Piše: Nihad Penava
Naučna istraživanja Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta (PPF) Univerziteta u Sarajevu pokazuju da su u FBiH trajno izgubljena najkvalitetnija poljoprivredna zemljišta, te da direktni gubici, samo za izgradnju naselja i infrastrukture od 2000. do 2012, iznose gotovo 65 kvadratnih kilometara.
Samo na području Tuzlanskog kantona ima više od 55 kvadratnih kilometara tehnogenih pustinja, a identificirano je više od 650 divljih deponija, koje zauzimaju površinu od čak 80 kvadratnih kilometara, što je, primjerice, više od pola površine ukupne teritorije Sarajeva.
Zajednički problem cijele FBiH je i erozija, odnosno hiljade registriranih klizišta, te nereguliran vodni režim u poplavnim područjima.
Da je BiH dio globalnih trendova u brizi za tlom, pokazuje i projekt Podrška u donošenju odluka za uključivanje i širenje praksi održivog upravljanja zemljištem, kojeg u FBiH provodi Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Cilj projekta je da pomogne određenim općinama u definiranju i selekciji prioritetnih mjera zaštite i unapređenju zemljišta, što će doprinijeti ne samo sprečavanju degradacije već i revitalizaciji degradiranih površina, koje su brojne.
Daleko od birokratije
Pedolog prof. dr. Hamid Čustović, rukovodilac projekta, ukazuje na važnost ovog poduhvata, koji slijedi glavne ciljeve FAO-a (Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN-a) i GEF-a (Globalni fond za okoliš), insistirajući na adekvatnom obrazovanju.
“Edukacija, u prvom redu, općinskih službenika, zaduženih za zemljište i prostorno planiranje, jedan je od prioriteta projekta. Općine su prepoznale potrebu za ovakvim projektom i edukacijom u oblasti zaštite i upravljanja zemljištem, kojeg provodi Poljoprivredno-prehrambeni fakultet već dugi niz godina, kao i resorna ministarstva, od kojih se očekuje podrška u rješavanju brojnih problema u oblasti zemljišta, o kojima se rijetko i govori. Širenje dobrih praksi i mjera, u drugim lokalnim zajednicama, s istim ili sličnim problemima, jedna je od glavnih ideja projekta. U ovom projektu je, također, obuhvaćeno pitanje komasacije zemljišta, čija se provedba odvija na području općine Ravno”, kaže profesor Čustović.
Na radionici održanoj 15. februara u Sarajevu na PPF-u, podršku projektu dao je i UNEP (Program za okoliš UN-a), čija predstavnica Amina Omićević vjeruje u budućnost projekta, jer se kroz njega traga za rješenjima problema direktno na terenu i kroz edukaciju lokalnog nivoa.
“Očuvanje bh. prirodnih resursa, uključujući i zemljište, trajnija je i kvalitetnija razvojna šansa, nego njihovo neodrživo iskorištavanje ili zanemarivanje. U tom smislu, i proces dostizanja neutralnosti degradacije zemljišta, u našoj zemlji, kroz rad s lokalnim zajednicama, daje nadu da će se upravljanje zemljištem shvatiti ozbiljno i da će se zaštiti zemljišta, kao ključnog resursa, posvećivati značajnija pažnja”, kaže Omićević.
Uključivanje BiH u regionalne programe i projekte GEF-a donosi višestruku korist, kako jačanju međunarodne saradnje tako i u razmjeni iskustava, znanja, ali i tehnika i tehnologija, u procesima koji su vezani za održivo upravljanje zemljištem.
Doc. dr. Senad Oprašić, koji je u ime Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH bio učesnik ovog sastanka, smatra da se kroz ovaj projekt pokazuje zrelost u ispunjavanju međunarodnih obaveza, te direktno jačaju ekspertska znanja u BiH i uključuje u provedbu GEF-ove strategije zaštite životne sredine i održivih razvojnih ciljeva.
Lokalni na putu ka EU
“Činjenica da su najbolji stručnjaci spremni da daju doprinos projektu predstavlja izvrsnu podlogu za jasno definiranje daljih kretanja u procesu održivog razvoja. Primjenom koncepta neutralne degradacije zemljišta, ovakve promjene i štete u budućnosti će se morati neutralisati i stvoriti uslovi da se degradirane površine rekultivišu, a trajno izgubljene površine nadoknade rekultivacijom. Posmatrano s globalnog UN-ovog nivoa, zadatak svake zemlje je da zaustavi procese degradacije i gubitaka zemljišta i da ih do 2030. svede na nulu”, kaže Oprašić.
Općine na koje je projektom stavljen akcent suočene su s najvećim problemima degradacije zemljišta. Na području TK-a to su Gradačac, Gračanica, Sapna, Živinice, Kalesija, Srebrenik, Banovići, Kladanj i Grad Tuzla.
Dragica Tešić, direktorica Zavoda za prostorno planiranje i urbanizam, koji djeluje u okviru Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK-a, ističe da je učešće Zavoda u projektu važno.
“S obzirom na to da se radi uglavnom o zahvatima u prostoru, odnosno projektima za čije rješavanje su potrebna značajna sredstva, neophodno je zajedničko angažovanje svih aktera u procesu, od lokalne zajednice do državnog nivoa. U konačnici, svi će imati koristi”, kaže Tešić.
U narednoj fazi projekta u općinama TK-a, koje su izradile Kartu upotrebne vrijednosti zemljišta, kao osnovnu podlogu za prostorno planiranje i usmjeravanje održivog načina korištenja zemljišta, provest će se analiza problema i selekcija prioriteta za rješavanja odgovarajućih mjera.
“Rezultat cijelog procesa treba biti odabir prioritetnih projekata i idejnih rješenja na općinskom, međuopćinskom, kao i regionalnom nivou, za potencijalnu aplikaciju i finansiranje, od domaćih i međunarodnih finansijskih institucija”, zaključuje Čustović.
Ministarstvo okoliša i turizma FBiH priprema izradu Federalne strategije zaštite okoliša za desetogodišnji period (od 2019. do 2029), najavljuje doc. dr. Mehmed Cero, pomoćnik ministra za okoliš u ovom ministarstvu.
“Zemljište kao komponenta okoliša, a istovremeno strateški najvažniji prirodni resurs, ima baznu ulogu u tom strateškom dokumentu. Ovaj projekt će nam pomoći da to uradimo na najbolji način”, kaže Cero.
