Zemljama zapadnog Balkana trebalo bi skoro dva vijeka da dostignu prosječan nivo prihoda u EU, ako bi napredovale niskim prosječnim stopama rasta, ali to može i treba da se promijeni, smatra direktorica Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Zapadni Balkan Žužana Hargitai.
Mogućnost da se to promjeni vidi u činjenici da “zemlje zapadnog Balkana imaju dobro obrazovane ljude, koji mogu biti produktivni kao i njihovi vršnjaci u zapadnoj Evropi”.
“Bolje institucije, manje uplitanja države, više ulaganja u infrastrukturu – to su najvažniji zadaci i EBRD je tu da pomogne u svim oblastima”, ocijenila je Hargitai za najnoviji broj Magazina Biznis.
Region zapadnog Balkana, kaže, ima mnogo snažniji ekonomski potencijal kao integrisano tržište, zbog čega se EBRD čvrsto zalaže za jaču regionalnu saradnju.
Na pitanje kako EBRD gleda na takse koje je uvela Priština na robu iz Srbije i BiH, Hargitai odgovara da EBRD podržava implementaciju CEFTA sporazuma i da će nastaviti da radi na uklanjanju necarinskih barijera za trgovinu i mjerama za uspostavljanje jedinstvenog investicionog prostora na zapadnom Balkanu, jer je to u interesu ekonomskog razvoja regiona i svih njegovih zemalja, i od ključnog je značaja za privlačenje neophodnih stranih investicija u region.
