Tri kompanije iz Austrije, dvije iz Njemačke i jedna iz Slovenije već su pribavile dozvole za gradnju poslovnih objekata
Privreda Gradiške u posljednjih sedam godina bilježi značajan rast obima proizvodnje, izvoza i broja zaposlenik.
To je ezultat sposobnosti gradiških privrednika da se prilagode trenutnim okolnostima na tržištu i aktivnosti koje je Gradska uprava radila u cilju da bude efikasnija u svemu što je potrebno za ubrzan razvoj, izjavio je gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić, gostujući u emisiji „TV objektiv“ Radio-televizije Gradiška.
Adžić je rekao da je globalna svjetska kriza od 2020. godine, izazvana epidemijom i ratnim sukobima, djelimično usporila razvoj gradiške privrede, ali da su domaći privrednici pokazali sposobnost da u situaciji kada je u EU smanjena potražnja pronalaze nova tržišta.
– Podaci o rastu obima proizvodnje, izvozu, dobiti kompanija i povećanju broja zaposlenih su egzaktni. Pokrivenost uvoza izvozom je oko 102 posto, po čemu je Gradiška jedna od vodećih lokalnih zajednica u BiH. Broj zaposlenih je rastao za oko 30 posto i prvi put je premašen broj od 11.000 iz 1990. godine, a trenutno je u Gradišci zaposleno blizu 11.800 radnika – naveo je Adžić.
On je pohvalio rad Privrednog savjeta Grada Gradiška, koji su svojim prijedlozima i inicijativama pomogli Gradskoj upravi da prilagodi svoj rad potrebama privrede, pa tako danas i strani investitori imaju smo riječi hvale kada je u pitanju brzina izdavanja svih potrebnih dozvola, a uz to su i značajno smanjeni iznosi svih administrativnih taksa i naknada koje privrednici plaćaju.
Adžić je rekao da Gradiška ima odličan geostrateški položaj, sa 56 kilometara dugom granicom prema EU i najvećim graničnim prelazom i carinskim terminalom u BiH, da prednost predstavlja i najmanja stopa poreza na dobit, kvalifikovani ranici i prirodni potencijali, zbog kojih je 14 velikih staranih kompanija odabralo Gradišku kao dobro mjesto za poslovanje.
– Imamo još 14 lokacija u poslovnoj zoni u Novoj Topoli koje su prodate stranim investitorima, od kojih su tri kompanije iz Austrije, dvije iz Njemačke i jedna iz Slovenije već pribavile dozvole za gradnju poslovnih objekata. Nekoliko njih je trenutno zbog svjetske krize ipak u procesu razmatranja kada će započeti ulaganja, ali nisu odustali od namjere da posluju u Gradišci – dodao je Adžić.
Prema njegovima riječima, Gradiška u narednim godinama sa slobodnom ekonomskom zonom Liman, kod novog mosta u Čatrnji i graničnog prelaza, koja je u završnoj fazi registracije, može da očekuje mnogo veći priliv investicija, jer će to biti značajan ekonomski potencijal cijele BiH.
– Svjetska banka je takođe dala podršku formiranju ove zone i Gradiška je odabrana za realizaciju jednog od dva pilot projekta za izradu regulacionog plana i infrastrukturno opremanje slobodne ekonomske zone, te će u narednih desetak dana biti potpisan ugovor o dodjeli granta za ove namjene. Za Gradišku mnogo znači kada institucija kao što je Svjetska banka ocijeni da je grad sa velikim potencijalom za razvoj slobodnih ekonomskih zona – naglasio je Adžić.
On je dodao da je Gradiška prepoznata i kao lokalna zajednica koja ulaže mnogo u obrazovanje, prije svega opremanje srednjih škola i uvođenje novih zanimanja, odnosno usklađivanju obrazovnih procesa sa potrebama privreda.
Adžić je zaključio da će ipak u narednom periodu biti teško zadržati radnike, zbog čega će se morati smanjivati doprinosi na plate, a poslodavci još veći dio svoje dobiti preusmjeriti u povećanje plata.
