći može biti i veći od trenutno deponovanih 50.212.

Rok za plaćanje deponovanih dionica je 16. septembar, nakon čega će biti poznat konačan rezultat ponude i nova vlasnička struktura Privredne banke Sarajevo. Podsjetimo, u dokumentaciji koja prati ponudu navedeno je da Oković i kompanije koje s njim zajednički djeluju imaju namjeru preuzeti 100 posto vlasništva nad bankom.

Paralelno se nudi mnogo viša cijena

Sve se događa u trenutku veoma intenzivnog interesa za dionice Privredne banke Sarajevo. Kako je BiznisInfo.ba objavio, na Sarajevskoj berzi nedavno se pojavio nalog za kupovinu čak 38.340 dionica PBS-a po cijeni od 250 KM, ukupne vrijednosti gotovo 9,6 miliona KM.

Riječ je o količini koja odgovara udjelu od približno 9,8 posto banke. Nalog je postavljen uz poseban uslov “Sve-ili-Ništa”, što znači da kupac nije zainteresovan za djelimičnu realizaciju, već za kompletan paket od 38.340 dionica.

Posebno je zanimljivo da cijena od 250 KM predstavlja oko 53 posto viši iznos od 163,55 KM koliko Oković nudi kroz ponudu za preuzimanje. Za sada nije poznato ko stoji iza velikog naloga na Sarajevskoj berzi.

Cijena od 250 KM nije iznenađenje kada je riječ o posljednjim trgovinama dionicama Privredne banke Sarajevo. Kako je BiznisInfo.ba ranije objavio, od 20. jula do 13. avgusta kroz berzansku trgovinu prošlo je 22.058 dionica PBS-a ukupne vrijednosti oko 5,51 milion KM. Velike transakcije uglavnom su realizovane upravo po cijeni od oko 250 KM po dionici.

Tada smo objavili informacije da su među kupcima bili investicioni fondovi, a potvrđeno je i da je dionice PBS-a kupovao ZIF PROF-PLUS d.d. Sarajevo.

Dioničari traže odgovor Komisije za vrijednosne papire

U međuvremenu – kako saznajemo – grupa manjinskih dioničara Privredne banke Sarajevo od Komisije za vrijednosne papire FBiH zatražila je objašnjenje na koji način je utvrđena cijena od 163,55 KM po dionici u Okovićevoj ponudi za preuzimanje. BiznisInfo.ba imao je uvid u dopis upućen Komisiji, u kojem dioničari ukazuju na veliku razliku između ponuđene cijene i cijena ostvarenih na tržištu.

Posebno ukazuju na trgovanje iz 26. marta 2026. godine, kada su 43 dionice prometovane po cijeni od 280 KM, te 1. aprila, kada je još 130 dionica prodato po istoj cijeni od 280 KM. Dioničari smatraju da bi Komisija trebala objasniti na koji način su ove transakcije tretirane prilikom provjere cijene iz ponude za preuzimanje.

Još veća razlika vidljiva je nakon što je objavljena namjera preuzimanja. Prema podacima navedenim u dopisu, od 2. jula do 13. avgusta prometovane su 26.324 dionice PBS-a ukupne vrijednosti gotovo 6,58 miliona KM, uz ponderisanu prosječnu cijenu od 249,91 KM po dionici.

Dioničari u dopisu navode i da se ponuđena cijena od 163,55 KM može matematički rekonstruisati kao ponderisani prosjek dvije transakcije iz avgusta i septembra 2025. godine, u kojima je prometovano ukupno svega 36 dionica po cijenama od 162,10 i 165 KM.

Od Komisije zbog toga traže pojašnjenje pravnog i činjeničnog osnova na kojem je utvrđena cijena iz ponude.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Prelomni dani za Privrednu banku Sarajevo: Oković preuzima veliki paket, dioničari traže provjeru cijene appeared first on Biznis Info.

Riječ je o nalogu ukupne vrijednosti čak 9.585.000 KM, a posebno je zanimljivo što traženi paket predstavlja gotovo deset posto ukupnog broja dionica Privredne banke Sarajevo. Za sada nije poznato ko stoji iza ovog velikog naloga, odnosno da li je riječ o nekom od postojećih dioničara banke ili drugom investitoru.

No, ako nalog bude uspješno realizovan, jasno je da će značajno promijeniti dioničku strukturu PBS-a, a time potencijalno i odnos snaga te utjecaj pojedinih dioničara na odlučivanje unutar banke.

Neko želi gotovo deset posto banke

Privredna banka Sarajevo ima ukupno 391.182 dionice, što znači da 38.340 dionica koje investitor želi kupiti predstavlja oko 9,8 posto ukupnog broja dionica banke.

Nalog je postavljen uz poseban uslov “Sve-ili-Ništa”, što znači da će se realizovati samo ako se može kupiti cjelokupna tražena količina od 38.340 dionica. Drugim riječima, kupac nije zainteresovan za djelimičnu realizaciju naloga, već isključivo za kompletan paket vrijedan gotovo 9,6 miliona KM.

Cijena čak 53 posto viša od Okovićeve

Novi nalog posebno je zanimljiv zbog procesa preuzimanja Privredne banke Sarajevo koji je pokrenuo goraždanski biznismen Halil Oković. Oković je ostalim dioničarima PBS-a ponudio 163,55 KM po dionici, dok je novi veliki kupovni nalog postavljen na čak 250 KM.

Razlika iznosi 86,45 KM po dionici, što znači da investitor kroz ovaj nalog nudi cijenu koja je oko 53 posto viša od Okovićeve ponude za preuzimanje.

Koliko je razlika velika najbolje pokazuje vrijednost cijelog paketa. Za 38.340 dionica po cijeni od 250 KM trebalo bi izdvojiti 9,58 miliona KM. Isti broj dionica po cijeni iz Okovićeve ponude vrijedio bi oko 6,27 miliona KM. Razlika je, dakle, veća od 3,3 miliona KM.

Dionice su već kupovane po oko 250 KM

Ipak, cijena od 250 KM nije iznenađenje kada je riječ o posljednjim trgovinama dionicama Privredne banke Sarajevo. Kako je BiznisInfo.ba ranije objavio, od 20. jula do 13. avgusta kroz berzansku trgovinu prošlo je 22.058 dionica PBS-a ukupne vrijednosti oko 5,51 milion KM. Velike transakcije uglavnom su realizovane upravo po cijeni od oko 250 KM po dionici.

Tada smo objavili informacije da su među kupcima bili investicioni fondovi, a potvrđeno je i da je dionice PBS-a kupovao ZIF PROF-PLUS d.d. Sarajevo.

Međutim, trenutno nema informacija koje bi PROF-PLUS ili bilo kojeg drugog ranijeg kupca povezivale s novim nalogom za kupovinu 38.340 dionica. Stoga se ne može zaključiti da li iza naloga stoji neki od postojećih velikih dioničara, investicioni fond ili potpuno novi investitor.

Vlasništvo PBS-a veoma usitnjeno

Cijelu priču dodatno zanimljivom čini prilično usitnjena vlasnička struktura banke. Najveći pojedinačni dioničar trenutno je donedavni direktor Hamid Pršeš sa 14,84 posto, dok Pobjeda-Rudet iz Goražda ima 12,68 posto. Halil Oković ima 11,23 posto, ASA Banka 9,76 posto, a Zijad Deljo 8,61 posto.

Slijede OKAC iz Goražda sa 6,90 posto, Hasan Džozo sa 5,96 posto, Goraždeputevi sa 4,37 posto, PROF-PLUS sa 3,04 posto i Enver Pršeš sa 2,90 posto.

Oković zajedno s kompanijama OKAC i Goraždeputevi, s kojima zajednički djeluje, kontroliše oko 22,5 posto PBS-a. U dokumentaciji koja prati njegovu ponudu za preuzimanje navedeno je da ponuđač i lica koja s njim zajednički djeluju imaju namjeru preuzeti 100 posto vlasništva nad Privrednom bankom Sarajevo.

Nova nepoznanica u borbi za PBS

Upravo zbog toga pojava naloga za kupovinu gotovo deset posto svih dionica banke privlači pažnju. S jedne strane imamo aktivnu ponudu za preuzimanje po cijeni od 163,55 KM, dok se, s druge strane, na berzi pojavljuje investitor spreman ponuditi 250 KM po dionici za paket vrijedan skoro 9,6 miliona KM.

Pritom su i prethodne velike transakcije dionicama PBS-a realizovane po cijenama od približno 250 KM. Ko je postavio novi nalog i kakve su njegove namjere za sada nije poznato.

Ono što je jasno jeste da se vlasničko preslagivanje u Privrednoj banci Sarajevo nastavlja, a veliki kupovni nalog donosi novu nepoznanicu u proces koji BiznisInfo.ba prati posljednjih sedmica.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Novi zaplet oko preuzimanja Privredne banke Sarajevo: Ponuđeno 9,6 miliona KM za veliki paket dionica appeared first on Biznis Info.