Federacija se ove godine planira direktno zadužiti kod komercijalnih banaka za 820 miliona KM kroz emisiju obveznica i trezorskih zapisa, što je duplo više novca nego što je dobila od MMF-a. Osim toga, od banaka se očekuje još 100 miliona kroz takozvane “primitke od finansijske imovine”, što se može vidjeti iz rebalansa budžeta FBiH koji je usvojen prije nekoliko dana.
Piše: Goran Mrkić
Prije pandemije, Federacija je planirala da se ove godine zaduži za ukupno 585 miliona KM. No, usljed novonastale situacije, rebalansom budžeta je predviđeno dodatno zaduženje od 790 miliona, pa će ukupan novi dug ove godine iznositi milijardu i 375 miliona maraka.
Novi dug činit će oko 400 miliona KM od MMF-a, a ostatak je uglavnom zaduženje kod domaćih komercijalnih banaka.
Prije pandemije, FBiH je planirala ove godine izdati obveznice u vrijednosti od 120 miliona KM i trezorske zapise u visini od 410 miliona. Emisije ovih vrijednosnih papira zapravo su vid zaduživanja kod komercijalnih banaka.
U rebalansu budžeta, iznos planiranih obveznica povećan je za 290 miliona KM, također na 410 miliona. To znači da će dikretno zaduženje kod banaka u 2020. biti 820 miliona.
Kako smo već rekli, planira se i 100 miliona KM “primitaka od finansijske imovine”. Riječ je o prodaji finansijskih potraživanja javnih preduzeća. Ovdje se radi o tome da, naprimjer, banka kupi dug za javne prihode nekog preduzeća. Banka isplati te prihode u budžet, a to javno preduzeće više ne duguje novac budžetu nego banci.
Ako pretpostavimo da će banke kupiti ova potraživanja, i da će kupiti sve obveznice i trezorske zapise koje ponudi Federacija, onda se ispostavlja da se od njih očekuje da učestvuju sa 920 miliona KM u ovogodišnjem budžetu Federacije.
To je 16,7 posto ovogodišnjeg budžeta koji izosi oko 5,5 milijardi maraka. Kad se uzmu u obzir i sredstva MMF-a, ukupno zaduženje će činiti oko 25 posto, dakle četvrtinu ovogodišnjeg bužeta.
Nema garancije da će novac stići
Naravno, ne postoji garancija da će banke kupiti ove obveznice i trezorske zapise. Oni će biti ponuđeni putem Sarajevske berze, ali će banke procjenjivati da li im je isplativo u to ulagati novac, i da li imaju povjerenja u dugoročnu stabilnost i likvidnost federalnog budžeta.
Primjera radi, Republika Srpska je sredinom aprila ponudila obveznice vrijedne 300 miliona KM ali je uspjela prikupiti samo 137 miliona.
U nekim boljim vremenima banke sigurno ne bi oklijevale da kupe federalne vrijednosne papire. No, treba se sjetiti da su banke žestoko pogođene krizom, odnosno da su morale uvesti moratorije na otplatu velikog broja kredita, pa će sigurno imati znatan pad prihoda. Postavlja se pitanje hoće li one u takvoj situaciji biti spremne da finansiraju entitetske budžete.
Inače, za otplatu ranijih dugova Federaciji ove godine treba 927 miliona maraka.
Banke će predvoditi i oporavak
Recimo i to da se upravo od banaka očekuje da daju novac za oporavak BiH kada prođe zdravstvena kriza.
Federacija je najavila uspostavu Garantnog fonda u vrijednosti od 100 miliona KM. Iz ovog fonda neće se direktno pomagati privredi već će on služiti za garancije kredita i subvenciju kamatne stope. Dakle, novac za oporavak opet će osigurati banke.
Banke u BiH jesu likvidne i pred početak krize imale su oko 2,5 milijardi “viška novca”, odnosno sredstava iznad obavezne reserve u Centralnoj banci. No, moramo se sjetiti da je ipak riječ o privatnim kompanijama koje same odlučuju kako će investirati svoj novac.
U ovim neizvjesnim vremenima, suočene s velikim gubicima, banke će htjeti imati dovoljno rezervi za slučaj produžene krize. Stoga će biti oprezne s ulaganjem, i pitanje je hoće li uspjeti nahraniti gladno bh. tržište.
S jedne strane će imati državu s enormno povećanim zahtjevima, s druge poharanu privredu čiji će oporavak trebati finansirati, a s treće pad vlastitih prihoda i porast nenaplativih kredita.
Sve u svemu, jasno je da banke trenutno igraju ključnu ulogu u očuvanju finansijske stabilnosti BiH.
Tekst je nastao u okviru projekta koji je finansiran od strane USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija kojeg implementiraju CPCD i Otvorena mreža.
