Oko 56 posto korisnika platnih kartica u Bosni i Hercegovini nabavlja robu i usluge putem interneta. Od toga, 29 posto potrošača obavlja online kupovinu par puta mjesečno, više od polovine to čini par puta godišnje, dok pet posto kupuje preko interneta nekoliko puta sedmično, pokazuje regionalno istraživanje koje je nedavno sprovela kompanija Visa u okviru kampanje „U korak sa digitalnom budućnošću.“
Kao glavne razloge za online trgovinu kupci ističu uštedu vremena, sigurnost, brzinu, uštedu novca i praktičnost, veliki izbor, zatim činjenicu da za kratko vrijeme mogu da pronađu i uporede razne ponude.
Skoro dvije trećine navelo je da bi ih besplatna isporuka podstakla da u budućnosti više kupuju preko interneta, a kao prednosti potrošači ističu i niže cijene (54 posto) i popuste (45 posto).
Neki proizvodi su dostupni samo putem interneta, dok u isto vrijeme online nabavka omogućava veći izbor proizvoda i usluga. Povoljnost su i domaći ili strani sajtovi koji povezuju potrošače i prodavce, kao i ugodnost kupovine iz sopstvenog doma ili druge lokacije po izboru.
Odjeća i obuća su artikli koji se najviše kupuju online (56 posto), oko 25 posto njih nabavlja male kućne aparate putem interneta, a 24 posto kozmetiku i preparate za njegu ljepote.
Prostor za unaprijeđenje online nabavke je u domenu prehrambenih proizvoda iz prodavnica, video igrica, softvera i hardvera, dok su u toj kategoriji i automobilske gume i drugi dijelovi… Sve stavke ne prelaze 15 posto na pitanje da li ste nabavljali pomenutu robu i usluge u prijethodnih šest mjeseci.
Oko 77 posto potrošača najčešće koristi pametni telefon za online kupovinu, dok 42 posto njih upotrebljava laptop, a 18 posto desktop kompjuter.
Sa druge strane, skoro svaki treći građanin koji se oslanja na tradicionalne načine kupovine navodi da nema naviku plaćanja putem interneta, kao i da im ovaj oblik šopinga onemogućava da probaju odjeću i obuću – 29 posto. Oko 61 posto ispitanika i dalje smatra plaćanje gotovinom prilikom dostave kao jedno od boljih rješenja, ipak, gotovo polovina naglašava da bi ih niže cijene motivisale da se u budućnosti više okrenu savremenim metodama nabavke proizvoda. Takođe, ističu da bi se više zainteresovali za ovaj vid kupovine ukoliko bi bili sigurniji u kvalitet proizvoda koji im se isporučuje, a sam proces nabavke proizvoda jednostavniji.
„Potrošači su za vrijeme karantina dobili priliku da se bolje upoznaju sa e-trgovinom, budući da je to bio jedini bezbjedan način za nabavku neophodnih proizvoda. Epidemija virusa COVID-19 ubrzala je digitalnu transformaciju širom svijeta. Građani Bosne i Hercegovine slijede ovaj trend i prelaze na trgovinu koja je digitalne prirode, jer žele da namirnice i drugu robu kupuju na brz i bezbjedan način. Kako bi odgovorila na novonastale potrebe kupaca, Visa je nedavno predstavila Visa Secure, koji koristi 3DS tehnologiju. Radi se o globalno prihvaćenom rješenju za potvrdu identiteta namjenjenom da poveća bezbjednost transakcija e-trgovine u realnom vremenu. Primjenom novih standarda za plaćanje putem interneta, želimo da učinimo iskustvo online kupovine jednostavnim i pristupačnim“, rekao je Vladimir Đorđević, generalni direktor kompanije Visa za Jugoistočnu Evropu.
Kada je riječ o zemljama regiona, najbolje rezultate po pitanju e-trgovine bilježi Sjeverna Makedonija, gdje čak 90 posto građana kupuje putem interneta. U Srbiji takođe raste interesovanje za web prodavnice, budući da se 70 posto ispitanika opredjelilo za ovaj oblik nabavke, dok je u Albaniji to skoro 60 posto, a u Crnoj Gori svaki drugi građanin.
Kompanija Visa posvjećena je pružanju podrške privredama koje su pogođene pandemijom i želi da im svojom ekspertizom, analizom podataka i proizvodima omogući da što prije stanu na noge. U narednom periodu, svjetski lider u digitalnim plaćanjima predstaviće rezultate cjelokupnog regionalnog istraživanja, kako bi upoznao javnost sa novitetima u potrošačkim navikama i na taj način pomogao vladama i preduzećima prilikom donošenja važnih odluka. Istraživanje je sprovedeno tokom maja, na uzorku od po 500 korisnika kartica u zemljama iz regiona, starosti od 18 do 55 godina.
