Banke u Hrvatskoj u prvom su polugodištu ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 1,24 milijarde kuna, što je gotovo 65 posto manje nego u istom razdoblju lani, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), iz koje su već ranije objašnjavali da će se negativni uticaj krize u Agrokoru odraziti na profitabilnost banaka.
“U drugom tromjesečju vidimo da su banke nastavile prepoznavati rizike povezane s Agrokorom i povezanim poduzećima, što znači da dižu rezervacije, što će uticati negativno na njihovu profitabilnost. Međutim, stabilnost bankovnog sistema sasvim sigurno nije ugrožena. Stabilnost je vrlo dobra, kapitalna adekvatnost je 23 posto i to osigurava da može bez problema proći kroz ove probleme”, poručio je sredinom jula guverner HNB-a Boris Vujčić.
U odnosu na podatke HNB-a s kraja prvog polugodišta prošle godine, dobit banaka prije oporezivanja smanjena je za 64,98 posto, odnosno pala je za više od 2,3 milijarde kuna – s lanjskih 3,5 milijardi kuna, na 1,24 milijarde kuna krajem juna ove godine.
Ujedno, povećao se i broj banaka koje su poslovale s gubitkom. Naime, krajem juna prošle godine od ukupno 28 banaka s gubitkom je u prvih šest mjeseci poslovalo pet banaka, a krajem juna ove godine njih 14 od ukupno 26 banaka.
Najveći gubitak, od 188,4 miliona kuna, odnosi se na Splitsku banku, koja je za prvih šest mjeseci prošle godine iskazala dobit prije oporezivanja od 304,5 miliona kuna.
S gubitkom od 64,8 miliona kuna, prvo je polugodište završila Hrvatska poštanska banka (HPB), koja je u isto vrijeme lani imala bruto dobit od 88,8 miliona kuna.
HPB je u svom polugodišnjem finansijskom izvještaju gubitak objasnio rezervacijama zbog izloženosti prema Agrokoru. “Da nije formirano rezerviranje po izloženostima prema grupi Agrokor i povezanim osobama, dobit prije poreza HPB-a iznosila bi 122 miliona kuna, dok bi neto dobit iznosila 100 miliona kuna”, naveli su u tom izvještaju iz HPB-a, dodajući i kako su im rezerviranja više nego udvostručena, što je posljedica izdvajanja za izloženost grupi Agrokor i povezanim osobama.
Nasuprot tome, najveću dobit prije oporezivanja u prvom je polugodištu iskazala Privredna banka Zagreb (PBZ) u iznosu od 595,5 miliona kuna. To je 30,8 posto manje nego je iznosila dobit PBZ-a u prvih šest mjeseci lani.
Slijede Erste & Steiermaerkische banka, čija je dobit prije oporezivanja krajem juna ove godine iznosila 412,5 miliona kuna i bila je 25,8 posto manja nego lani, te Raiffeisebank Austria s bruto dobiti od 328,4 miliona kuna, što je smanjenje za 25,1 posto.
Iako je uobičajeno najčešće na prvom mjestu po visini dobiti, Zagrebačka se banka na kraju prvog polugodišta ove godine našla na četvrtom mjestu s bruto dobiti od 270,9 miliona kuna, što je u odnosu na isto vrijeme lani pad za 71,6 posto.
I iz Zagrebačke su banke u šestomjesečnom finansijskom izvještaju, objavljenom krajem srpnja, smanjenje dobiti pripisali rastu troškova vrijednosnih usklađenja plasmana trgovačkim društvima i rezerviranjima za gubitke, koji su gotovo trostruko viši nego lani.
Na petom mjesecu po iznosu bruto dobiti na kraju prvom ovogodišnjeg polugodišta je Podravska banka s dobiti u iznosu od 10,9 miliona kuna, što je 68,1 posto manje nego na kraju juna prošle godine.
Privremeni nerevidirani podaci HNB-a pokazuju i da je pet stambenih štedionica u prvom polugodištu ove godine ostvarilo ukupnu dobit u iznosu 36,8 miliona kuna, što je rast od 23,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Hina
