Ministri u Vijeću ministara BiH u svoje novogodišnje poklone za 2025. upakovali su odluku da im se povećaju plate za više stotina KM.
Naime, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o visini osnovice za obračun plate zaposlenim u institucijama BiH za 2025. i ona predviđa povećanje te osnovice sa 600 KM na 631,5 KM.
Na taj način plate za predsjedavajućeg i ministre u Vijeću ministara BiH u idućoj godini biće povećane između 230-280 KM.
Ovi podaci svima su lako dostupni, a dobiju se ako se pomenute osnovice pomnože sa koeficijentima i platnim razredima koje imaju članovi Vijeća ministara BiH, pišu Nezavisne novine.
A tu je situacija sljedeća.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, u ovom slučaju Borjana Krišto, ima koeficijent devet (9). Ako se on pomnoži na aktuelnu osnovicu od 600 KM, dobiće se da je njena plata u ovoj godini 5.400 KM.
Nakon povećanja osnovice na 631,5 KM, Krišto će u 2025. imati platu od 5.683 marke.
Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara ima koeficijent 8,80, što znači da je njegova plata trenutno 5.280 KM. Novom odlukom, on dobija povećanje za nešto manje od 300 maraka i plata će mu iznositi 5.557 KM.
Isto je i sa ministrima. Sa koeficijentom od 8,50 trenutno imaju platu od oko 5.100 KM, dok će povećanjem osnovice od iduće godine imati 5.367 KM.
No, to nije sve. Ako uporedimo osnovicu za obračun plate zaposlenima u institucijama BiH od 2020. godine pa zaključno sa odlukom za 2025. godinu, oni koji sjede u Vijeću ministara BiH povećali su svoje plate za čak 1.400 KM.
Te 2020. godine osnovica za obračun plate je iznosila 475,69 KM, čime je zarada predsjedavajućeg Vijeća ministara tada bila 4.281 KM, što je manje za 1.402 marke nego što će imati u 2025. godini.
Što se ministara tiče, prije četiri godine na pomenutu osnovicu imali su platu od 4.043 KM, ili 1.324 KM manje nego što će imati iduće godine.
Naravno, ovdje ćemo dodati da će povećanje osnovice za obračun plate dobiti svi zaposleni u institucijama BiH, od poslanika, delegata, sekretara i zamjenika, šefova kabineta, direktora agencija i direkcija, vojske, do najnižih službenika.
Ali, upravo će ti najniži službenici iz povećanja izvući “najdeblji kraj”, s obzirom na to da imaju višestruko niže koeficijente od “najjačih”, te će im povećanje plate iznositi tek nekoliko desetina maraka.
Najmanje platne razrede, od C1 do C6, prema Zakonu o platama i naknadama u institucijama BiH, imaju zaposleni sa nižom stručnom spremom (1,20-1,28), do samostalnih referenata sa višom stručnom spremom (1,90-2,05), pa će povećanje plata za njih iznositi između 30 i 60 KM.
Upravo zbog ovoga iz Sindikata Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) poručili su da mizerno povećanje osnovice neće obradovati administrativno osoblje.
Oni su podsjetili da su reprezentativni sindikati tražili da osnovica za obračun plate za 2025. godinu bude 680 KM, što bi, poručili su, donekle otklonilo posljedice inflacije i dalo barem malo nade da neko u institucijama vodi računa o zaposlenima.
Zamjerke su dali i iz Kluba SDA u PD PS BiH, koji su istakli da je vladajuća koalicija u BiH već drugi put u ovom mandatu povećala plate. Podsjećaju da je vlast ranije odbila njihov prijedlog zakona koji je predviđao povećanje plata državnim službenicima, vojnim licima, policijskim službenicima i drugim stalnim zaposlenicima u bh. institucijama BiH, ali ne i najplaćenijim funkcionerima.
Ipak, ovaj prijedlog ponovo su uputili u parlamentarnu proceduru.
Za Miru Pekić, zamjenicu predsjedavajuće Komisije za finansije i budžet PD PS BiH, prijedlog da se najplaćeniji funkcioneri izuzmu od povećanja plata je realan i dobar.
– Svima koji imaju koeficijente preko osam plate treba ograničiti, pogotovo jer se u zakonu kaže da kada jednom povećate plate funkcionera, tj. ministara i poslanika, ne mogu se više vraćati. Zato te plate nikako ne treba povećavati, ionako su previsoke – poručuje Pekić, koja smatra da se plate trebaju usklađivati po stvarnim potrebama zaposlenih.
– Treba usklađivati plate zaposlenih vojnika, granične policije i službenika u institucijama BiH sa rastom cijena na malo i potrošačke korpe, a ne plate poslanika, ministara i svih tih koji imaju zarade preko koeficijenata – kazala je ona za “Nezavisne”.
Podsjetimo, prema Zakonu o platama i naknadama u institucijama BiH, osnovica za platu utvrđuje se u visini od 50 posto prosječne mjesečne neto plate u BiH, izračunate na godišnjem nivou za kalendarsku godinu koja dvije fiskalne godine prethodi godini u kojoj će osnovica biti primjenjivana.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna neto plata u BiH za 2023. godinu iznosila je 1.263 KM, čime je određena visina osnovice za 2025.
