Odobreno više od 8 miliona KM

Za finansiranje i sufinansiranje programa odobreno je ukupno 8.047.857,76 KM, čime je obuhvaćeno 567 prijava raspoređenih u pet programskih cjelina.

Sredstva su namijenjena poslodavcima koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom, zaštitnim radionicama, organizacijama osoba sa invaliditetom, kao i pojedincima koji kroz vlastitu djelatnost ili profesionalno usavršavanje nastoje osigurati dugoročnu ekonomsku samostalnost.

Pet lotova

Prema objavljenim rezultatima, sredstva su raspoređena kroz pet LOT-ova, u skladu s različitim potrebama korisnika i ciljevima programa.

U okviru LOT-a I, koji se odnosi na očuvanje postojeće zaposlenosti osoba sa invaliditetom u privrednim društvima i zaštitnim radionicama, podržano je 100 prijava.

Kroz LOT II, namijenjen razvoju privrednih društava za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i zaštitnih radionica, sredstva su odobrena za 72 prijave, s ciljem jačanja njihovih proizvodnih, tehničkih i poslovnih kapaciteta.

Za LOT III, koji obuhvata programe profesionalne rehabilitacije na koje osobe sa invaliditetom samostalno apliciraju, podršku su dobila 33 korisnika. Ova sredstva predstavljaju ulaganje u sticanje novih znanja, razvoj vještina i bolje mogućnosti za uključivanje na tržište rada.

Najveći broj odobrenih prijava zabilježen je u okviru LOT-a IV, kroz koji je podržano 348 aplikanata koji obavljaju samostalne djelatnosti. Riječ je o podršci očuvanju njihovih poslovnih aktivnosti i ekonomske samostalnosti.

U okviru LOT-a V, namijenjenog održivosti zaposlenosti osoba sa invaliditetom u njihovim organizacijama, sredstva su odobrena za 14 prijava.

Konkretna podrška

Posebno je značajno da su u raspodjelu sredstava uključene sve prijave koje su ispunjavale propisane uslove Javnog poziva. Od ukupno planiranih 8,3 miliona KM raspoređeno je gotovo 97 posto sredstava.

Ovakvim programima Fond nastavlja pružati konkretnu podršku stvaranju stabilnijih uslova za rad osoba sa invaliditetom, očuvanju postojećih radnih mjesta i razvoju njihovih profesionalnih potencijala. Svako očuvano radno mjesto i svaka podržana samostalna djelatnost doprinose većoj ekonomskoj sigurnosti, ravnopravnijem učešću u društvu i smanjenju prepreka s kojima se osobe sa invaliditetom svakodnevno suočavaju.

Fond poziva poslodavce, organizacije i osobe sa invaliditetom da nastave pratiti njegove programe i koriste dostupne mogućnosti podrške.

Ulaganjem u zapošljavanje i profesionalni razvoj osoba sa invaliditetom Fond nastavlja graditi uslove za njihovu veću ekonomsku nezavisnost i ravnopravno učešće na tržištu rada. Izdvojena sredstva predstavljaju konkretan doprinos očuvanju radnih mjesta, razvoju poslovnih mogućnosti i stvaranju društva u kojem osobe sa invaliditetom imaju priliku ostvariti svoje profesionalne potencijale.

The post Fond usmjerio više od osam miliona KM za očuvanje radnih mjesta i nove prilike osobama sa invaliditetom appeared first on Biznis Info.

Ovim odlukama direktno se omogućava radni angažman i sistemska podrška za boračke kategorije, visokoobrazovani kadar, samostalne preduzetnike, te radnike u oblasti sporta i kulture.

Na prijedlog Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS, usvojeni su zaključci koji obuhvataju sufinansiranje zapošljavanja članova šehidskih porodica, porodica poginulih boraca, ratnih vojnih invalida, demobilisanih i maloljetnih boraca te članova njihovih porodica, kao i kandidata s visokom i višom stručnom spremom. Pored toga, usvojene su i liste aplikanata za program „Samozapošljavanje 2026” koji pokreću vlastite biznise, te nastavak podrške za zapošljavanje u sportskim kolektivima i institucijama kulture.

2.000 KM mjesečno

Kroz Program zapošljavanja VSS i VŠS, odobrene su prijave za 206 poslodavaca čime se omogućava zapošljavanje 250 mladih stručnjaka.

Za svakog novouposlenog osigurana je pojedinačna podrška od 24.000 KM (odnosno 2.000 KM mjesečno tokom godinu dana za plate i doprinose).

Paralelno s tim, usvojene su i liste za Program „Samozapošljavanje 2026”, koji preduzetnicima osigurava 10.000 KM bespovratno za pokretanje biznisa, uz dodatnih 600 KM mjesečno za plate, te programi sufinansiranja zapošljavanja boračkih kategorija i radnika u sektoru sporta i kulture.

Sistemska podrška

Fokus ovih mjera i njihov direktan uticaj na tržište rada naglasio je premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk:

„Nastavljamo sa sistemskom podrškom našim borcima i njihovim porodicama, dajući istovremeno priliku mladim visokoobrazovanim ljudima da ostave trag u svojoj struci. Posebno nas raduje odziv za program samozapošljavanja, jer direktno ulaganje u odvažne ljude koji pokreću vlastite biznise i stvaraju nova radna mjesta predstavlja najzdraviji oslonac razvoju privrede u Kantonu Sarajevo“.

Sve odobrene mjere realizuju se putem JU „Služba za zapošljavanje KS“, koja će u narednim danima pristupiti potpisivanju pojedinačnih ugovora s korisnicima.

The post Vlada KS usvojila liste korisnika za 4 programa zapošljavanja: 2.000 KM mjesečno za mlade stručnjake appeared first on Biznis Info.

Za realizaciju više programa zapošljavanja i samozapošljavanja u 2026. godini odobrena su sredstva u ukupnom iznosu od 1.001.279,92 KM, čime je uključeno 118 lica i 47 poslodavaca.

Povodom potpisivanja ugovora, direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Damjan Škipina istakao je da su ovi programi konkretan odgovor na potrebe tržišta rada i snažan podsticaj lokalnom ekonomskom razvoju:

„Nastavljamo da jačamo vezu između poslodavaca i onih koji traže posao, jer samo tako možemo stvoriti stabilno i održivo tržište rada. Posebno nam je važno da podržimo mlade ljude i preduzetničke ideje, kako bi ostajali i gradili svoju budućnost ovdje.”

Kroz Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem učestvovala su 23 poslodavca, a obuhvaćena su 63 lica, za šta je izdvojeno 630.000,00 KM.

U okviru Programa zapošljavanja i samozapošljavanja ciljnih kategorija u privredi, kroz komponentu zapošljavanja kod poslodavca, učestvuju 4 poslodavca, zaposleno je 9 lica, a obezbijeđena sredstva iznose 51.702,84 KM. Kroz komponentu samozapošljavanja podržano je 13 lica, za šta je izdvojeno 130.000,00 KM.

Takođe, kroz Program podrške privredi za novo zapošljavanje, koji je usmjeren na mlade do 30 godina i visokorizična novonezaposlena lica, učestvuje 20 poslodavaca, zaposlena su 33 lica, a ukupna sredstva iznose 189.577,08 KM.

Konkretni rezultati na terenu

Realizacija ovih mjera pokazuje da kontinuirano ulaganje Vlade Republike Srpske u zapošljavanje daje konkretne rezultate na terenu, uz istovremeno jačanje saradnje institucija i privrede, saopšteno je iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

The post U Palama potpisani ugovori vrijedni preko milion KM: Podsticaj za zapošljavanje 118 lica appeared first on Biznis Info.

Za Trebinje i Ljubinje izdvojeno je 1,26 miliona KM, a kroz programe pripravnika, novog zapošljavanja u privredi i samozapošljavanja obuhvaćeno je više od 150 lica. Samo u Trebinju priliku da se zaposle ili samozaposle dobila su 122 lica, saopšteno je iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

U Bileći i Berkovićima je za realizaciju programa izdvojeno više od 643.000 KM, a različitim mjerama  obuhvaćeno je 75 lica.

Od toga je čak 37 zahtjeva podneseno za pripravnike, što, prema riječima zamjenika direktora Zavoda Miroslava Vujičića, predstavlja izuzetno značajan broj u odnosu na veličinu ove lokalne zajednice.

„Bez saradnje svih institucija u Republici Srpskoj – opština, predstavnika javnih institucija i republičkih organa – ne može se riješiti pitanje nezaposlenosti. Kada svi dijelimo odgovornost i radimo zajedno, onda postižemo dobre uspjehe”, istakao je Vujičić.

Pored pripravnika, u Bileći su odobrena sredstva za 25 novih zapošljavanja kod devet poslovnih subjekata, kao i devet zahtjeva za samozapošljavanje.

Zavod za zapošljavanje nastavlja sa realizacijom programa širom Republike Srpske, uz podršku Vlade Republike Srpske i saradnju sa lokalnim zajednicama i privredom.

The post Više od 220 lica dobija posao kroz programe Zavoda u Trebinju, Ljubinju, Berkovićima i Bileći appeared first on Biznis Info.

Nadolazeći sajam poslova okupit će 100 poslodavaca, a osim razgovora (i dogovora) o konkretnim radnim mjestima, posjetiocima će ponuditi i karijerna savjetovanja, radionice i panel-diskusije o aktuelnim izazovima tržišta rada, poslovima budućnosti i zadržavanju radne snage.

O tome gdje danas nastaje najveći jaz između poslodavaca i radnika, koja su zanimanja najtraženija, zašto diploma više nije dovoljna, te šta konkretno institucije mogu učiniti kako bi ljudi imali više razloga da svoju budućnost grade u Bosni i Hercegovini, govorila je Amina Džonlagić, direktorica JU Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo.

Šta za vas i Službu za zapošljavanje KS predstavlja sajam “Gledaj sebi posla” i šta očekujete da će posjetioci dobiti dolaskom na njega?

Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo ove godine je partner u organizaciji Sajma “Gledaj sebi posla”, prije svega zato što se Sajam održava na području Kantona Sarajevo. Smatramo da je puno bolje da zajedničkim snagama s Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, Federalnim zavodom za zapošljavanje i Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom FBiH napravimo kvalitetan događaj koji će okupiti i poslodavce i nezaposlene osobe, ne samo iz Kantona Sarajevo nego i iz cijele Federacije BiH. Cilj je vrlo konkretan – omogućiti neposredan kontakt poslodavaca i osoba koje traže posao ili žele promijeniti posao.

Na jednom mjestu, kandidati mogu dobiti informacije iz prve ruke, proširiti mrežu kontakata, dobiti bržu povratnu informaciju i direktno razgovarati o konkretnim radnim mjestima. Sajam je istovremeno prilika i za poslodavce da predstave svoje kompanije, odnosno da grade svoj brend poslodavca, ali i da vide šta konkurencija nudi, koliko se vrednuju određene pozicije, zašto neko lakše dolazi do zaposlenika, dok drugi teško pronalazi radnu snagu i slično. To su važne informacije u vremenu u kojem se tržište rada veoma brzo mijenja.

Na kraju, direktniji kontakt znači i manje troškova i za poslodavce i za osobe koje traže posao. Ako se kroz jedan razgovor napravi prvi korak prema zaposlenju, svi smo uradili ono zbog čega ovakvi sajmovi i postoje.

Danas se često govori da na tržištu rada istovremeno imamo nezaposlene osobe i poslodavce koji teško pronalaze radnike. Gdje mislite da je najveći problem?

Mislim da ovaj problem moramo posmatrati iz više uglova. Jedan od ključnih problema svakako je nedostatak kvalificirane radne snage među nezaposlenim osobama. S druge strane, imamo i problem netransparentnih oglasa poslodavaca, posebno kada je riječ o plati. Teško je objasniti situaciju u kojoj se na konkurs neke institucije za jednu poziciju prijavi 300 kandidata, a da se na istu ili sličnu poziciju u privatnom sektoru ne prijavi gotovo niko. To nam nešto govori. Tržište rada se promijenilo. Kandidati danas sve više određuju uslove koje su nekada gotovo isključivo određivali poslodavci. A tržište je uvijek stvar ponude i potražnje.

Ipak, kada govorimo o problemu svih problema, onda bih rekla da je to poslovni ambijent u Bosni i Hercegovini. Poboljšanje poslovnog okruženja mora biti jedan od prioriteta vlasti. Privrednici na svojim leđima nose veliki dio tereta ekonomskog razvoja i moramo im omogućiti da mogu više vrednovati rad svojih zaposlenih i ponuditi bolje uslove za rad.

Koja zanimanja su trenutno najtraženija u Kantonu Sarajevo i da li se struktura potražnje značajno promijenila u posljednjih nekoliko godina?

I dalje su najtraženiji građevinski radnici i majstori svih profila. Dakle, ljudi koji obavljaju ručne i tehničke poslove. Velika je potražnja i za radnicima u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i drugim uslužnim djelatnostima, što je posebno izraženo u Sarajevu zbog razvoja turizma. Upravo se najveći broj radnika tih profila danas uvozi iz drugih zemalja, što nam dovoljno govori o stanju na domaćem tržištu rada. Kada je riječ o visokoobrazovanim kadrovima, najveća je potražnja za inženjerima elektrotehničke i mašinske struke.

Posebno je važno pitanje mladih ljudi koji tek ulaze na tržište rada. Šta biste poručili mladoj osobi koja ima diplomu, ali nema radno iskustvo i ne zna odakle da počne?

Prije svega – neka dođe na sajam. Mladi koji nemaju iskustvo mogu se na licu mjesta obratiti našim savjetodavcima, pomoći ćemo im oko izrade CV-ja i dati im savjet kako da se predstave poslodavcu. Ali, najvažnije je da budu proaktivni. Neka sami priđu poslodavcu, predstave se i pokažu spremnost da uče, usavršavaju se i stiču nove vještine. Danas poslodavac često prije bira motivisanu mladu osobu bez iskustva nego osobu s iskustvom koja nije spremna da preuzme odgovornost i prihvati nove poslovne zadatke. Diploma je važna, ali ona više nije dovoljna sama po sebi. Motivacija, spremnost na učenje i prilagođavanje tržištu rada postaju jednako važni.

Koliko su danas važni programi poput stručnog osposobljavanja, pripravničkog rada, obuka i prekvalifikacija? Da li oni zaista vode ka dugoročnom zapošljavanju?

Veoma su važni i mi u Službi za zapošljavanje KS im posvećujemo veliku pažnju. Nudimo programe obuka, prekvalifikacija i dokvalifikacija, a nezaposlene osobe prije svega pozivam da prate naše javne pozive i iskoriste mogućnosti koje im nudimo.

Obrazovni sistem mora pratiti promjene na tržištu rada. Nažalost, obrazovanje je često tromije od tržišta rada, i to nije problem samo Bosne i Hercegovine. Upravo zato je važno neformalno obrazovanje. Ono omogućava da se znanje mnogo brže prilagodi konkretnim potrebama tržišta i da osoba teorijsko znanje poveže s praktičnim vještinama koje poslodavac danas očekuje.

Dakle, tržište rada mijenja se brže nego što se mijenja obrazovni sistem? Kako Služba prati te promjene i kako ih koristi u kreiranju svojih programa?

Naše iskustvo je da se tržište rada mijenja praktično iz mjeseca u mjesec. Privatni sektor je mnogo fleksibilniji kada je riječ o promjenama i lakše angažuje resurse kako bi se prilagodio novim potrebama. Iako bih pitanje obrazovanja prepustila stručnjacima iz te oblasti, ono što mogu reći iz perspektive institucije koju vodim jeste da javni sektor često usporavaju dugotrajne i komplikovane procedure koje prethode svakoj promjeni. Tu je i ljudski faktor.

Ljudi se često boje promjena i pružaju otpor progresu jer se boje da bi promjene mogle ugroziti njihov status, a neznanje vrlo često rađa strah. Služba svake godine organizuje karijerna savjetovanja za maturante. Upoznajemo ih s njihovim pravima nakon sticanja zvanja, ali i sa stanjem na tržištu rada. Savjetujemo ih kako da biraju obrazovne programe u skladu s deficitarnim zanimanjima. Naravno, mladi će na kraju ipak upisati ono što vole. I to je sasvim prirodno. Naš zadatak je da im omogućimo da tu odluku donesu sa što više informacija.

Sve više se govori o digitalnim i zelenim poslovima, ali i o nedostatku radne snage u tradicionalnim zanimanjima. Da li nezaposleni u Kantonu Sarajevo imaju dovoljno prilika za sticanje novih znanja i vještina?

Mi svake godine unapređujemo mjere zapošljavanja i trudimo se da nezaposlenim osobama omogućimo kvalitetne obuke. Nastavit ćemo unapređivati saradnju s centrima za obrazovanje odraslih koji provode certifikacije, dokvalifikacije i prekvalifikacije. Sve ono što omogućava sticanje praktičnih i odmah primjenjivih vještina direktno povećava šansu za zaposlenje. Naš cilj nije samo da osoba prođe kroz program, nego da nakon njega bude konkurentnija na tržištu rada.

Sajam poslova je mjesto gdje se, umjesto klasičnog slanja biografija, odmah razgovara o konkretnim radnim mjestima i očekivanjima. Koliko je važna direktna komunikacija između poslodavca i kandidata?

Apsolutno je mnogo važna. Mi iz ranijih iskustava znamo da upravo direktan kontakt često dovodi do brzog zaposlenja. Sam dolazak nezaposlene osobe na Sajam poslodavcu pokazuje da ta osoba aktivno traži posao. Zato pozivam sve koji dolaze da ponesu svoj CV i da ne čekaju da im neko priđe – neka oni naprave prvi korak.

Poslodavci će formirati baze kandidata i te baze neće koristiti samo tokom dva dana sajma. Kandidati mogu biti pozvani na razgovor i mjesecima kasnije. Zato sajam ne treba posmatrati samo kao dva dana događaja. Za nekoga upravo taj razgovor 3. ili 4. septembra može biti početak zaposlenja nekoliko sedmica ili mjeseci kasnije.

Na sajmu će biti radionice i panel-diskusije. Zašto ste odlučili da ovaj događaj ne bude samo prostor za predstavljanje kompanija, nego i mjesto edukacije i razgovora sa nezaposlenim osobama?

Želimo da ljudi sa sajma ne odu samo s nekoliko brošura i kontakata, nego s konkretnim informacijama koje mogu primijeniti.

JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo priprema dva panela i dvije radionice. Razgovarat ćemo o aktuelnim temama iz oblasti zapošljavanja, o tome kako programi zapošljavanja mogu pomoći u otklanjanju posljedica nezaposlenosti, ali i o strategiji zadržavanja radne snage. Radionice će biti posvećene karijernom savjetovanju i poslovima budućnosti. Imat ćemo uvažene goste iz institucija i realnog sektora, a posebno mi je važno što će posjetioci imati priliku direktno postavljati pitanja.

Jedna od tema o kojoj se mnogo govori jeste odlazak radne snage iz Bosne i Hercegovine. Šta institucije mogu uraditi da mladima i kvalifikovanim ljudima ponude razlog da svoju budućnost grade ovdje?

Mislim da se o odlasku radne snage ponekad govori mnogo više nego što se govori o stvarnim podacima. Kada govorimo o Kantonu Sarajevo, mi imamo i podatke koji pokazuju da se mladi ljudi vraćaju. Nigdje situacija nije idealna. Inflacija je “pojela” dio plata i u Evropi. Na evidencijama Službe bilježimo kontinuiran pad broja nezaposlenih. U posljednje tri godine broj nezaposlenih smanjili smo za oko 5.000 osoba, a važno je naglasiti da ne pretpostavljamo da su svi oni otišli u inostranstvo – mi evidentiramo razloge smanjenja broja nezaposlenih.

Ako je JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo u posljednje tri godine plasirala više od 100 miliona KM u programe zapošljavanja, ako smo kroz naše programe zaposlili gotovo sve mlade ljekare iz Kantona Sarajevo, omogućili otvaranje više od 250 obrta i preduzeća kroz program samozapošljavanja, te kroz sve programe u tri godine zaposlili 4.500 nezaposlenih osoba iz Kantona Sarajevo, a sada počinjemo s potpisivanjem ugovora za još 1.100 osoba – onda mislim da možemo reći da radimo konkretne stvari. Posebno je važno da smo utvrdili da 36% osoba obuhvaćenih našim programima ostaje u stalnom radnom odnosu.

Svaka institucija koja odgovorno radi svoj posao može biti dio razloga zbog kojeg će mladi odlučiti ostati u svojoj zemlji. Institucije su ovdje godinama često bile zloupotrebljavane. Mislim da je vrijeme da građanima pokažemo da mogu biti servis, a ne prepreka.

Recimo da je prošlo pet godina od danas, šta biste voljeli reći da je Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo promijenila ili unaprijedila?

Za nekoliko godina ću se vjerovatno sjećati kako sam se upoznala sa službom i kako se služba upoznala sa mnom. Vrlo je emotivno. Šalim se, naravno. Kada sam došla na čelo službe, akcenat sam stavila na programe zapošljavanja i materijalno-socijalnu sigurnost nezaposlenih osoba. Važno mi je i da ljudi koji rade u službi imaju dobre uslove za rad. Zato smo u mom mandatu uredili radne prostorije, unaprijedili softver, poboljšali plate i, što mi je posebno drago, napravili bolju atmosferu za rad. Istovremeno, pokušavam proširiti Odjeljenje za radne dozvole zbog potreba i zahtjeva poslodavaca, ali tu nailazim na otpor među sindikalistima. Već sam rekla – ljudi se često boje promjena. Vjerovatno se boje za svoj status. Ali, tržište raste i potrebe onih koji sarađuju sa službom se mijenjaju. Institucija se mora modernizovati, bez obzira na prepreke. Ja sam nepopravljivi optimista i vjerujem da ćemo prevazići i ove šumove u komunikaciji

I za kraj – šta biste poručili nezaposlenim osobama koje će 3. i 4. septembra doći na sajam? Šta biste voljeli da urade prije nego što napuste Hotel Hills?

Voljela bih da svaka osoba koja traži posao sa sajma izađe barem s jednim konkretnim rezultatom – pozivom na intervju, novim kontaktom, informacijom ili prilikom koju prije dolaska nije imala. Na sajmu “Gledaj sebi posla” će biti 100 poslodavaca koji dolaze upravo zato da predstave svoje kompanije i pronađu radnu snagu koja im nedostaje. Iskoristite tu priliku. Dođite da gledate sebi posla , ali nemojte samo gledati. Priđite, razgovarajte i napravite prvi korak.

I na kraju, još jednom pozivam sve nezaposlene osobe, apsolvente, maturante, ali i zaposlene koji žele promijeniti posao, kao i sve druge koje zanima tema zapošljavanja, da 3. i 4. septembra dođu u Hotel Hills. Dođite pripremljeni. Ponesite CV, razgovarajte s poslodavcima, postavljajte pitanja i nemojte čekati da neko napravi prvi korak umjesto vas.

The post Direktorica Službe za zapošljavanje KS: Tržište rada se promijenilo, kandidati danas određuju uslove appeared first on Biznis Info.

Objavljeni su Javni poziv za dodjelu sredstava za finansiranje i sufinansiranje programa održivosti zaposlenosti, razvoja privrednih društava za zapošljavanje osoba s invaliditetom i zaštitnih radionica, te programa profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom, kao i Javni poziv za dodjelu novčanog stimulansa za novo zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini.

Poticaji i profesionalna rehabilitacija dostupni i osobama sa 50 posto invaliditeta

Usvajanjem novih pravilnika Fond je dodatno unaprijedio sistem ostvarivanja prava na poticajna sredstva i proširio krug osoba koje mogu koristiti njegovu podršku. Jedna od najznačajnijih novina jeste da se mogućnost korištenja sredstava Fonda, pod propisanim uslovima, proširuje i na osobe s utvrđenim stepenom invaliditeta od 50 posto.

Do sada su za novčani stimulans za novo zapošljavanje mogle aplicirati osobe s utvrđenim stepenom invaliditeta od najmanje 60 posto, dok će podrška sada biti dostupna i osobama sa stepenom invaliditeta od 50 posto.

„Podrška će prvi put biti dostupna i osobama s utvrđenim stepenom invaliditeta od 50 posto, bilo kroz programe profesionalne rehabilitacije, bilo putem poslodavaca koji ih zaposle. Time dodatno širimo obuhvat podrške i stvaramo nove mogućnosti za ravnopravnije uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada“, izjavio je Ahmet Baljić, direktor Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Do 7.000 KM za obrazovanje, obuke i nabavku pomagala

Osobe s utvrđenim stepenom invaliditeta od 50 posto mogu aplicirati i za programe profesionalne rehabilitacije u okviru LOT-a III, u vrijednosti do 7.000 KM po korisniku.

Sredstva su namijenjena finansiranju ili sufinansiranju vanrednog srednjeg i visokog obrazovanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije, polaganja stručnih ispita, pohađanja obuka i kurseva, uključujući informatičke kurseve, strane jezike i polaganje vozačkog ispita.

Programom je obuhvaćena i nabavka pomagala i opreme koja je osobi s invaliditetom neophodna za obrazovanje, osposobljavanje i rad.

Dodatni poticaji za poslodavce

Poslodavci na otvorenom tržištu rada mogu aplicirati za novčani stimulans za novo zapošljavanje osoba s utvrđenim stepenom invaliditeta od 50 posto, pod općim uslovima javnog poziva.

Ova mogućnost odnosi se na državne organe, pravosudne institucije, organe lokalne uprave, javne službe i ustanove, fondove, javna preduzeća, privredna društva i druga pravna lica koja nisu osnovana prvenstveno radi zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Novim pravilima dodatno su unaprijeđene mogućnosti korištenja stimulansa za velike i srednje poslodavce.

„Velikim i srednjim preduzećima u Federaciji BiH sada je omogućeno podnošenje zahtjeva za dodjelu novčanog stimulansa za neograničen broj osoba s invaliditetom. Time stvaramo dodatne poticaje za zapošljavanje i snažnije uključivanje osoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada“, naglasio je Baljić.

Fond će kroz javne pozive podržati novo zapošljavanje, očuvanje postojećih radnih mjesta, unapređenje uslova rada i poslovanja privrednih društava za zapošljavanje osoba s invaliditetom i zaštitnih radionica, kao i obrazovanje i stručno osposobljavanje osoba s invaliditetom.

Tekst javnih poziva, uslovi za prijavu, potrebna dokumentacija i rokovi dostupni su na zvaničnoj stranici Fond.ba

The post Rekordnih 20,3 miliona KM za zapošljavanje i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom appeared first on Biznis Info.

Na prvi pogled riječ je o još jednom konkursu za posao. Međutim, ovaj potez zapravo predstavlja najsnažniju potvrdu do sada da je kompanija ušla u završnu fazu priprema za početak poslovanja u BiH, piše BiznisInfo.ba.

Naime, upravo je masovno zapošljavanje trgovaca bilo posljednji veliki korak koji je Lidl morao napraviti prije otvaranja svojih prodavnica.

Potvrđuju se ranije informacije BiznisInfo.ba

BiznisInfo.ba je još krajem januara objavio da se prve Lidlove prodavnice u Bosni i Hercegovini, prema nezvaničnim informacijama iz same kompanije koje smo tada imali, mogu očekivati početkom 2027. godine.

Tada smo pisali da objekti i distributivni centar neće predstavljati najveći izazov, već da će presudan biti proces zapošljavanja i obuke velikog broja radnika. Današnji potez Lidla pokazuje da se upravo taj scenario ostvaruje.

Kompanija je otvorila prijave za 125 skladišnih radnika u logističkom centru u Lepenici, dok će od 15. augusta do kraja septembra biti otvoren konkurs za više od 1.000 radnika u prodavnicama u Sarajevu, Mostaru, Gradišci, Modriči, Doboju, Laktašima, Banjoj Luci, Bihaću, Gračanici, Brčkom, Bijeljini, Zvorniku, Zenici, Travniku, Kaknju, Livnu, Čapljini, Vogošći, Istočnom Sarajevu, Kiseljaku i Tešnju.

Zašto je ovaj konkurs toliko važan

U Lidlu BiH već neko vrijeme radi oko 400 ljudi. No, za razliku od “viših” pozicija koje zahtijevaju duži period prilagođavanja i obuke, Lidl ne raspisuje konkurse za radnike u prodavnicama godinama unaprijed. Naprotiv, zapošljavanje trgovaca pokreće tek kada su ispunjeni svi ključni preduslovi za početak poslovanja i kada slijedi završna faza priprema za otvaranje prodavnica.

Nakon odabira kandidata slijedi zahtjevan proces obuke prema jedinstvenim standardima kompanije koji se primjenjuju na svim tržištima na kojima Lidl posluje.

Svi zaposleni prolaze detaljnu pripremu kako bi od prvog dana rada mogli odgovoriti zahtjevima specifičnog Lidlovog modela poslovanja, u kojem jedan radnik obavlja više različitih poslova, od rada na kasi i usluživanja kupaca do slaganja robe. Zbog toga od raspisivanja konkursa do početka rada prodavnica prolazi više mjeseci.

Otvaranje početkom 2027.

Ako se uzme u obzir da prijave za radnike u prodavnicama traju do kraja septembra, nakon čega slijede selekcija kandidata i obuka, može se izračunati da je početak 2027. godine najrealniji termin za otvaranje prvih Lidlovih prodavnica u Bosni i Hercegovini.

Današnje masovno zapošljavanje predstavlja do sada najjaču potvrdu da se taj plan neće bitnije mijenjati.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Sada je sve jasno: Evo kada se otvara Lidl u Bosni i Hercegovini appeared first on Biznis Info.

– Prijedlog zakona donosi potpuno novi pristup vođenju evidencija nezaposlenih osoba razdvajanjem aktivnih tražilaca zaposlenja od osoba koje putem službi za zapošljavanje ostvaruju druga prava. Time će nadležne institucije prvi put raspolagati preciznim podacima o stvarnom broju osoba koje aktivno traže posao, njihovim kvalifikacijama i zanimanjima, što predstavlja osnov za kvalitetnije planiranje mjera aktivne politike zapošljavanja, efikasnije usmjeravanje javnih sredstava i bolje usklađivanje obrazovnog sistema i potreba privrede – ističe se u saopćenju Ministarstva.

Fleksibilnije zapošljavanje stranih radnika

Dodaje se da usvajanje ovog zakona posebno dobija na značaju nakon stupanja na snagu Zakona o zapošljavanju stranaca u FBiH, kojim je predviđena mogućnost donošenja odluke o deficitarnim zanimanjima.

– Takav pristup omogućit će fleksibilnije zapošljavanje stranih radnika u djelatnostima koje se već godinama suočavaju sa nedostatkom domaće radne snage, posebno u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu, uslužnim djelatnostima, prerađivačkoj i prehrambenoj industriji, dok će istovremeno novi sistem evidencija omogućiti da se prije donošenja takvih odluka u potpunosti sagledaju raspoloživi kapaciteti domaće radne snage – navode iz Ministarstva.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istakao je da se ovim zakonom konačno otvara gotovo trogodišnji reformski proces kojim Federacija BiH prvi put dobija moderan i funkcionalan okvir za upravljanje tržištem rada.

Trogodišnji reformski proces

– Ovo nije zakon koji mijenja jednu proceduru ili jednu instituciju. Ovo je zakon koji mijenja način na koji Federacija Bosne i Hercegovine upravlja tržištem rada. Gotovo tri decenije vodili smo evidencije iz kojih nismo mogli sa sigurnošću znati koliko ljudi zaista traži posao, koje kvalifikacije imaju i u kojim zanimanjima nam nedostaje radna snaga. Bez takvih podataka nije moguće voditi ozbiljnu politiku zapošljavanja niti planirati razvoj privrede – kazao je ministar Delić.

Dodao je da će, zajedno sa Zakonom o zapošljavanju stranaca i novim Zakonom o radu, ovaj zakon predstavljati okosnicu najveće reforme tržišta rada u Federaciji BiH u posljednjih 20 godina.

Povezati radnu snagu sa potrebama poslodavaca

– Njime stvaramo uslove da domaću radnu snagu mnogo bolje povežemo sa potrebama poslodavaca, da mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerimo prema onima kojima su zaista potrebne i da odluke o zapošljavanju stranih radnika donosimo na osnovu stvarnih potreba tržišta rada, a ne procjena. Time gradimo uređenije, pravednije i konkurentnije tržište rada, na korist radnika, poslodavaca i ukupnog razvoja Federacije Bosne i Hercegovine – naglasio je ministar Delić.

Iz Ministarstva je pojašnjeno da će, nakon današnjeg usvajanja na Vladi Federacije BiH, Prijedlog zakona biti upućen u Federalni parlament na razmatranje u drugom čitanju, a po njegovom usvajanju i objavi u Službenim novinama Federacije BiH stupit će na snagu i započeti njegova primjena.

The post Delić: Novi Zakon razdvojit će one koji aktivno traže zaposlenje i one koji na birou ostvaruju druga prava appeared first on Biznis Info.

Veliki iskorak za osobe s invaliditetom

Jedna od najznačajnijih novina odnosi se na proširenje kruga korisnika koji mogu ostvariti podršku Fonda. Naime, pored osoba sa invaliditetom sa utvrđenim stepenom invaliditeta od 60% i više, koje su i do sada mogle aplicirati za novčani stimulans za novo zapošljavanje, od sada tu mogućnost imaju i osobe sa utvrđenim stepenom invaliditeta od 50%. Poslodavci mogu aplicirati za novčani stimulans za novo zapošljavanje osoba sa utvrđenim stepenom invaliditeta od 50% pod općim uslovima (na otvorenom tržištu rada, u državnim organima, organima pravosuđa, organima lokalne uprave, javnim službama, ustanovama, fondovima, javnim preduzećima, privrednim društvima i drugim pravnim licima koja nisu osnovana za zapošljavanje osoba s invaliditetom, u skladu sa Zakonom), čime se dodatno podstiče uključivanje osoba sa invaliditetom na otvoreno tržište rada.

Također, osobe sa invaliditetom sa utvrđenim stepenom invaliditeta od 50% mogu aplicirati na programe profesionalne rehabilitacije (LOT III) u vrijednosti do 7.000,00 KM, koji omogućavaju finansiranje ili sufinansiranje vanrednog srednjeg i visokog obrazovanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije, stručnih ispita, obuka, kurseva (uključujući IT, strane jezike i vozački ispit), te nabavku pomagala i opreme neophodne osobi sa invaliditetom za učenje i rad.

Ovakvo proširenje kruga korisnika omogućeno je zahvaljujući činjenici da Fond raspolaže dovoljnim finansijskim sredstvima, čime su stvoreni uslovi da pravo na podršku ostvare i osobe sa invaliditetom sa utvrđenim stepenom invaliditeta od 50%.

Fond intenzivno provodi aktivnosti na pripremi dva javna poziva ukupne vrijednosti 20,3 miliona, i to za:

– Javni poziv za dodjelu novčanog stimulansa za novo zapošljavanje osoba sa invaliditetom u 2026. godini u vrijednosti od 12 miliona KM;

– Javni poziv za dodjelu sredstava za finansiranje i sufinansiranje programa održivosti zaposlenosti, razvoja privrednih društava za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i zaštitnih radionica, te programa profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom u 2026. godini, u vrijednosti od 8,3 miliona KM.

Objava javnih poziva planirana je u prvoj polovini mjeseca avgusta 2026. godine.

Pozivamo sve zainteresovane poslodavce, organizacije osoba sa invaliditetom, osobe sa invaliditetom i druge potencijalne korisnike da prate web stranicu Fonda www.fond.ba, na kojoj će blagovremeno biti objavljeni tekstovi javnih poziva, uslovi, potrebna dokumentacija i rokovi za podnošenje prijava.

Fond ostaje posvećen stvaranju jednakih mogućnosti za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i unapređenju njihove profesionalne rehabilitacije kroz transparentne i dostupne programe podrške.

The post Veliki iskorak: Omogućeno zapošljavanje pod općim uslovima i profesionalna rehabilitacija za osobe sa invaliditetom od 50% appeared first on Biznis Info.

Kako je navedeno u javnom pozivu osim sufinansiranje troškova pokretanja i razvoja vlastitog biznisa Općina Centar pruža i stručnu podršku (trening i mentorstvo).

Za ovu namjenu obezbijeđena su finansijska sredstva u iznosu od 230.000 KM.

Ukupan iznos sredstava, koji će biti dodijeljen po uspješno ocijenjenom poslovnom planu, predlaže stručna Komisija, u skladu sa utvrđenim kriterijima o utvrđivanju iznosa dodjele finansijskih sredstava. Visina finansijskih sredstava po uspješno ocijenjenom poslovnom planu iznosi maksimalno do 30.000 KM.

Pravo učešća na javni poziv imaju osobe sa prebivalištem na području općine Centar koje planiraju registrovati i razvijati svoj biznis na području ove jedinice lokalne samouprave, mlađi od 35 godina života i žene preko 35 godina života, dugoročno nezaposleni koji se najmanje 12 mjeseci nalaze u evidencijama Javne ustanove „Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo“ na dan raspisivanja javnog poziva.

Javni poziv ostaje otvoren do 16. jula 2026. godine a sve informacije o načinu prijave i potrebnoj dokumentaciji mogu se pronaći na web stranici Općine Centar.

The post U Općini Centar u toku Javni poziv za samozapošljavanje i unapređenje poduzetništva appeared first on Biznis Info.