Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je prezentaciju osnovnih pokazatelja vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom za period januar – septembar 2025. godine, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima i globalne trendove.
Istaknuto je da je ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH, u odnosu na isti period prošle godine, porasla za 1,6 milijardi KM (5,60%). Izvoz je rastao 5,60% (porast od 686 mil KM), dok je uvoz rastao 4,11% (porast od 892 mil KM).
Vanjskotrgovinski deficit porastao je na 9,65 milijardi KM, što je povećanje od 205 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3% (+1,43% u odnosu na prethodnu godinu).
EU glavno tržište
Podaci ukazuju na postepeni oporavak industrijske aktivnosti i sve snažniju orijentaciju domaćih kompanija prema kvalitetnijim i konkurentnijim proizvodima.
Posebno se izdvaja činjenica da se više od dvije trećine ukupnog izvoza plasira na zahtjevno tržište Evropske unije, što govori o rastućoj integraciji BiH u evropske ekonomske tokove. Uprkos rastu izvoza, struktura domaće ekonomije i dalje je opterećena dugotrajnim izazovima.
– Dominacija proizvoda niže dodane vrijednosti, nedovoljna diverzifikacija tržišta i potreba za ubrzanom modernizacijom proizvodnje ostaju ključne prepreke snažnijem izvoznom iskoraku. Ovi strukturni problemi nalažu intenzivnije ulaganje u sektore s većom dodatnom vrijednošću, digitalizaciju i podizanje tehnološke opremljenosti industrije – rekao je predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić.
U periodu januar-septembar 2025. vrijednost izvoza iznosila je 12,94 milijardi KM, što je za 686 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine. Vrijednost uvoza iznosila je 22,60 milijardi KM, a povećana je za 892 miliona KM, uglavnom zbog uvoza robe široke potrošnje. Ukupan porast razmjene od 1,57 milijardi KM pokazuje jačanje intenziteta međunarodne trgovine.
Bh. privreda osjetljiva
– Iza ovih pozitivnih pomaka stoje duboki strukturni izazovi: uvoz i dalje značajno nadmašuje izvoz, što stvara veliki i trajni deficit, posebno izražen prema CEFTA-i, EU i udaljenim trećim tržištima poput Kine. Rast izvoza prema Hrvatskoj i određenim tržištima EU ukazuje na jačanje konkurentnosti pojedinih sektora, ali pad izvoza u najveće evropske ekonomije – Njemačku i Austriju – pokazuje osjetljivost bh. privrede na usporavanje potražnje u eurozoni.
Da bi snažnije kapitalizirali postojeće trendove, ključno je smanjiti zavisnost od uvoza te strateški širiti izvoz na tržišta izvan EU, posebno SAD, Bliski istok i Tursku. Bez ovakvih iskoraka, rast će se nastaviti, ali bez suštinskog poboljšanja strukture razmjene i bez značajnijeg smanjenja deficita – istakla je stručna saradnica za makroekonomiju VTKBiH Belma Alihodžić.
Posmatrajući sektorsku strukturu, i izvoz i uvoz rastu u svim privrednim granama, osim u tekstilnoj industriji. U ukupnom obimu razmjene najviše učestvuje metalska industrija, dok drvna industrija tradicionalno bilježi suficit u robnoj razmjeni.
Rast izvoza najizraženiji je u sektorima s tradicionalnom konkurentnošću – agroindustrija i prehrana, metalska industrija sa elektroindustrijom, uz povećanu eksternu potražnju. U izvozu najviše učestvuju metalska industrija sa skoro 44% i drvna industrija sa 21%, dok u uvozu pored ove dvije grane u uvozu značajno utiče i agro i prehrana sa učešćem u uvozu od 18%.
Glavni pokretači izvoza
– Energetika, elektroindustrija i automobilski sektor postaju glavni pokretači izvozne ekspanzije. U uvozu se posebno izdvaja snažan porast uvoza električne energije, dok je smanjenje uvoza naftnih derivata ublažilo rast trgovinskog deficita. Rast uvoza automobila i lijekova upućuje na oporavak potrošnje i stabilnu potražnju. Ukupno posmatrano, privreda pokazuje znakove strukturnog jačanja, ali i ranjivosti u energetskom sektoru – naglasila je stručna saradnica za makroekonomiju pri VTK BiH Amila Močević.
I dalje najviše uvozimo naftu i naftna ulja, pa je njihova vrijednost uvoza od početka godine veća od 1,6 mlrd KM, što ipak predstavlja smanjenje od 10% u odnosu na isti period prethodne godine. Ovakav uvoz je poželjan, kada uzmemo u obzir potpunu ovisnost od uvoza energenata, usljed nedostatka domaćih izvora sirove nafte i ograničenih kapaciteta prerade. Uvoz električne energije je doživio nagli porast zbog kombinacije strukturnih slabosti i porast je skoro 184%, što je vrijednosno više od 313 miliona KM.
Sveukupno posmatrano, trendovi robne razmjene BiH u 2025. godini ukazuju na potencijal za daljnje jačanje industrijske proizvodnje i povećanje izvozne konkurentnosti do kraja godine, uz uvjet da se nastave modernizacija i diverzifikacija domaće ekonomije.
