Kriza u Bosni i Hercegovini izazvana koronvirusom trajat će najmanje do 2022. godine, jer će se vrijednost brutodruštvenog proizvoda tek tada vratiti na nivo iz 2019. godine, pokazuju analize svih relevantnih svjetskih institucija, poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
No, ono što je naročito interenantno jeste da je BiH uložila najmanje novca u oporavak ekonomije od svih zemalja bivše Jugoslavije, kako pokazuju relevantni podaci.
BiH je uložila iznos koji je jednak tek oko 3 posto BDP-a u pomoć privredi, što je najmanje od spomenutih država. Slovenija je uložila oko 15 posto a Srbija i Hrvatska oko 10 posto BDP-a.
No, ove brojke ne govore punu istinu. Naime, sama vrijednost BDP-a Bosne i Hercegovine znatno je manja od one susjednih država.
Najmanja ulaganja
Naš BDP iznosi oko 20 milijardi dolara, odnosno dva do tri puta je niži od brutodruštvenog proizvoda Srbije i Hrvatske.
Ove brojke pokazuju da su domaći privrednici i radnici bili potpuno u pravu kada su se proljetos žalili da vlasti nisu učinile dovoljno da pomognu ekonomiji da se očuvaju radna mjesta i životni standard.
Ono što je naročito zabrinjavajuće jeste da se tokom jeseni i zime može očekivati novi talas epidemije, a da svjetske sile, poput Njemačke, već najavljuju nove mjere mjere pomoći privredi.
Bosna i Hercegovina vjerovatno više neće imati novca da pomaže ekonomiji pa se može očekivati da će kompanije ponovo biti u velikim problemima.
Teške posljedice po ekonomiju
Pritisci se mogu očekivati na prihodovnoj strani budžeta jer može doći do ponovnog pada izvoza, ali i domaće potrošnje i samim tim uvoza. Time će se smanjiti ne samo prihodi od proizvodnje i prodaje kompanija, već i porezni prihodi, poput PDV-a, akciza, doprinosa itd.
Vlasti najavljuju razgovore o novom aranžmanu s MMF-om, ali će za dodatni kredit vjerovatno trebati dosta vremena, a i to će uostalom biti samo namijenjeno krpljenju budžetskih rupa.
Jedina nada u nešto brži oporavak ekonomije mogla bi biti eventualna pojava na tržištu pouzdane vakcine protiv koronavirusa, ali će i tada trebati više mjeseci da se ona distribuira i dođe u BiH u dovoljnim količinama.
U međuvremenu, mnogi stručnjaci upozoravaju da bi ekonomske posljedice od virusa mogle biti jednako teške kao i zdravstvene, a to bi naročito moglo biti tačno u zemljama poput BiH, čije vlasti nisu imale adekvatan odgovor.
G. Mrkić
Tekst je nastao u okviru projekta koji je finansiran od strane USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija kojeg implementiraju CPCD i Otvorena mreža.
