Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini u problemu. Posljedice bi mogle da osjete posebno banke koje su i dalje nastavile saradnju sa licima sa crne liste SAD-a. Nezvanično, njih tri. Dalja saradnja, upozoreno je, donosi oštre sankcije američke administracije.
Ana Moris, v.d. pomoćnik sekretara finasija SAD-a rekla je da misli da se može očekivati da će nastaviti koristiti ove sankcije kao sredstvo. To otežava tim akterima da se angažuju u međonarodnim finansijskim transakcijama, izvijestio je BHRT.
Zbog ovog upozorenja bankari su zatražili dodatno pojašnjenje od Ministarstva finansija SAD-a. Odgovor još čekaju.
Bankari danas ne žele da govore o ovom problemu. Odgovore na dopise, pozive i poruke, novinari BHRT-a nisu dobili. Očigledna je i njihova opreznost u cijeloj priči.
Uvođenjem sankcija bankama bilo bi im onemogućeno poslovanje u međunarodnom platnom prometu. To je jedna od mogućih zabrana.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kaže da banke moraju prestati sarađivati sa licima koja su na crnoj listi. To se navodi u sporazumu koji je potpisala Centralna banka BiH sa FED-om.
– Tako da je očigledno da je neki pritisak podignut na viši nivo činjenicom da banke upozorene da po tom sporazumu, to je jedan veliki dokument, nemaju pravo da sarađuju u finansijskom smislu sa ljudima sa crnih lista – naveo je Pavlović.
Posljedice uz kompanije sa crne liste mogu osjetiti, upozoreno je, i građani/zaposleni koji u suštini isključivo rade za platu i ni na koji način nisu povezani sa sankcijama.
