Posljednjih mjeseci mnogo se govori o tome u kojem obliku će se odigrati ekonomska kriza izazvana koronavirusom na globalnom nivou, ali i u BiH.
Na početku se vjerovalo da će kriza biti u obliku slova „V“, što znači da će nakon naglog ekonomskog pada uslijediti snažan i brz povratak na raniji nivo. Sada više niko ne vjeruje u to, kako u BiH tako i u zapadnim zemljama.
Neki stručnjaci ukazuju da je vjerovatniji scenarij onaj koji liči na slovo „U“, odnosno da će proći jedan period stagnacije prije oporavka, ali da će povratak na staro potom biti brz. Ovo je možda tačno za neke zemlje, poput Njemačke, ali se teško može primijeniti u BiH.
Kako je vrijeme domicalo, pojavljivali su se novi scenariji predstavaljeni u obliku slova, od koji je svaki bio nešto lošiji od prethodnog.
Krize u obliku slova
Neki smatraju da će kriza biti u obliku slova „L“, odnosno da će nakon naglog pada uslijediti dugi period stagnacije bez vidljivog oporavka. Drugi se pribojavaju krize u obliku engleskog slova „W“, odnosno da će nakon oporavka uslijediti novi udarci, odnosno novi pad prije konačnog povratka na staro.
Najcrnji scenarije je onaj u obliku slova „I“, što predstavlja konstantni pad kojem se ne nazire kraj.
Kako kriza odmiče, i kako učimo o njenim posljedicama, pojavio se novi scenarij koji se, bar zasad, čini najtačnijim, a to je kriza u obliku slova „K“. Ovaj scenarij podrazumijeva podjelu tereta krize, odnosno podjelu društva. Dok će za jedne ova kriza značiti snažan pad, drugi je neće osjetiti i čak će od nje profitirati.
Bogati na Zapadu sve bogatiji
Ovaj scenarij već se može očitati u mnogim zemljama, pa i u BiH. Zanimljivo je da su u različitim državama – grupe koje idu uzlazom ili silazom putanjom različito definirane.
U SAD su finansijska tržišta i velike kompanija, naročito one tehnološke, najviše profitirali od krize. Najbogatiji ljudi svijeta, koji su ujedno suvlasnici kompanija poput Amazona, Faceboka, Applea, Microsofta itd, drastično su povećali svoje bogatstvo od početka krize.
S druge strane, brojni radnici su ostali bez posla, a mnoge male kompanije, restorani ili prodavnice, su ugašene ili su pretrpjele velike štete.
U BiH cijeli privatni sektor na gubitku
U Bosni i Hercegovini teško je pronaći neki sektor unutar realne ekonomije koji je naročito profitirao ili će profitirati. Jedno vrijeme se mislilo da će maloprodajni lanci imati koristi zbog masovne kupovine namirnica, ali je kasnije postalo jasno da kriza ne prija ni njima, jer je došlo do pada potrošnje, što je posljedica slabije kupovne moći.
Jedno vrijeme također su profitirali proizvođači ili prodavači zaštitne i medicinske opreme, ali je potražnja i za tim proizvodim splasnula a ujedno se pojavila snažnija konkurencija.
U BiH nijedan privatni sektor nije posebno profitirao jednostavno zato što u našoj zemlji nisu razvijena finansijska tržišta niti imamo snažnih tehnoloških kompanija kao što je slučaj sa SAD. To, naravno, ne znači da nema pojedinačnih kompanija koje posluju bolje nego prije.
Veliki broj otkaza
Stoga se u BiH grupa koja prolazi dobro u krizi može povezati sa javnim sektorom. Poznato je da u našoj zemlji javni sektor nije zabilježio nikakve značajnije uštete ni probleme.
S druge strane, uštede su napravljene na strani pomoći privredi. Od skoro 500 miliona KM koje su bile namijenjene pomoći privredi potrošeno je samo oko 90 miliona, što je ovih dana priznao i federalni premijer Fadil Novalić. Od planiranih sredstava, potrošeno je tek nekih 18 posto.
S druge strane, podaci o broju otkaza, padu izvoza, padu prihoda itd., pokazuju da je privreda u velikim problemima.
S obzirom da vlasti dosad nisu pokazale poseban senzibilitet za pomoć privredi, teško je očekivati da će se to promijeniti u budućnosti. Stoga se može očekivati da privatni sektor, ili bar njegov veći dio, nastavi ići silaznom putanjom.
Jedan manji dio privatnog sektora, uglavnom onaj koji je povezan s vlastima, te javni sektor, nastavit će profitirati tokom cijele krize, i oni u BiH predstavljaju crticu slova „K“ koja ide uzlaznom putanjom.
G. Mrkić
Tekst je nastao u okviru projekta koji je finansiran od strane USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija kojeg implementiraju CPCD i Otvorena mreža
