Munejvito talibansko zauzimanje Afganistana dvije decenije nakon američke invazije na tu zemlju pokrenulo je političku i humanitarnu krizu.
Stručnjaci za bezbjednost pitaju se šta će se dogoditi sa ogromnim neiskorišćenim mineralnim bogatstvima Afganistana. Riječ je o jednoj od najsiromašnijih zemalja na svijetu.
No, 2010. godine američki vojni zvaničnici i geolozi otkrili su da Afganistan ima nalazišta minerala vrijedna gotovo bilion dolara (1.000 milijardi), što bi moglo dramatično promijeniti njegove ekonomske perspektive, piše CNN.
Jedno od najvećih svjetskih nalazišta litijuma
Zalihe gvožđa, bakra i zlata raštrkane su po provincijama. Tu su i rijetki zemni minerali i, možda najvažnije, jedno od najvećih svjetskih nalazišta litijuma, bitne komponente punjivih baterija i drugih tehnologija vitalnih za rješavanje klimatske krize.
– Avganistan je zasigurno područje bogato tradicionalnim plemenitim metalima, ali i metalima potrebnim za nadolazeću ekonomiju 21. Vijeka – rekao je Rod Šunover, naučnik i bezbjednosni stručnjak koji je osnovao Ecological Futures Group.
Bezbjednosni izazovi, nedostatak infrastrukture i ozbiljne suše spriječili su eksploataciju najvrednijih minerala u prošlosti. To se vjerovatno neće uskoro promeniti ni pod kontrolom talibana. Ipak, postoji interes više zemalja, među kojima su Kina, Pakistan i Indija, i koje bi mogle da pokušaju da se angažuju uprkos haosu.
Međutim, pitanje je u kojoj će mjeri to biti moguće. Čak i prije nego što je predsjednik Džo Bajden najavio da će povući američke trupe iz Afganistana, postavljajući preduslove za povratak talibanske kontrole, ekonomski izgledi zemlje bili su slabi. Procjenjuje se da je 2020. godine 90 posto Afganistanaca živjelo ispod nivoa siromaštva od dva dolara dnevno. U svom posljednjem profilu Afganistana Svjetska banka je rekla da ekonomija ostaje krhka i zavisna od strane pomoći.
– Razvoj i diverzifikacija privatnog sektora ograničeni su nesigurnošću, političkom nestabilnošću, slabim institucijama, neodgovarajućom infrastrukturom, široko rasprostranjenom korupcijom i teškim poslovnim okruženjem – navodi se u izvještaju Svjetske banke iz marta 2021.
Mnoge zemlje sa slabim centralnim vladama pate od onoga što je poznato kao “prokletstvo resursa”, u kojem pokušaji iskorištavanja prirodnih bogatstava ne donose koristi lokalnom stanovništvu i domaćoj ekonomiji.
Uprkos tome, otkrića o afganistanskom mineralnom bogatstvu, koja su nastala na temelju ranijih istraživanja koja je sproveo Sovjetski Savez, puno su obećavala. Potražnja za metalima poput litijuma i kobalta, kao i rijetkim elementima poput neodijuma, sve je veća jer mnoge zemlje pokušavaju da se preusmere na električne automobile i druge čiste tehnologije kako bi smanjile emisije ugljenika, prenosi Index.hr.
Litijum, nikl i kobalt ključni su za baterije
Međunarodna agencija za energiju u maju je saopštila da se globalno snabdijevanje litijumom, bakrom, niklom, kobaltom i drugim rijetkim zemnim elementima mora naglo povećati ili svijet neće uspjeti u pokušaju rješavanja klimatske krize.
Tri zemlje – Kina, Demokratska Republika Kongo i Australija, trenutno čine 75 posto globalne proizvodnje litijuma, kobalta i rijetkih elemenata. Prosječan električni automobil zahtijeva šest puta više minerala od konvencionalnog automobila. Litijum, nikl i kobalt ključni su za baterije.
Električne mreže takođe zahtijevaju velike količine bakra i aluminijuma, dok se rijetki zemni elementi koriste u magnetima potrebnim za rad vetroturbina. Američka vlada je navodno procijenila da se nalazišta litijuma u Afganistanu mogu mjeriti sa onima u Boliviji, gdje se nalaze najveće svjetske rezerve.
– Bude li Avganistan imao nekoliko godina mira, dopuštajući razvoj svojih mineralnih resursa, mogao bi postati jedna od najbogatijih zemalja na tom području u roku od deset godina – rekao je Mirzad iz američkog Geološkog zavoda za časopis Science 2010. godine.
Do tog zatišja nije došlo, a većina mineralnog bogatstva Afganistana ostala je neiskorišćena, rekao je Mosin Kan, saradnik u Atlantskom vijeću i bivši direktor za Bliski istok i srednju Aziju pri Međunarodnom monetarnom fondu.
Minerali u Afganistanu godišnje generišu samo milijardu dolara prihoda
Iako je bilo eksploatacije zlata, bakra i gvožđa, iskorišćavanje litijuma i retkih minerala zahtijeva mnogo veća ulaganja i tehničko znanje, kao i vrijeme. Procjenjuje se da je u prosjeku potrebno 16 godina od otkrića nalazišta do početka rudarske eksploatacije. Prema Kanu, minerali u Afganistanu godišnje generišu samo milijardu dolara prihoda. On procjenjuje da se 30 do 40 posto gubi zbog korupcije, a isto toliko uzimaju lokalni zapovjednici i talibani koji kontrolišu male rudarske projekte.
Ipak, postoji šansa da talibani iskoriste svoju novu moć za razvoj rudarskog sektora, smatra Šunover: “Moguće je da će se dogoditi određena konsolidacija i da jedan dio rudarskog sektora više neće biti neregulisan. Međutim, izvjesno je da će talibani prvo morati da se posvete bezbjednosnim i humanitarnim pitanjima”.
– Talibani su preuzeli vlast, ali transformacija iz pobunjeničke grupe u nacionalnu vladu neće biti jednostavna. Funkcionalno upravljanje novonastalim mineralnim sektorom vjerovatno se neće dogoditi još mnogo godina – rekao je Džozef Parks, azijski bezbednosni analitičar u Verisk Maplecroftu.
Kan napominje da je bilo teško doći do stranih ulaganja i prije nego što su talibani svrgnuli afganistansku vladu. Privlačenje privatnog kapitala sada će biti još teže, naročito s obzirom na to da se mnoga globalna preduzeća i ulagači pridržavaju sve viših ekoloških, društvenih i standarda upravljanja.
– Ko će sada ulagati u Afganistan ako prije nije bio spreman da ulagaže? Privatni ulagači neće rizikovati – smatra Kan.
Američka ograničenja takođe bi mogla da predstavljaju izazov. SAD nisu zvanično proglasile talibane inostranom terorističkom organizacijom. Međutim, talibani su uvršteni na spisak posebno označenih globalnih terorista američkog ministarstva finansija i na spisak posebno označenih državljana.
Projekti koje podržava država djelimično motivisani geopolitikom mogli bi biti druga priča. Kina, svjetski lider u eksploataciji rijetkih minerala, izjavila je u ponedeljak da održava kontakt i komunikaciju sa avganistanskim talibanima.
– Kina, prvi susjed, započinje vrlo značajan program razvoja zelene energije. Litijum i rijetki minerali zasad su nezamjenljivi zbog svoje gustine i fizičkih svojstava. Ti minerali utiču na kineske dugoročne planove – rekao je Šunover, koji smatra da će u slučaju kineskog angažmana postojati pitanja održivosti rudarskih projekata.
– Kad se rudarenje ne obavlja pažljivo, to može biti ekološki pogubno, što nanosi štetu određenim segmentima stanovništva koji nemaju veliki uticaj u javnosti – naglasio je Šunover.
Peking bi, međutim, mogao biti skeptičan prema partnerstvu sa talibanima s obzirom na njihovu kontinuiranu nestabilnost, a mogao bi se usredsrediti i na druge regije. Kan je istakao da se Kina već opekla, budući da je prije pokušala da uloži u projekat eksploatacije bakra koji je kasnije zastao.
– Vjerujem da će Kina dati prioritet drugim geografskim područjima i pograničnim područjima znatno prije Avganistana predvođenog talibanima – rekao je Hauard Klajn iz RK Ekvitija, koji savetuje ulagače o litijumu.
