Zastupnici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine upoznati su na današnjoj sjednici o izvještaju u vezi sa stanjem poljoprivrede (Zeleni izvještaj) u 2015. godini.
Predstavnik resornog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Bešćo Alibegović je obrazložio zastupnicima da je u prošloj godini rasla proizvodnja malina, jer je za 84 posto više bilo zasađenih površina u odnosu na prethodnu godinu, za 65 posto više je bilo i zemljišta pod vinogradima nego u 2014., dok je zabilježen i konstantan rast proizvodnje povrća, blagi pad sjemenske proizvodnje i blagi rast u animalnoj proizvodnji.
Iskorištenost kapaciteta u prehrambenoj industriji je bila oko 50 posto, rekao je Alibegović.
U vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda, izvoz je bio veći od uvoza jedino kod mlijeka i vrhnja, dok je, primjerice, uvoz mineralne vode i bezalkoholnih pića veći od izvoza.
Izvještaj resornog ministarstva sadrži pregled o novčanoj podršci biljnoj i animalnoj proizvodnji, utrošku tog novca te uvođenju mjera sufinanciranja troškova za registrirane poljoprivredne obrte, za što je izdvojeno tri milijuna KM, a od toga po milion i po od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Kontrole utroška novca bile su na terenu konstantne u suradnji s inspekcijom.
Problemi u proračunu diktiraju da se ne mijenja bitno struktura davanja za poljoprivredu, ne osigurava, shodno propisima, minimalnih tri posto za poticaj ovoj grani.
U Federaciji Bosne i Hercegovine u 2014./2015. godini je zasijano 197.139 ha, što je više za 10 posto u odnosu na sjetvu u 2013./2014. godini, navedeno je između ostalog u Zelenom izvještaju.
U 2014. su zasijane manje poljoprivredne površine zbog poplava, dok je u 2015. došlo do povećanja ukupnih zasijanih površina, između ostalog zbog povoljnijih klimatskih uvjeta. Promatrano po grupama usjeva u proljetnoj i jesenjoj sjetvi, bilježi se uvećanje zasijanih površina žita za 15 posto, industrijskog bilja za 19,33, krmnog bilja za 0,30 te povrtnog bilja za 11,8 posto u odnosu na sjetvu u 2013./2014.
Iskorištenost kapaciteta u prehrambenoj industriji je ispod 50 posto, izuzimajući proizvodnju bezalkoholnih pića gdje je iskorištenost kapaciteta 53,9 posto, prerade mlijeka 56, te prerade voća i povrća 62,0 posto, navedeno je također u Zelenom izvještaju.
Najniža iskorištenost kapaciteta bilježi se kod proizvodnje vina i iznosi 15,6 posto u odnosu na 2014.godinu, kada je iznosila 8,13 posto. Međutim, podaci o ostvarenoj proizvodnji kojima raspolaže Federalni zavod za statistiku po svim granama prehrambene industrije, odnose se na manji broj subjekata i nisu relevantan pokazatelj ukupno ostvarene proizvodnje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema neslužbenim podacima o proizvodnji vina koje posjeduje Federalno ministarstvo, iskorištenost kapaciteta je veća od 50 posto, navode iz tog ministarstva.
Krajem 2015. donesena je Uputaza upis u registar subjekata iz oblasti prehrambene i duhanske industrije, kojim je propisana obveza dostavljanja podataka, između ostalih o kapacitetima i ostvarenoj proizvodnji i za prethodnu godinu.
Prateći kapacitete privrednih društava koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda, može se zaključiti da u Federaciji Bosne i Hercegovine još nema proizvodnje šećera (osim pakovanja šećera), biljnog jestivog ulja i slada.
Zastupljenost domaćih sirovina u proizvodima veliki je problem s kojim se suočava prehrambena industrija u Federaciji BiH zbog nerazvijenosti pratećih industrija, odnosno ovisnosti o uvozu većine potrebnih ulaznih sirovina, navedeno je također u ovom izvještaju.
(Bljesak.info)
