Nadozorni odbor Elektroprivrede BiH usvojio je 27. novembra prijedlog Plana poslovanja za period 2019. – 2021. godine i o njemu će sredinom decembra raspravljati Skupština društva. Kako se vidi iz ovog plana, EPBiH predviđa pad prihoda, proizvodnje i broja zaposlenih ove i narednih godina, u odnosu na 2017. koja je bila rekordna po ovim parametrima, piše BiznisInfo.
Zanimljivo je da se istovremeno predviđa rast dobiti.
Operativni prihodi bi tako ove godine trebali iznositi oko milijardu i 32 miliona, u odnosu na milijardu i 107 miliona lani. Do 2021. prihodi će pasti ispod milijarde, odnosno na 957 miliona maraka.
Proizvodnja će ove godine nešto porasti u odnosu na prošlu godinu sa 7.009 GWh na 7.312 GWh, ali se već u narednim godinama očekuje pad na ispod 7.000 GWh.
S druge strane, dobit koja je lani bila samo 0,6 miliona KM, ove godine će skočiti na 58,9 miliona, a narednih godina će se kretati do 70 miliona KM.
Inače, kako se navodi u trogodišnjem periodu 2019.-2021. godine EPBiH će u svom poslovanju biti suočena sa određenim rizicima kao i sa uspostavom instrumenata za upravljanje rizicima.
Najvažniji uticajni faktori na buduće poslovanje su tržišne cijene električne energije i cijene uglja.
Tržišne cijene električne energije su trenutno na nivou iznad onog iz prethodnih nekoliko godina, a takav nivo se prema stanju na berzama u Evropi i Regionu može očekivati i u narednim godinama.
Procjenjuje se da će EPBiH biti suočena sa sljedećim potencijalnim rizicima:
- tržišne cijene električne energije (fluktuacija cijena),
- fluktuacija prihoda zbog prilagođavanja prodajnih cijena u cilju postizanja konkuretnosti na tržištu za pojedine kategorije i grupe krajnjih kupaca,
- nedostatak programa za subvencioniranje socijalno ugroženih kupaca iz kategorije Domaćinstva zbog čega je cijena energije za ovu kategoriju značajno niža od proizvodne i tržišne,
- rizik nabavke uglja,
- cijene električne energije u okviru javne usluge koje za pojedine kategorije ne odgovaraju stvarnim troškovima i tržišnim cijenama, uključivo i strukturu tarifnih stavova,
- prestrukturiranje i reorganizacija u skladu sa zahtjevima Zakona o električnoj energiji,
- nedovoljna pogonska spremnost proizvodnih postrojenja koji su na kraju životnog vijeka,
- rizik neizgradnje zamjenskih i novih proizvodnih objekata ili kašnjenje u njihovoj izgradnji
- neispunjenje rokova završetka remontnih radova, neplanski ispadi blokova/agregata,
- likvidnost i solventnost većine ZD – rudnika,
- rizik obezbjeđenja povoljnih kreditnih sredstava za kapitalna ulaganja,
- rizici u vezi implementacije novih proizvodnih tehnologija, uključujući i projekte odsumporavanja,
- uticaj lokalnih zajednica i komplikovane procedure na izgradnju novih objekata,
- pravni okvir u kojem posluje EPBiH u oblasti dodjele koncesija i izdvajanja za lokalnu zajednicu i sl.,
- naplata potraživanja od kupaca,
- nepredviđeni događaji tj. viša sila (loša hidrologija i sl.).
Nerealiziranje zacrtanih ciljeva u pogledu izgradnje novih elektroenergetskih objekata, te zaostajanje u implementaciji novih tehnologija dovest će do smanjenja instaliranih kapaciteta (posebno proizvodnih) u bliskoj budućnosti.
Punom implementacijom Ugovora o osnivanju energetske zajednice u jugoistočnoj Evropi, EPBiH će biti izložena izazovima da se zadovolje okolinski zahtjevi EU direktive (emisije, efikasnost, obnovljivi izvori), da se ispune zahtjevi u pogledu parametara kvaliteta električne energije propisanih normom EN 50160, koji će opredjeliti da EPBiH postane dio internog tržišta električne energije jugoistočne Evrope (regije) i Evrope.
Finansijske projekcije pokazuju razvojni potencijal EPBiH i mogućnost za intenziviranje kapitalnih investicija, ali isto tako i značajne rizike i visoku osjetljivost na promjene cijena uglja i električne energije.
Veliki je broj nepoznanica i uticajnih faktora koji će uticati na broj projekata, vremenski raspored i modele realizacije.
Najvažniji i prioritetni ciljevi za trogodišnji period:
- Početak izgradnje nekoliko kapitalnih projekata (TE Tuzla blok 7, VP Podveležje, mHE Neretvica) i stvaranje pretpostavki za nastavak realizacije narednih projekata izgradnje novih proizvodnih objekata (blok 8 u TE Kakanj, HE Janjići i dr.), te realizacija projekata kogeneracije – toplifikacije,
- nastavak izgradnje HE Vranduk,
- usklađivanje rada termoblokova sa nacionalnim planom redukcije emisija (NERP),
- utvrđivanje dugoročnih planova rudnika na osnovu plana EPBiH, odnosno donošenje odluka vezanih za razvoj, kapitalna ulaganja i prestrukturiranje rudnika na osnovu projiciranih potreba termoelektrana i komercijalnog tržišta i rangiranja po osnovu konkurentnosti proizvodnje uglja i električne energije,
- prestrukturiranje EPBiH u funkciji izdvajanja djelatnosti distribucije i ispunjavanja novih uloga na liberaliziranom maloprodajnom tržištu u djelatnosti distribucije i snabdijevanja,
- utvrđivanje tarifnih modela i nivoa maloprodajnih cijena koji će omogućiti s jedne strane konkurentnost na otvorenom tržištu, a s druge strane i omogućiti dovoljno prihoda za pozitivno poslovanje u svim djelatnostima i jačanje investicione sposobnosti,
- osposobiti EPBiH kao tržišnog snabdjevača da bude lider u snabdjevanju krajnjih kupaca u BiH, a djelatnost trgovine da bude ravnopravan učesnik na domaćem i regionalnom tržištu električne energije.