U godini dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, Moskva je pogođena zapadnim sankcijama bez presedana i isključena iz velikog dijela globalne privrede.
Ali Kina, koja je izjavila da “nema ograničenja” za svoje prijateljstvo sa svojim sjevernim susjedom, bacila je Kremlju ekonomski pojas za spašavanje, ublažavajući učinak svog izopćenja iz globalnog finansijskog sistema.
Naglašavajući bliskost odnosa, glavni kineski diplomat Wang Yi sastao se s predsjednikom Vladimirom Putinom tokom posjete Moskvi u srijedu. Wall Street Journal objavio je da bi kineski predsjednik Xi Jinping i Putin mogli održati summit u Moskvi u aprilu ili početkom maja.
Evo tri načina na koje Kina, najveći svjetski kupac robe i finansijska i tehnološka sila, podupire rusku eknomiju:
-
Kupovina ruske energije
Zapadne sankcije protiv Moskve uključuju embargo na prodaju nafte i ograničenje cijena njene sirove nafte, uskraćivanje pristupa SWIFT-u (međunarodnom sistemu poruka koji omogućuje bankovne transakcije) i zamrzavanje imovine centralne banke u inostranstvu.
Ti su potezi bili usmjereni na slabljenje sposobnosti Rusije da finansira rat. Imali su utjecaja. Ruska ekonomija je 2022. pala u recesiju, smanjivši se za 4,5 posto, prema najnovijoj procjeni Svjetske banke.
No fiskalni prihodi Moskve porasli su, prema ruskoj vladi. To je uglavnom zahvaljujući visokim cijenama energije i naporima Rusije da preusmjeri izvoz drugim voljnim kupcima, poput Kine i Indije.
– Kina je ekonomski poduprla ruski rat u smislu da je pojačala trgovinu s Rusijom, što je oslabilo napore Zapada da osakati moskovski vojni stroj – rekao je Neil Thomas, viši analitičar za Kinu i sjeveroistočnu Aziju u Eurasia Group.
Ukupna trgovina između Kine i Rusije dosegla je novi rekordan nivo u 2022., porasla za 30 posto na 190 milijardi dolara, prema podacima kineske carine. Konkretno, trgovina energijom je značajno porasla od početka rata.
Kina je od marta do decembra kupila od Rusije sirove nafte u vrijednosti od 50,6 milijardi dolara, što je 45 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Uvoz uglja porastao je 54 posto na 10 milijardi dolara. Kupovina prirodnog plina, uključujući plin iz cjevovoda i LNG, skočila je za 155 posto na 9,6 milijardi dolara.
-
Zamjena zapadnih dobavljača
Rusija troši milijarde na kupovinu mašina, elektronike, baznih metala, vozila, brodova i aviona iz Kine, kao što je detaljno navedeno u izvještaju Istraživačke službe američkog Kongresa.
– Uprkos nevoljkosti Kine da pruži direktnu podršku ruskom ratu, bilateralne veze nastavit će rasti jer je Peking oportunist – rekao je Thomas.
Rusija je također morala pronaći zamjenu za svoj uvoz sa zapadnih tržišta, poput automobila i elektronike. I ovdje se Kina sa svojim industrijskim kapacitetom ne može mjeriti s drugim velikim proizvođačima.
-
Pružanje alternative američkom dolaru
Nakon što je nekim ruskim bankama isključen pristup SWIFT-u, Moskva je dolar zamijenila za kineski juan. Ruske firme koriste više juana kako bi olakšale povećanu trgovinu s Kinom. Ruske banke također su provele više transakcija u juanima kako bi ih zaštitile od rizika sankcija.
Udio juana na ruskom tržištu stranih valuta skočio je na 48 posto do novembra 2022. s manje od 1 posto u januaru, prema ruskim medijima koji se pozivaju na čelnika Moskovske burze.
Rusija je prošlog jula nakratko postala treće najveće svjetsko offshore središte za trgovinu juanom, iza Hong Konga i Ujedinjenog Kraljevstva, prema podacima koje je objavio SWIFT. Od tada je ostala jedno od šest najboljih tržišta za trgovinu juanima – prije rata u Ukrajini nije bila ni među prvih 15.
Rusko ministarstvo finansija također je udvostručilo udio rezervi u juanima koje državni fond bogatstva može držati na 60 posto, nakon što je veliki dio ruske ušteđevine zamrznut međunarodnim sankcijama.