Svaki drugi omladinac koji živi u Banjaluci ima ideju za pokretanje sopstvenog biznisa, ali nema novca da to i ostvari. Podaci su ovo Omladinske politike grada Banjaluka za period od 2018-2022. godine, na kojoj je radio Savjet omladinskih organizacija.
Prema ovom istraživanju skoro 60 odsto Banjalučana, mlađih od 30 godina, želi da pokrenu svoj biznis, međutim, više od polovine onih koji žele nema novac da ostvari svoju ideju, piše Blic.
Osim nedostatka novca za osnivanje vlastitog biznisa, mladi su kao razloge navodili strah od neuspjeha i korupcije, nelojalnu konkurenciju, loše stanje u državi, lošu poresku politiku i poreze, a ima i onih koji bi rado pokrenuli neki posao, ali još uvijek nemaju ideju ni iskustvo.
Problem je što oni sa dobrim idejama i jakom voljom ne mogu da se ostvare jer nemaju početni kapital i nekoga da „ih pogura“, kaže student Đorđe T. koji je i sam pokušao da pokrene svoj posao.
– Drugarica i ja samo htjeli da osnujemo malu marketinšku agenciju i budemo menadžeri društvenih mreža, odnosno, da nekim firmama sređujemo i vodimo profile na društvenim mrežama. Ideja je zvučala super, ali kad smo krenuli u realizaciji prepreke su se samo nizale, a najveće nam je bila ona finansijska – kaže ovaj student.
Banjalučanka koja nije željela da joj se pominjemo ime, kaže da je htjela da otvori svoj kozmetički salon, ali uz sve pokušaje podizanja kredita, čak i roditeljsku pomoć nije uspjela da ostvari svoj san.
– Teško je. Puno obaveze prema državi, a nimalo milosti za poreske obveznike. Imam toliko mušterija, da me ljudi zovu i za mjesec dana unaprijed, ali radim na crno, kod sebe u stanu, i zarađujem mnogo više nego što bih da imam registrovan salon, iako mi je to životna želja – ispričala je ona.
Kaže da šminkanje naplaćuje 30 KM, mali dio se potroši na kupovinu nove šminke, a sve ostalo je njena čista dobit.
– Iako je teško, jednog dana ću imati svoj kozmetički salon, nadam se boljem vremenu i tome da ću uštediti novac da to i ostvarim. Sada nisam imala dovloljno ni da registrujem firmu, a kamoli da palaćam porez, radnike i poslovni prostro – dodaje ona.
Zbog svega toga ljudi, pogotvo mladi, sve češće rade na crno, iz svoje kuće, dogovarajući poslove preko društvenih mreža, koje im služe za reklamu tvrdi ekonomista Anita Vuković.
– Pogledajte samo koliko je internet stranica od šminkanja i frizura, do raznih ukrsa, maski za telefone, torbi, pa sve do kolača. Sve su to ljudi koji nemaju novca da plaćaju poreze i registruju radnju – kaže ona.
Dodaje da nije teško samo početi, nego i opstati. Koliko je teško opstati na tržištu u najvećem gradu Srpske, govori i činjenica se godišnje isti broj ljudi odluči da započne neku djelatnost, koliko i onih koji prekinu sa radom, objašnjava Vukovićeva.
– U prošloj godini registrovano je 569 samostalnih preduzetnika, a za 510 samostalnih preduzetnika utvrđen je prestanak obavljanja delatnosti. To je jasan pokazatelj da je teško opstati čak i kada se prebrode sve te početke prepreke, riješe svi admnistrativni poslovi i obezbijedi početni kapital – kaže Vukovićeva.
Podsticaji Grada mala pomoć
Gradska uprava svake godine dodjeljuje podsticaje za zapošljavanje i samozapošljevanje, a u ovogodišnjem budžetu Grada za subvencije privrednicima planirano je oko tri miliona KM.
Kada su u pitanju prošlogodišnja izdvajanja u funkciji zapošljavanja, ukupno je odobreno oko 720.000 KM, kojima je predviđeno zapošljavanje 165 novih radnika u proizvodnim, zanatskim i uslužnim djelatnostima, i to 113 – novo zapošljavanj i 52 samozapošljavanje.
– Podsticaji koji Grad daje jesu pomoć, ali teško da se neko može uzdati u to. Kada već sve imate spremno, taj novac dobro će doći, ali ako počinjete od nule, podsticiji gotovo da ne znači ništa – dodala je Vukovićeva.
Izvor: Blic
