Svjedoci smo činjenice da svjetski poznati ljudi, veliki vizionari, začetnici nove ere, vlasnici najvećih svjetskih korporacija nisu imali sjajne rezultate u školi ili čak i nisu završili obrazovanje do kraja.
Ričard Brenson, Stiv Džobs, Tomas Edison i Bendžamin Frenklin samo su neki od njih.
Njihovo napuštanje škole rezultiralo je fokusiranjem u oblastima koje su ih zanimale i stvaranjem velikog uspjeha u poljima koja su izabrali. Ovaj trend je glamurizovan u godinama koje će doći i koje fakultet postavljaju kao normu. Taj trend postaje veoma važan za mlade preduzetnike.
Addicted2success istraživao je poznate, uspješne i njihove biografije i izdvojio je četiri glavna razloga zašto se škola ne uklapa u profil preduzetnika:
- Puno teorije, malo akcije
Obrazovni sistem se nije dovoljno promijenio da bi se uskladio sa potrebama današnjeg tržišta. Pri zapošljavanju često se traži radno iskustvo u nekoj oblasti stoga se ljudi često opredjeljuju za prakse i rad nego za fakultet.
Jednostavno, biznis se ne može učiti iz knjiga. Što prije krenete u ’vatru’ to ćete se prije prekaliti. Kada se otisnete u posao svaka prepreka i svaki dobitak je položen test, a za to vam ne treba hiljade strana teorije.
Nećete naučiti da svirate klavir čitajući o tome. Stav da vas škola tjera da pamtite enormnu količinu nepotrebnih stvari umjesto da se fokusirate na to da stvorite promjenu u svijetu, i nije toliko stran.
- Neuspjeh se mjeri rezultatima testa
Naš uspeh se mjeri ispitima, koji dalje daju kvalifikacije za našu karijeru i u mnogome je određuju. Nisu svi ljudi isti te ne bi trebali ni testovi da budu.
Kada neko nije dobar u nekom predmetu često se javlja nedostatak samopouzdanja i sumnja u sebe. Nezavisni individualnci odbijaju da krenu stazom za koju ne osjećaju strast. Ovakvim sistemom ljudima se često ubija kreativnost.
’Ne sudite ribi po sposobnosti da se popne na drvo’, zaista je istinita fraza koja poprilično objašnjava školstvo. Škola pokazuje uspjeh đaka u malom rasponu sposobnosti. Pozitivan efekat može se javiti kada osoba nakon neuspjeha stalno teži tome da se usavršava i unapređuje.
- Škola stvara pratioce, ne lidere
Škola treba da bude platforma na kojoj će ljudi shvatiti šta ih veoma zanima i šta će od njih stvorite individue visokih performansi i na kraju – lidere ili preduzetnike. Trenutno, to je platforma za stvaranje pratilaca, zaposlenih. Često se na gostujuća predavanja dovode studenti koji su se zaposlili u dobre firme nakon diplome, i u školama biznisa.
Uspješni ljudi se se razvijali od mladosti jer škola nije mogla da isprati njihovi radoznalost. I svojim sistemom škola komunicira da se moramo držati pravila koja su nam nametnuta i da ne treba da mnogo iskačemo iz šablona. Prikazuje nam hijerarhiju koje se moramo držati. Potrebne su nam škole u kojima se ljudima komunicira da mogu sve i da je sve moguće.
- Nemaju šta da dokazuju
Uspješni ljudi se nikada ne ponašaju onako kako se od njih očekuje već prema svojim uvjerenjima. Školski režim može usmjeriti ljude da budu ono što nisu. Kada ste drugačiji u ovakvim ustanovama vi štrčite i bivate ismijani od okoline. Uspešni uživaju u tome što su drugačiji i ta činjenica se cijeni i od drugih.
Naše društvo takođe visoko obrazovanje prihvata kao nešto što se podrazumijeva te se zaobilaženje akademskih zvanja ne gleda blagonaklono.
(Bizlife)
