Kompanije i države širom svijeta sve se više zalažu za odlučniju akciju u pogledu osiguranja održivosti što u velikoj mjeri utiče na njihove poslovne strategije. Ako pratite medije a pogotovo vijesti iz svijeta biznisa, niste mogli da ne zapazite skraćenicu ESG a je li vam jasno šta ona označava?
Na engleskom jeziku ova skraćenica odnosi se na tri riječi – Environmental, Social and Governance – a odnosi se na skup standarda koji oblikuju korporativne politike i ponašanja kako bi bile u skladu sa konceptima održivog razvoja u oblastima životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja.
Ovaj termin pojavio se prvi put u izvještaju nazvanom “Ko se brine, pobjeđuje” koje su UN objavile 2004. godine u saradnji sa ključnim finansijskim institucijama. Izvještaj je objavljen s podnaslovom “Povezivanje finansijskih tržišta sa svijetom koji se mijenja” a upravo te promjene dovele su do nužnosti da se u poslovanje bolje integrišu aktivnosti i standardi koji odgovaraju na izazove okoliša, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja.
Naime, do prije samo dvadesetak godina nije bilo dileme u poslovnom svijetu oko toga šta je cilj poslovanja bilo koje firme ili poduzetnika. U svijetu u kojem su finansijski rezultati bili jedino mjerilo poslovnog uspjeha, glavni cilj poslovanja bio je ostvarenje pofita i što značajnije uvećanje bogatstva vlasnika. Smatralo se kako uloga kompanija nije da se bave širim društvenim pitanjima kojima bi se trebale baviti druge institucije društva već da društvu doprinose kroz vlastiti rast koji će dovesti do rasta zaposlenosti i većih plata.
Međutim stvari su se do danas umnogome promijenile pa se danas sve više govori o tome kako proizvodi i usluge kompanija mogu doprinijeti održivom razvoju.
Kako je do toga došlo?
Mnoge kompanije, iako veoma uspješne i profitabilne, suočavale su se sa negativnim posljedicama zbog poteza koji su im narušavali ugled a tu prije svega s padaju loš odnos prema zaposlenim ili okolini koja ih okružuje. U sve žešćoj konkurenciji i industriji koja je prolazila značajne promjene, postalo je jasno da otvaranje radnih mjesta i ekonomski rast nije dovoljan ako ga ne prate akcije koje dokazuju odgovorno ponašanje prema zajednici u kojoj kompanija posluje ali i odgovornost koja će imati u vidu globalne izazove kao što je na primjer globalno zagrijavanje.
Velika pažnja koju je javnost počela posvećivati ovom pitanju navela je kompanije da počnu razmišljati o tome kao odgovorno i etičko ponašanje dovesti u ravnotežu sa ključnim ciljevima poslovanja. Drugim riječima, rasti i ostvarivati profit posvećujući jednaku pažnju i društvenim i ekološkim aspektima poslovanja te ostvarujući jaku vezu s drugim akterima društva.
Raspitali smo se kako to izgleda u praksi kad jedna velika kompanija u svoje poslovanje uključi brigu za okoliš. Jedan od primjera takve prakse u Bosni i Hercegovini pronašli smo u Raiffeisen banci a navešćemo i neke od aktivnosti podrške ekološkom načinu života koje je ova banka inkorporirala u svoje poslovanje.
Uzeti u obzir uticaj aktivnosti na društvo i okolinu
– Kao odgovoran bankar Raiffeisen banka kontinuirano realizuje aktivnosti u domenu održivosti i ESG-a, primjenjujući holistički pristup te uzimajući u obzir okolišne i društvene uticaje svojih poslovnih aktivnosti. Nastojimo slijediti ESG principe poslovanja ne samo kroz podršku klijentima u procesu njihove transformacije ka održivoj budućnosti, nego i prilagođavanjem naših procesa, proizvoda i usluga u cilju ispunjenja pomenutih principa. Aktivno radimo na inicijativama koje doprinose poboljšanju okolišnih uslova poslovanja, kako unutar banke, tako i generalno. Zaštitu životne sredine i klime posmatramo kao dio svoje odgovornosti prema društvu, a sebe vidimo kao Fer partnera te doprinosimo zaštiti i unapređenju životne sredine – rekli su iz Raiffeisen banke za BiznisInfo.ba.
Ova banka ima za cilj da ograniči negativne uticaje na životnu sredinu na svim svojim lokacijama i sa ciljem smanjenja tzv. “ugljičnog otiska” provodi brojne aktivnosti koje utiču na njegovo smanjenje, pa u skladu s tim, istrajava na korištenju recikliranog papira, minimiziranju printanja, odgovornom korištenju komunalnih usluga, maksimalnoj digitalizacija izvještaja i faktura klijentima.
Spašeno 255 stabala
– Jedna od aktivnosti koju bismo izdvojili u ovom kontekstu jeste reciklaža. Banka na godišnjem nivou reciklira i do 20% papira ili otprilike 15 tona. Reciklažom štedimo šume, vodu i energiju, što znači da je banka ovim svojim aktivnostima recikliranja papira očuvala približno 255 stabala, uštedila do 123.750kWh električne energije te smanjila manjila potrošnju vode za 1.1 mio litara vode. Na ovaj način, banka je recikliranjem papira na godišnjem nivou uštedila i na emisiji CO2 do 4,5t CO2 – navode iz Raiffeisen banke.
No reciklaža nije jedina aktivnost kojom banka pokazuje svoju brigu za okoliš.
Punjači za električna vozila
Kako bi podstakla korištenje obnovljivih izvora energije Raiffeisen banka radi na obogaćivanju svog voznog parka električnim vozilima, te sa ciljem njihove popularizacije za širu upotrebu. Ispred Centrale Raiffeisen banke u Sarajevu postavljena su dva punjača za električna vozila, te jedan punjač ispred zgrade Glavne Filijale u Mostaru. Ulaganjem u razvoj infrastrukture za snabdijevanje električnih vozila Raiffeisen banka nastoji podstaći građane na kupovinu električnih vozila koja pored toga što ne zagađuju životnu sredinu, donose i značajno manje troškove korištenja i održavanja vozila.
– Kako bi ova aktivnost bila cjelovita Banka je pokrenula i aktivnosti vezane za nabavku i postavku solarnih panela na svoje objekte širom Bosne i Hercegovine, a energija proizvedena na ovaj način će, između ostalog, biti korištena za napajanje punjača za električna vozila – kazali su nam u Raiffeisen banci.
Podsjetimo i na još jedan projekat koji je izazvao veliki interes građana glavnog grada BiH a riječ je o reciklomatu koji je smješten na izuzetno prometnom mjestu na Vilsonovom šetalištu u Sarajevu i čijim postavljanjem Raiffeisen banka nastoji recikliranje učiniti dijelom svakodnevnice svih nas te doprinijeti zaštiti naše planete.
Donacija za pomoć najugroženijim
– Reciklomat su koristili zaposlenici Banke te ostali građani. Od septembra 2023. do februara 2024. korištenjem Raiffeisen reciklomata reciklirano je više od 11.700 ambalažnih jedinica. Najveći broj recikliranih jedinica u ovom periodu se odnosio na plastične boce, njih preko 7900, zatim na aluminijumsku ambalažu – preko 3600 jedinica, dok je reciklirano više od 220 staklenih boca – kazali su iz Raiffeisen banke.
Napomenimo i da su korisnici Raiffeisen reciklomata među ponuđenim benefitima pametnog reciklomata za preko 60% recikliranih jedinica odabrali opciju doniranja sredstava za Udruženje Pomozi.ba.
Na taj način ovaj projekat je na najbolji način omogućio da se pored odgovornosti za okoliš iskaže i opredjeljenost za pomoć najugroženijim kategorijama naše zajednice.
Nadajmo se da će u budućnosti ovakvih primjera biti sve više te da će i kompanije koje to do sada nisu činile u svoje poslovanje uvesti prakse brige za okoliš i društvenu odgovornost.