Bosna i Hercegovina omogućila je u bescarinski uvoz prehrambenih proizvoda iz Hrvatske čime će znatno doprinijeti razvoju ekonomije susjedne države, kao i uništenju onoga što je ostalo od domaće proizvodnje.
Hrvatska je, putem EU, ucijenila BiH da omogući bescarinski uvoz da bi dobila status kandidata u EU.
Riječ je o dokumentu koji se zove Prilagođeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i BiH koji je potpisan prošle godine a stupio na snagu 1. februara 2017., a zbog kojeg će bh. poljoprivrednici imati štetu od više stotina miliona maraka, a neki od njih će vjerovatno i prekinuti proizvodnju. Naročito će biti pogođeni proizvođači mesa i mlijeka.
Dokument se odnosi na cijelu EU ali će u praksi najviše koristi od njega imati Hrvatska, čije firme likuju i već najavljuju povećanje proizvodnje i izvoza u BiH u narednom periodu.
Zvaničnici tvrde da je BiH ovim sporazumom također dobila pristup evropskom tržištu, ali to je tačno samo na papiru. U praksi, BiH nije dobila skoro ništa. Bh. proizvođači jednostavno, nisu dovoljno jaki da se probiju na strana tržišta pa čak ni da izdrže moćnu stranu konkurenciju na domaćem terenu.
Poznato je da Hrvatska i ostale države imaju druge, necarinske barijere kojima onemogućavaju znatniji uvoz bh. robe, tako da samo ukidanje carina ne znači ništa.
Povećanje hrvatskog izvoza
Predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka FBiH Mehmed Nikšić rekao je da je u javnost plasirana floskula da se za BiH otvara tržište EU od 500 miliona potrošača, dok BiH jedva može proizvesti mlijeko za oko 20 posto vlastitih potreba.
“Nama izvoz nikada nije ni bio problem, već isključivo uvoz jer ne možemo proizvesti ni za vlastite potrebe”, objasnio je Nikšić.
S druge strane, u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) već likuju i očekuju porast izvoza u BiH. Hrvatska je, naime, izgubila bescarinski pristup bh. tržištu ulaskom u EU u ljeto 2013, što je za njihovu privredu bio snažan udarac.
BiH je prije 2013. bila hrvatsko najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredne i prehrambene proizvode s udjelom u ukupnom izvozu od oko 30 posto.
Ulaskom Hrvatske u EU u junu 2013. promijenjen je trend rasta te je zabilježen pad izvoza za 14 posto. Pad je nastavljen i u 2014. te se posljednje dvije godine zadržao na oko 265 miliona eura.
Premda je i danas BiH najznačajnije izvozno tržište, udio izvoza u BiH u odnosu na ukupan izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je prepolovljen i iznosi 16 posto, ističu iz HGK.
Upravo zbog toga Hrvatska je lobirala u Briselu da se BiH ucijeni da odobri bescarinski uvoz hrvatskih prehrambnih i poljoprivrednih proizvoda da bi dobila status kandidata sa EU.
BiH je na to pristala prošle godine kada se potpisan sporazum koji je 1. februara 2017. stupio na snagu, a što je u javnosti lani predstavljeno kao “deblokada puta BiH ka EU”.
Obećani status kandidata
S druge strane, dobijanje statusa kandidata i dalje je krajnje neizvjesno. BiH je dobila upitnik EU koji mora ispuniti da bi, prema očekivanja, do kraj ove godine dobila status kandidata, ali nema nikakvih garancija da ćemo taj status zaista i dobiti, jer sve države EU ponovo moraju dati saglasnost.
No, tu se priča ne završava. BiH je također ucijenjena da iz Zakona o unutrašnjoj trgovini izbriše odredbu kojom se trgovački lanci obavezuju da imaju najmanje 50 posto bh. proizvoda, na šta su naši predstavnici ponovo bezuslovno pristali.
Ovaj zakon je u proceduri u Parlamentu FBiH i njegovim usvajanjem također će biti nanesena šteta domaćim firmama.
Izmjene ovog zakona također su obrazložene navodnim suklađivanjem sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, iako se može pretpostaviti da iza njega stoje uvoznički lobiji.
U svakom slučaju, stiče se utisak da BiH olako pristaje na sve ustupke i otvara svoje tržište uvoznim lobijima te doprinosi ubrzanom uništenju vlastite proizvodnje. Strane kompanije dobijaju ogromnu finansijsku dobit a BiH samo mutna obećanja o evropskoj perspektivi.
(D.S)
