Nadolazeći sajam poslova okupit će 100 poslodavaca, a osim razgovora (i dogovora) o konkretnim radnim mjestima, posjetiocima će ponuditi i karijerna savjetovanja, radionice i panel-diskusije o aktuelnim izazovima tržišta rada, poslovima budućnosti i zadržavanju radne snage.

O tome gdje danas nastaje najveći jaz između poslodavaca i radnika, koja su zanimanja najtraženija, zašto diploma više nije dovoljna, te šta konkretno institucije mogu učiniti kako bi ljudi imali više razloga da svoju budućnost grade u Bosni i Hercegovini, govorila je Amina Džonlagić, direktorica JU Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo.

Šta za vas i Službu za zapošljavanje KS predstavlja sajam “Gledaj sebi posla” i šta očekujete da će posjetioci dobiti dolaskom na njega?

Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo ove godine je partner u organizaciji Sajma “Gledaj sebi posla”, prije svega zato što se Sajam održava na području Kantona Sarajevo. Smatramo da je puno bolje da zajedničkim snagama s Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, Federalnim zavodom za zapošljavanje i Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom FBiH napravimo kvalitetan događaj koji će okupiti i poslodavce i nezaposlene osobe, ne samo iz Kantona Sarajevo nego i iz cijele Federacije BiH. Cilj je vrlo konkretan – omogućiti neposredan kontakt poslodavaca i osoba koje traže posao ili žele promijeniti posao.

Na jednom mjestu, kandidati mogu dobiti informacije iz prve ruke, proširiti mrežu kontakata, dobiti bržu povratnu informaciju i direktno razgovarati o konkretnim radnim mjestima. Sajam je istovremeno prilika i za poslodavce da predstave svoje kompanije, odnosno da grade svoj brend poslodavca, ali i da vide šta konkurencija nudi, koliko se vrednuju određene pozicije, zašto neko lakše dolazi do zaposlenika, dok drugi teško pronalazi radnu snagu i slično. To su važne informacije u vremenu u kojem se tržište rada veoma brzo mijenja.

Na kraju, direktniji kontakt znači i manje troškova i za poslodavce i za osobe koje traže posao. Ako se kroz jedan razgovor napravi prvi korak prema zaposlenju, svi smo uradili ono zbog čega ovakvi sajmovi i postoje.

Danas se često govori da na tržištu rada istovremeno imamo nezaposlene osobe i poslodavce koji teško pronalaze radnike. Gdje mislite da je najveći problem?

Mislim da ovaj problem moramo posmatrati iz više uglova. Jedan od ključnih problema svakako je nedostatak kvalificirane radne snage među nezaposlenim osobama. S druge strane, imamo i problem netransparentnih oglasa poslodavaca, posebno kada je riječ o plati. Teško je objasniti situaciju u kojoj se na konkurs neke institucije za jednu poziciju prijavi 300 kandidata, a da se na istu ili sličnu poziciju u privatnom sektoru ne prijavi gotovo niko. To nam nešto govori. Tržište rada se promijenilo. Kandidati danas sve više određuju uslove koje su nekada gotovo isključivo određivali poslodavci. A tržište je uvijek stvar ponude i potražnje.

Ipak, kada govorimo o problemu svih problema, onda bih rekla da je to poslovni ambijent u Bosni i Hercegovini. Poboljšanje poslovnog okruženja mora biti jedan od prioriteta vlasti. Privrednici na svojim leđima nose veliki dio tereta ekonomskog razvoja i moramo im omogućiti da mogu više vrednovati rad svojih zaposlenih i ponuditi bolje uslove za rad.

Koja zanimanja su trenutno najtraženija u Kantonu Sarajevo i da li se struktura potražnje značajno promijenila u posljednjih nekoliko godina?

I dalje su najtraženiji građevinski radnici i majstori svih profila. Dakle, ljudi koji obavljaju ručne i tehničke poslove. Velika je potražnja i za radnicima u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i drugim uslužnim djelatnostima, što je posebno izraženo u Sarajevu zbog razvoja turizma. Upravo se najveći broj radnika tih profila danas uvozi iz drugih zemalja, što nam dovoljno govori o stanju na domaćem tržištu rada. Kada je riječ o visokoobrazovanim kadrovima, najveća je potražnja za inženjerima elektrotehničke i mašinske struke.

Posebno je važno pitanje mladih ljudi koji tek ulaze na tržište rada. Šta biste poručili mladoj osobi koja ima diplomu, ali nema radno iskustvo i ne zna odakle da počne?

Prije svega – neka dođe na sajam. Mladi koji nemaju iskustvo mogu se na licu mjesta obratiti našim savjetodavcima, pomoći ćemo im oko izrade CV-ja i dati im savjet kako da se predstave poslodavcu. Ali, najvažnije je da budu proaktivni. Neka sami priđu poslodavcu, predstave se i pokažu spremnost da uče, usavršavaju se i stiču nove vještine. Danas poslodavac često prije bira motivisanu mladu osobu bez iskustva nego osobu s iskustvom koja nije spremna da preuzme odgovornost i prihvati nove poslovne zadatke. Diploma je važna, ali ona više nije dovoljna sama po sebi. Motivacija, spremnost na učenje i prilagođavanje tržištu rada postaju jednako važni.

Koliko su danas važni programi poput stručnog osposobljavanja, pripravničkog rada, obuka i prekvalifikacija? Da li oni zaista vode ka dugoročnom zapošljavanju?

Veoma su važni i mi u Službi za zapošljavanje KS im posvećujemo veliku pažnju. Nudimo programe obuka, prekvalifikacija i dokvalifikacija, a nezaposlene osobe prije svega pozivam da prate naše javne pozive i iskoriste mogućnosti koje im nudimo.

Obrazovni sistem mora pratiti promjene na tržištu rada. Nažalost, obrazovanje je često tromije od tržišta rada, i to nije problem samo Bosne i Hercegovine. Upravo zato je važno neformalno obrazovanje. Ono omogućava da se znanje mnogo brže prilagodi konkretnim potrebama tržišta i da osoba teorijsko znanje poveže s praktičnim vještinama koje poslodavac danas očekuje.

Dakle, tržište rada mijenja se brže nego što se mijenja obrazovni sistem? Kako Služba prati te promjene i kako ih koristi u kreiranju svojih programa?

Naše iskustvo je da se tržište rada mijenja praktično iz mjeseca u mjesec. Privatni sektor je mnogo fleksibilniji kada je riječ o promjenama i lakše angažuje resurse kako bi se prilagodio novim potrebama. Iako bih pitanje obrazovanja prepustila stručnjacima iz te oblasti, ono što mogu reći iz perspektive institucije koju vodim jeste da javni sektor često usporavaju dugotrajne i komplikovane procedure koje prethode svakoj promjeni. Tu je i ljudski faktor.

Ljudi se često boje promjena i pružaju otpor progresu jer se boje da bi promjene mogle ugroziti njihov status, a neznanje vrlo često rađa strah. Služba svake godine organizuje karijerna savjetovanja za maturante. Upoznajemo ih s njihovim pravima nakon sticanja zvanja, ali i sa stanjem na tržištu rada. Savjetujemo ih kako da biraju obrazovne programe u skladu s deficitarnim zanimanjima. Naravno, mladi će na kraju ipak upisati ono što vole. I to je sasvim prirodno. Naš zadatak je da im omogućimo da tu odluku donesu sa što više informacija.

Sve više se govori o digitalnim i zelenim poslovima, ali i o nedostatku radne snage u tradicionalnim zanimanjima. Da li nezaposleni u Kantonu Sarajevo imaju dovoljno prilika za sticanje novih znanja i vještina?

Mi svake godine unapređujemo mjere zapošljavanja i trudimo se da nezaposlenim osobama omogućimo kvalitetne obuke. Nastavit ćemo unapređivati saradnju s centrima za obrazovanje odraslih koji provode certifikacije, dokvalifikacije i prekvalifikacije. Sve ono što omogućava sticanje praktičnih i odmah primjenjivih vještina direktno povećava šansu za zaposlenje. Naš cilj nije samo da osoba prođe kroz program, nego da nakon njega bude konkurentnija na tržištu rada.

Sajam poslova je mjesto gdje se, umjesto klasičnog slanja biografija, odmah razgovara o konkretnim radnim mjestima i očekivanjima. Koliko je važna direktna komunikacija između poslodavca i kandidata?

Apsolutno je mnogo važna. Mi iz ranijih iskustava znamo da upravo direktan kontakt često dovodi do brzog zaposlenja. Sam dolazak nezaposlene osobe na Sajam poslodavcu pokazuje da ta osoba aktivno traži posao. Zato pozivam sve koji dolaze da ponesu svoj CV i da ne čekaju da im neko priđe – neka oni naprave prvi korak.

Poslodavci će formirati baze kandidata i te baze neće koristiti samo tokom dva dana sajma. Kandidati mogu biti pozvani na razgovor i mjesecima kasnije. Zato sajam ne treba posmatrati samo kao dva dana događaja. Za nekoga upravo taj razgovor 3. ili 4. septembra može biti početak zaposlenja nekoliko sedmica ili mjeseci kasnije.

Na sajmu će biti radionice i panel-diskusije. Zašto ste odlučili da ovaj događaj ne bude samo prostor za predstavljanje kompanija, nego i mjesto edukacije i razgovora sa nezaposlenim osobama?

Želimo da ljudi sa sajma ne odu samo s nekoliko brošura i kontakata, nego s konkretnim informacijama koje mogu primijeniti.

JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo priprema dva panela i dvije radionice. Razgovarat ćemo o aktuelnim temama iz oblasti zapošljavanja, o tome kako programi zapošljavanja mogu pomoći u otklanjanju posljedica nezaposlenosti, ali i o strategiji zadržavanja radne snage. Radionice će biti posvećene karijernom savjetovanju i poslovima budućnosti. Imat ćemo uvažene goste iz institucija i realnog sektora, a posebno mi je važno što će posjetioci imati priliku direktno postavljati pitanja.

Jedna od tema o kojoj se mnogo govori jeste odlazak radne snage iz Bosne i Hercegovine. Šta institucije mogu uraditi da mladima i kvalifikovanim ljudima ponude razlog da svoju budućnost grade ovdje?

Mislim da se o odlasku radne snage ponekad govori mnogo više nego što se govori o stvarnim podacima. Kada govorimo o Kantonu Sarajevo, mi imamo i podatke koji pokazuju da se mladi ljudi vraćaju. Nigdje situacija nije idealna. Inflacija je “pojela” dio plata i u Evropi. Na evidencijama Službe bilježimo kontinuiran pad broja nezaposlenih. U posljednje tri godine broj nezaposlenih smanjili smo za oko 5.000 osoba, a važno je naglasiti da ne pretpostavljamo da su svi oni otišli u inostranstvo – mi evidentiramo razloge smanjenja broja nezaposlenih.

Ako je JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo u posljednje tri godine plasirala više od 100 miliona KM u programe zapošljavanja, ako smo kroz naše programe zaposlili gotovo sve mlade ljekare iz Kantona Sarajevo, omogućili otvaranje više od 250 obrta i preduzeća kroz program samozapošljavanja, te kroz sve programe u tri godine zaposlili 4.500 nezaposlenih osoba iz Kantona Sarajevo, a sada počinjemo s potpisivanjem ugovora za još 1.100 osoba – onda mislim da možemo reći da radimo konkretne stvari. Posebno je važno da smo utvrdili da 36% osoba obuhvaćenih našim programima ostaje u stalnom radnom odnosu.

Svaka institucija koja odgovorno radi svoj posao može biti dio razloga zbog kojeg će mladi odlučiti ostati u svojoj zemlji. Institucije su ovdje godinama često bile zloupotrebljavane. Mislim da je vrijeme da građanima pokažemo da mogu biti servis, a ne prepreka.

Recimo da je prošlo pet godina od danas, šta biste voljeli reći da je Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo promijenila ili unaprijedila?

Za nekoliko godina ću se vjerovatno sjećati kako sam se upoznala sa službom i kako se služba upoznala sa mnom. Vrlo je emotivno. Šalim se, naravno. Kada sam došla na čelo službe, akcenat sam stavila na programe zapošljavanja i materijalno-socijalnu sigurnost nezaposlenih osoba. Važno mi je i da ljudi koji rade u službi imaju dobre uslove za rad. Zato smo u mom mandatu uredili radne prostorije, unaprijedili softver, poboljšali plate i, što mi je posebno drago, napravili bolju atmosferu za rad. Istovremeno, pokušavam proširiti Odjeljenje za radne dozvole zbog potreba i zahtjeva poslodavaca, ali tu nailazim na otpor među sindikalistima. Već sam rekla – ljudi se često boje promjena. Vjerovatno se boje za svoj status. Ali, tržište raste i potrebe onih koji sarađuju sa službom se mijenjaju. Institucija se mora modernizovati, bez obzira na prepreke. Ja sam nepopravljivi optimista i vjerujem da ćemo prevazići i ove šumove u komunikaciji

I za kraj – šta biste poručili nezaposlenim osobama koje će 3. i 4. septembra doći na sajam? Šta biste voljeli da urade prije nego što napuste Hotel Hills?

Voljela bih da svaka osoba koja traži posao sa sajma izađe barem s jednim konkretnim rezultatom – pozivom na intervju, novim kontaktom, informacijom ili prilikom koju prije dolaska nije imala. Na sajmu “Gledaj sebi posla” će biti 100 poslodavaca koji dolaze upravo zato da predstave svoje kompanije i pronađu radnu snagu koja im nedostaje. Iskoristite tu priliku. Dođite da gledate sebi posla , ali nemojte samo gledati. Priđite, razgovarajte i napravite prvi korak.

I na kraju, još jednom pozivam sve nezaposlene osobe, apsolvente, maturante, ali i zaposlene koji žele promijeniti posao, kao i sve druge koje zanima tema zapošljavanja, da 3. i 4. septembra dođu u Hotel Hills. Dođite pripremljeni. Ponesite CV, razgovarajte s poslodavcima, postavljajte pitanja i nemojte čekati da neko napravi prvi korak umjesto vas.

The post Direktorica Službe za zapošljavanje KS: Tržište rada se promijenilo, kandidati danas određuju uslove appeared first on Biznis Info.

Objavljeni su Javni poziv za dodjelu sredstava za finansiranje i sufinansiranje programa održivosti zaposlenosti, razvoja privrednih društava za zapošljavanje osoba s invaliditetom i zaštitnih radionica, te programa profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom, kao i Javni poziv za dodjelu novčanog stimulansa za novo zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2026. godini.

Poticaji i profesionalna rehabilitacija dostupni i osobama sa 50 posto invaliditeta

Usvajanjem novih pravilnika Fond je dodatno unaprijedio sistem ostvarivanja prava na poticajna sredstva i proširio krug osoba koje mogu koristiti njegovu podršku. Jedna od najznačajnijih novina jeste da se mogućnost korištenja sredstava Fonda, pod propisanim uslovima, proširuje i na osobe s utvrđenim stepenom invaliditeta od 50 posto.

Do sada su za novčani stimulans za novo zapošljavanje mogle aplicirati osobe s utvrđenim stepenom invaliditeta od najmanje 60 posto, dok će podrška sada biti dostupna i osobama sa stepenom invaliditeta od 50 posto.

„Podrška će prvi put biti dostupna i osobama s utvrđenim stepenom invaliditeta od 50 posto, bilo kroz programe profesionalne rehabilitacije, bilo putem poslodavaca koji ih zaposle. Time dodatno širimo obuhvat podrške i stvaramo nove mogućnosti za ravnopravnije uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada“, izjavio je Ahmet Baljić, direktor Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Do 7.000 KM za obrazovanje, obuke i nabavku pomagala

Osobe s utvrđenim stepenom invaliditeta od 50 posto mogu aplicirati i za programe profesionalne rehabilitacije u okviru LOT-a III, u vrijednosti do 7.000 KM po korisniku.

Sredstva su namijenjena finansiranju ili sufinansiranju vanrednog srednjeg i visokog obrazovanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije, polaganja stručnih ispita, pohađanja obuka i kurseva, uključujući informatičke kurseve, strane jezike i polaganje vozačkog ispita.

Programom je obuhvaćena i nabavka pomagala i opreme koja je osobi s invaliditetom neophodna za obrazovanje, osposobljavanje i rad.

Dodatni poticaji za poslodavce

Poslodavci na otvorenom tržištu rada mogu aplicirati za novčani stimulans za novo zapošljavanje osoba s utvrđenim stepenom invaliditeta od 50 posto, pod općim uslovima javnog poziva.

Ova mogućnost odnosi se na državne organe, pravosudne institucije, organe lokalne uprave, javne službe i ustanove, fondove, javna preduzeća, privredna društva i druga pravna lica koja nisu osnovana prvenstveno radi zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Novim pravilima dodatno su unaprijeđene mogućnosti korištenja stimulansa za velike i srednje poslodavce.

„Velikim i srednjim preduzećima u Federaciji BiH sada je omogućeno podnošenje zahtjeva za dodjelu novčanog stimulansa za neograničen broj osoba s invaliditetom. Time stvaramo dodatne poticaje za zapošljavanje i snažnije uključivanje osoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada“, naglasio je Baljić.

Fond će kroz javne pozive podržati novo zapošljavanje, očuvanje postojećih radnih mjesta, unapređenje uslova rada i poslovanja privrednih društava za zapošljavanje osoba s invaliditetom i zaštitnih radionica, kao i obrazovanje i stručno osposobljavanje osoba s invaliditetom.

Tekst javnih poziva, uslovi za prijavu, potrebna dokumentacija i rokovi dostupni su na zvaničnoj stranici Fond.ba

The post Rekordnih 20,3 miliona KM za zapošljavanje i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom appeared first on Biznis Info.

Na prvi pogled riječ je o još jednom konkursu za posao. Međutim, ovaj potez zapravo predstavlja najsnažniju potvrdu do sada da je kompanija ušla u završnu fazu priprema za početak poslovanja u BiH, piše BiznisInfo.ba.

Naime, upravo je masovno zapošljavanje trgovaca bilo posljednji veliki korak koji je Lidl morao napraviti prije otvaranja svojih prodavnica.

Potvrđuju se ranije informacije BiznisInfo.ba

BiznisInfo.ba je još krajem januara objavio da se prve Lidlove prodavnice u Bosni i Hercegovini, prema nezvaničnim informacijama iz same kompanije koje smo tada imali, mogu očekivati početkom 2027. godine.

Tada smo pisali da objekti i distributivni centar neće predstavljati najveći izazov, već da će presudan biti proces zapošljavanja i obuke velikog broja radnika. Današnji potez Lidla pokazuje da se upravo taj scenario ostvaruje.

Kompanija je otvorila prijave za 125 skladišnih radnika u logističkom centru u Lepenici, dok će od 15. augusta do kraja septembra biti otvoren konkurs za više od 1.000 radnika u prodavnicama u Sarajevu, Mostaru, Gradišci, Modriči, Doboju, Laktašima, Banjoj Luci, Bihaću, Gračanici, Brčkom, Bijeljini, Zvorniku, Zenici, Travniku, Kaknju, Livnu, Čapljini, Vogošći, Istočnom Sarajevu, Kiseljaku i Tešnju.

Zašto je ovaj konkurs toliko važan

U Lidlu BiH već neko vrijeme radi oko 400 ljudi. No, za razliku od “viših” pozicija koje zahtijevaju duži period prilagođavanja i obuke, Lidl ne raspisuje konkurse za radnike u prodavnicama godinama unaprijed. Naprotiv, zapošljavanje trgovaca pokreće tek kada su ispunjeni svi ključni preduslovi za početak poslovanja i kada slijedi završna faza priprema za otvaranje prodavnica.

Nakon odabira kandidata slijedi zahtjevan proces obuke prema jedinstvenim standardima kompanije koji se primjenjuju na svim tržištima na kojima Lidl posluje.

Svi zaposleni prolaze detaljnu pripremu kako bi od prvog dana rada mogli odgovoriti zahtjevima specifičnog Lidlovog modela poslovanja, u kojem jedan radnik obavlja više različitih poslova, od rada na kasi i usluživanja kupaca do slaganja robe. Zbog toga od raspisivanja konkursa do početka rada prodavnica prolazi više mjeseci.

Otvaranje početkom 2027.

Ako se uzme u obzir da prijave za radnike u prodavnicama traju do kraja septembra, nakon čega slijede selekcija kandidata i obuka, može se izračunati da je početak 2027. godine najrealniji termin za otvaranje prvih Lidlovih prodavnica u Bosni i Hercegovini.

Današnje masovno zapošljavanje predstavlja do sada najjaču potvrdu da se taj plan neće bitnije mijenjati.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Sada je sve jasno: Evo kada se otvara Lidl u Bosni i Hercegovini appeared first on Biznis Info.

– Prijedlog zakona donosi potpuno novi pristup vođenju evidencija nezaposlenih osoba razdvajanjem aktivnih tražilaca zaposlenja od osoba koje putem službi za zapošljavanje ostvaruju druga prava. Time će nadležne institucije prvi put raspolagati preciznim podacima o stvarnom broju osoba koje aktivno traže posao, njihovim kvalifikacijama i zanimanjima, što predstavlja osnov za kvalitetnije planiranje mjera aktivne politike zapošljavanja, efikasnije usmjeravanje javnih sredstava i bolje usklađivanje obrazovnog sistema i potreba privrede – ističe se u saopćenju Ministarstva.

Fleksibilnije zapošljavanje stranih radnika

Dodaje se da usvajanje ovog zakona posebno dobija na značaju nakon stupanja na snagu Zakona o zapošljavanju stranaca u FBiH, kojim je predviđena mogućnost donošenja odluke o deficitarnim zanimanjima.

– Takav pristup omogućit će fleksibilnije zapošljavanje stranih radnika u djelatnostima koje se već godinama suočavaju sa nedostatkom domaće radne snage, posebno u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu, uslužnim djelatnostima, prerađivačkoj i prehrambenoj industriji, dok će istovremeno novi sistem evidencija omogućiti da se prije donošenja takvih odluka u potpunosti sagledaju raspoloživi kapaciteti domaće radne snage – navode iz Ministarstva.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istakao je da se ovim zakonom konačno otvara gotovo trogodišnji reformski proces kojim Federacija BiH prvi put dobija moderan i funkcionalan okvir za upravljanje tržištem rada.

Trogodišnji reformski proces

– Ovo nije zakon koji mijenja jednu proceduru ili jednu instituciju. Ovo je zakon koji mijenja način na koji Federacija Bosne i Hercegovine upravlja tržištem rada. Gotovo tri decenije vodili smo evidencije iz kojih nismo mogli sa sigurnošću znati koliko ljudi zaista traži posao, koje kvalifikacije imaju i u kojim zanimanjima nam nedostaje radna snaga. Bez takvih podataka nije moguće voditi ozbiljnu politiku zapošljavanja niti planirati razvoj privrede – kazao je ministar Delić.

Dodao je da će, zajedno sa Zakonom o zapošljavanju stranaca i novim Zakonom o radu, ovaj zakon predstavljati okosnicu najveće reforme tržišta rada u Federaciji BiH u posljednjih 20 godina.

Povezati radnu snagu sa potrebama poslodavaca

– Njime stvaramo uslove da domaću radnu snagu mnogo bolje povežemo sa potrebama poslodavaca, da mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerimo prema onima kojima su zaista potrebne i da odluke o zapošljavanju stranih radnika donosimo na osnovu stvarnih potreba tržišta rada, a ne procjena. Time gradimo uređenije, pravednije i konkurentnije tržište rada, na korist radnika, poslodavaca i ukupnog razvoja Federacije Bosne i Hercegovine – naglasio je ministar Delić.

Iz Ministarstva je pojašnjeno da će, nakon današnjeg usvajanja na Vladi Federacije BiH, Prijedlog zakona biti upućen u Federalni parlament na razmatranje u drugom čitanju, a po njegovom usvajanju i objavi u Službenim novinama Federacije BiH stupit će na snagu i započeti njegova primjena.

The post Delić: Novi Zakon razdvojit će one koji aktivno traže zaposlenje i one koji na birou ostvaruju druga prava appeared first on Biznis Info.

Veliki iskorak za osobe s invaliditetom

Jedna od najznačajnijih novina odnosi se na proširenje kruga korisnika koji mogu ostvariti podršku Fonda. Naime, pored osoba sa invaliditetom sa utvrđenim stepenom invaliditeta od 60% i više, koje su i do sada mogle aplicirati za novčani stimulans za novo zapošljavanje, od sada tu mogućnost imaju i osobe sa utvrđenim stepenom invaliditeta od 50%. Poslodavci mogu aplicirati za novčani stimulans za novo zapošljavanje osoba sa utvrđenim stepenom invaliditeta od 50% pod općim uslovima (na otvorenom tržištu rada, u državnim organima, organima pravosuđa, organima lokalne uprave, javnim službama, ustanovama, fondovima, javnim preduzećima, privrednim društvima i drugim pravnim licima koja nisu osnovana za zapošljavanje osoba s invaliditetom, u skladu sa Zakonom), čime se dodatno podstiče uključivanje osoba sa invaliditetom na otvoreno tržište rada.

Također, osobe sa invaliditetom sa utvrđenim stepenom invaliditeta od 50% mogu aplicirati na programe profesionalne rehabilitacije (LOT III) u vrijednosti do 7.000,00 KM, koji omogućavaju finansiranje ili sufinansiranje vanrednog srednjeg i visokog obrazovanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije, stručnih ispita, obuka, kurseva (uključujući IT, strane jezike i vozački ispit), te nabavku pomagala i opreme neophodne osobi sa invaliditetom za učenje i rad.

Ovakvo proširenje kruga korisnika omogućeno je zahvaljujući činjenici da Fond raspolaže dovoljnim finansijskim sredstvima, čime su stvoreni uslovi da pravo na podršku ostvare i osobe sa invaliditetom sa utvrđenim stepenom invaliditeta od 50%.

Fond intenzivno provodi aktivnosti na pripremi dva javna poziva ukupne vrijednosti 20,3 miliona, i to za:

– Javni poziv za dodjelu novčanog stimulansa za novo zapošljavanje osoba sa invaliditetom u 2026. godini u vrijednosti od 12 miliona KM;

– Javni poziv za dodjelu sredstava za finansiranje i sufinansiranje programa održivosti zaposlenosti, razvoja privrednih društava za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i zaštitnih radionica, te programa profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom u 2026. godini, u vrijednosti od 8,3 miliona KM.

Objava javnih poziva planirana je u prvoj polovini mjeseca avgusta 2026. godine.

Pozivamo sve zainteresovane poslodavce, organizacije osoba sa invaliditetom, osobe sa invaliditetom i druge potencijalne korisnike da prate web stranicu Fonda www.fond.ba, na kojoj će blagovremeno biti objavljeni tekstovi javnih poziva, uslovi, potrebna dokumentacija i rokovi za podnošenje prijava.

Fond ostaje posvećen stvaranju jednakih mogućnosti za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i unapređenju njihove profesionalne rehabilitacije kroz transparentne i dostupne programe podrške.

The post Veliki iskorak: Omogućeno zapošljavanje pod općim uslovima i profesionalna rehabilitacija za osobe sa invaliditetom od 50% appeared first on Biznis Info.

Kako je navedeno u javnom pozivu osim sufinansiranje troškova pokretanja i razvoja vlastitog biznisa Općina Centar pruža i stručnu podršku (trening i mentorstvo).

Za ovu namjenu obezbijeđena su finansijska sredstva u iznosu od 230.000 KM.

Ukupan iznos sredstava, koji će biti dodijeljen po uspješno ocijenjenom poslovnom planu, predlaže stručna Komisija, u skladu sa utvrđenim kriterijima o utvrđivanju iznosa dodjele finansijskih sredstava. Visina finansijskih sredstava po uspješno ocijenjenom poslovnom planu iznosi maksimalno do 30.000 KM.

Pravo učešća na javni poziv imaju osobe sa prebivalištem na području općine Centar koje planiraju registrovati i razvijati svoj biznis na području ove jedinice lokalne samouprave, mlađi od 35 godina života i žene preko 35 godina života, dugoročno nezaposleni koji se najmanje 12 mjeseci nalaze u evidencijama Javne ustanove „Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo“ na dan raspisivanja javnog poziva.

Javni poziv ostaje otvoren do 16. jula 2026. godine a sve informacije o načinu prijave i potrebnoj dokumentaciji mogu se pronaći na web stranici Općine Centar.

The post U Općini Centar u toku Javni poziv za samozapošljavanje i unapređenje poduzetništva appeared first on Biznis Info.

Udruženje roditelja djece sa poteškoćama u razvoju „Mala sirena“ od 2012. godine pruža stručnu podršku djeci, mladima i njihovim porodicama. Kroz Javni poziv Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom Federacije BiH iz septembra 2024. godine, Udruženje je zaposlilo dvije osobe sa invaliditetom, čime su unaprijeđene usluge centra i otvoren prostor za njihovo prvo radno iskustvo.

Centar koji je postao regionalna adresa podrške

„Kao ključni rezultat našeg četrnaestogodišnjeg rada izdvajamo izgradnju savremenog centra površine 503 m², koji je jedan od najopremljenijih objekata ove vrste u Bosni i Hercegovini“, kazala je Adisa Mahovac, direktorica Udruženja.

Centar raspolaže kabinetima za stručne tretmane, prilagođenim toaletima i kupatilima, kuhinjom, dnevnim boravkom, liftom, prostranom krovnom terasom i inkluzivnim igralištem sa kućicom na drvetu. Njegovu najveću snagu, prema riječima direktorice, čini multidisciplinarni tim koji svakodnevno odgovara na individualne potrebe korisnika.

„Regionalno smo prepoznati jer djeca iz drugih gradova redovno dolaze po našu pomoć“, pojasnila je Mahovac.

Rad Udruženja prepoznat je UNICEF-ovim priznanjem „Šampion inkluzije“ i općinskim nagradama, a centar su posjetili brojni domaći i međunarodni zvaničnici. Djelovanje se nastavlja i izvan njegovih prostorija kroz saradnju sa školama, edukaciju nastavnika, dokumentarni film i kampanje poput „Trčimo za inkluziju“ sa Amelom Tukom.

Prvo zaposlenje i nove profesionalne vještine

„Angažovanje fizioterapeuta omogućilo nam je intenziviranje fizikalnih tretmana, dok je administrativni radnik preuzeo važne funkcije vođenja web stranice i kancelarijskog poslovanja“, istakla je Mahovac.

Jedan zaposleni, korisnik invalidskih kolica i otac djevojčice, radio je na administrativnim poslovima i upravljanju web stranicom. Druga zaposlenica, mlada žena sa cerebralnom paralizom, bila je dio fizioterapeutskog tima. Fond je, uz neto plate i doprinose, podržao i nabavku opreme potrebne za njihov rad, čime su ojačani stručni i operativni kapaciteti Udruženja.

„Kroz svakodnevnu saradnju sa stručnim timom, komunikaciju sa roditeljima korisnika i posjetiocima, razbili su barijere izolacije i dokazali da su ravnopravni članovi kolektiva“, pojasnila je Mahovac.

Za dvije zaposlene osobe posao je donio iskustvo, kontakte i veću samostalnost. Direktorica taj proces opisuje kao „prozor u svijet“ koji vraća osjećaj korisnosti, dostojanstva i pripadnosti zajednici.

Partnerstvom do novih prilika

Planovi Udruženja usmjereni su na održivost i dalje širenje programa. Poseban fokus ostaje na praćenju novih mogućnosti Fonda, ponovnom angažovanju osoba sa invaliditetom te edukaciji i rehabilitaciji djece i mladih kako bi bili spremniji za buduće tržište rada.

„Pozivamo lokalne kompanije da preuzmu odgovornost i direktno zapošljavaju osobe sa invaliditetom“, poručila je Mahovac.

Uz angažman privrede, važni su kontinuitet institucionalne podrške, volontiranje, zagovaranje prava i donacije koje doprinose kvalitetu usluga. Povezivanje institucija, kompanija i građana može iskustva poput ovog pretvoriti u nove, stabilne prilike za rad i punije učešće osoba sa invaliditetom u zajednici.

The post Mala sirena iz Zavidovića: Kada prilika za rad postane prozor u svijet appeared first on Biznis Info.

U Federaciji Bosne i Hercegovine važnu ulogu u uklanjanju prepreka na tržištu rada ima Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom FBiH. Rezultati njegove podrške vidljivi su i u Cazinu, gdje je kroz saradnju s Udruženjem distrofičara Cazin devet osoba uključeno u profesionalnu rehabilitaciju i obrazovanje, dok je šest članova ostvarilo radni staž kroz zaposlenje u Udruženju.

Podrška oblikovana prema potrebama članova

Udruženje distrofičara Cazin osnovano je 2012. godine s ciljem unapređenja kvaliteta života osoba sa neratnim invaliditetom. Danas okuplja 40 članova, među kojima je 30 osoba sa invaliditetom te deset aktivista, volontera i asistenata. Petnaest članova živi s najtežim oblicima tjelesnog invaliditeta uzrokovanim distrofičnim oboljenjima.

Rad Udruženja obuhvata medicinsku rehabilitaciju i banjsko liječenje, personalnu asistenciju, podršku samostalnom životu, profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i zagovaranje sistemskih rješenja. U Cazinu su pokrenuli i servis personalne asistencije.

„Kontinuirana medicinska rehabilitacija, personalna asistencija i servisi podrške doprinose većoj samostalnosti naših članova, njihovoj socijalnoj uključenosti i aktivnijem učešću u zajednici“, pojašnjava Hasmir Delić, predsjednik Udruženja.

Saradnja s Fondom donijela obrazovanje i radni staž

Saradnja Udruženja i Fonda započela je 2013. godine prvim zapošljavanjem, a za pojedine članove upravo je tada otvoren put prema iskustvima koja su im godinama bila teško dostupna. Podrška je realizovana kroz program novčanog stimulansa za novo zapošljavanje i programe profesionalne rehabilitacije. Od 2015. do 2022. članovima koji ranije nisu imali priliku steći potrebno obrazovanje omogućeno je školovanje, od osnovnog do visokog nivoa, kao i različiti oblici stručnog usavršavanja.

Šest osoba koje se zbog težine invaliditeta teško mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada dobilo je priliku raditi u Udruženju, razvijati svoje sposobnosti i sticati radno iskustvo. Svaka od njih kroz periodične angažmane ostvarila je po pet godina radnog staža. Trenutno su zaposlene dvije osobe sa stopostotnim invaliditetom, nakon što je završen jednogodišnji angažman prethodne dvije osobe.

„Radna mjesta prilagođavamo sposobnostima i potrebama zaposlenih. Uz podršku Fonda omogućili smo ljudima koje tržište rada često isključuje da pokažu šta znaju i da svojim radom doprinesu Udruženju i zajednici“, govori Hasmir Delić, predsjednik Udruženja.

Prepreke počinju mnogo prije prvog radnog dana

Put do zaposlenja za osobe sa invaliditetom često je obilježen preprekama još od školskih dana. Nepristupačne obrazovne ustanove, nedostatak asistivne tehnologije, otežan prijevoz i mali broj prilagođenih programa stručnog osposobljavanja među ključnim su izazovima u Cazinu i Unsko-sanskom kantonu.

Pri traženju posla osobe sa invaliditetom suočavaju se s predrasudama poslodavaca, nepristupačnim procedurama prijavljivanja i nedostatkom prilika za sticanje prvog radnog iskustva. Ni zasnivanje radnog odnosa ne znači uvijek kraj prepreka, jer ih na radnom mjestu mogu dočekati neprilagođeni uslovi, nedostatak fleksibilnosti i ograničene mogućnosti profesionalnog razvoja.

„Poslodavci trebaju procjenjivati znanje i radne sposobnosti kandidata, prilagoditi radno mjesto individualnim potrebama i koristiti dostupne poticaje. Institucije trebaju snažnije povezati obrazovanje, profesionalnu rehabilitaciju i tržište rada“, poručuje Delić.

Koliko takva podrška može promijeniti životni pravac pokazuje primjer članice koja je u Udruženje došla bez formalnog obrazovanja. U međuvremenu je završila osnovno obrazovanje, osposobila se za administratoricu baze podataka, ostvarila pet godina radnog staža i postala aktivna učesnica u radu i upravljačkim strukturama Udruženja. Umjesto da ostane na margini zajednice, dobila je priliku da svojim znanjem, iskustvom i angažmanom bude njen vidljiv i ravnopravan dio.

„Zaposlenje donosi ekonomsku sigurnost, jača samopouzdanje i omogućava osobi da bude prepoznata prema znanju, sposobnostima i doprinosu društvu“, zaključuje Delić.

Dostupno obrazovanje, profesionalna rehabilitacija i rad stvaraju prostor u kojem osobe sa invaliditetom mogu samostalnije planirati budućnost i donositi odluke o vlastitom životu. Partnerstvo Fonda, poslodavaca, institucija i udruženja zato ostaje važan oslonac u izgradnji tržišta rada na kojem se prednost daje sposobnostima, znanju i ljudskom potencijalu.

The post Priča iz Cazina o osobi sa invaliditetom kojoj su obrazovanje i rad promijenili životni put appeared first on Biznis Info.

IC „Lotos“ osnovale su osobe sa invaliditetom, koje i danas vode i upravljaju organizacijom. Kroz zagovaranje, edukacije, personalnu asistenciju i podršku pri uključivanju na tržište rada, IC „Lotos“ pokazuje da osobe sa invaliditetom, uz odgovarajuće uslove, mogu ravnopravno učestvovati u svim oblastima društva.

Važan oslonac u tom procesu predstavlja saradnja s Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom FBiH, koja organizaciji pomaže da inkluziju ne zadrži samo na nivou ideje, nego je potvrdi i vlastitim primjerom.

Samostalnost počinje mogućnošću izbora

Aktivnosti IC „Lotos“ namijenjene su osobama sa svim vrstama invaliditeta, njihovim porodicama, organizacijama osoba sa invaliditetom i široj zajednici. Jedan od najznačajnijih segmenata njihovog rada jeste razvoj personalne asistencije, bez koje su mnogim osobama obrazovanje, zaposlenje i aktivan društveni život znatno otežani.

„Posebno smo ponosni što smo doprinijeli razvoju usluge personalne asistencije u Bosni i Hercegovini, osnaživanju velikog broja osoba sa invaliditetom za aktivnije učešće u društvu te njihovom zapošljavanju u našoj organizaciji“, ističe Adnana Tursum, finansijska menadžerica IC „Lotos“.

Podrška se, dakle, ne svodi na jednokratnu pomoć. Cilj je stvoriti uslove u kojima osobe sa invaliditetom stiču znanja, vještine i samopouzdanje da samostalno donose odluke i aktivno oblikuju vlastitu budućnost.

Vrijednosti potvrđene konkretnim rezultatima

IC „Lotos“ inkluzivno zapošljavanje ne zagovara samo prema drugima. Od 2012. godine kontinuirano zapošljava osobe sa invaliditetom, a danas ih u organizaciji radi šest. Očuvanju tih radnih mjesta doprinosi saradnja s Fondom, prvenstveno kroz refundaciju doprinosa za zaposlene osobe sa invaliditetom.

„Refundacija doprinosa predstavlja izuzetno važnu podršku jer omogućava zadržavanje postojećih radnih mjesta i doprinosi finansijskoj stabilnosti organizacije“, naglašava Tursum.

Upravo tako podrška Fonda omogućava sigurnije planiranje, održavanje kontinuiteta rada i stvaranje stabilnijih uslova za profesionalni razvoj zaposlenih.

Zaposlenje koje mijenja život

Najbolju potvrdu značaja takve podrške predstavljaju životne priče zaposlenih. Jedna od njih je Bojana Ljubojević, osoba s oštećenjem sluha koja je u IC „Lotos“ zaposlena na neodređeno vrijeme.

„Bojana danas živi samostalno, plaća svoje režije i trenutno je na trećoj godini studija računovodstva na FINRA-i. Iza nje je veoma težak životni period, zbog čega joj zaposlenje znači mnogo više od plate – donijelo joj je samostalnost, sigurnost i mogućnost da planira vlastitu budućnost“, kaže Tursum.

Njen primjer pokazuje da radno mjesto može postati prekretnica, osnova za obrazovanje, finansijsku nezavisnost i dostojanstven život.

Ipak, izazovi ostaju. Među najvećima su finansiranje neto plata i personalne asistencije te očuvanje zaposlenja nakon završetka projekata. Dodatne subvencije za dio neto plata mogle bi rasteretiti poslodavce i otvoriti prostor za nova zapošljavanja.

Primjer IC „Lotos“ pokazuje da se inkluzivno društvo gradi uklanjanjem prepreka i stvaranjem stvarnih prilika. Zapošljavanje osoba sa invaliditetom nije ustupak niti čin dobre volje, ono mora biti ulaganje u samostalnost pojedinca i pokazatelj društva koje zna prepoznati sposobnosti svakog svog člana.

The post Šest zaposlenih osoba sa invaliditetom potvrđuje snagu podrške Fonda i IC „Lotos“ appeared first on Biznis Info.

Ovi podaci pokazuju koliko je za mnoga domaćinstva značajan svaki dodatni izvor prihoda. Kada jedna osoba dobije priliku za zaposlenje, korist ne osjeća samo ona, već i porodica s kojom dijeli svakodnevne troškove i planove.

Pa tako, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom Federacije BiH kroz ovogodišnji javni poziv za novo zapošljavanje osigurao je više od 7,7 miliona KM za zapošljavanje 334 osobe sa invaliditetom. Kroz drugi javni poziv izdvojeno je dodatnih gotovo osam miliona KM za očuvanje postojećih radnih mjesta, razvoj poslovanja, profesionalnu rehabilitaciju i podršku samostalnim djelatnostima. Ukupna vrijednost podrške kroz oba javna poziva tako premašuje 15,7 miliona KM.

Jedna plata ulazi u cijeli dom

Kada osoba dobije posao, plata ne ostaje samo na njenom računu, ona ulazi u zajednički porodični budžet iz kojeg se plaćaju režije, hrana, prijevoz, lijekovi, pomagala i školovanje djece.

Zaposlenje istovremeno donosi veću ličnu samostalnost. Osoba koja je ranije zavisila od finansijske podrške roditelja, supružnika ili drugih članova domaćinstva dobija mogućnost da doprinosi, planira i samostalnije odlučuje o vlastitom životu.

Svako od 334 nova zaposlenja direktno utiče i na domaćinstvo kojem ta osoba pripada. To su stotine porodica u kojima se mijenja kućni budžet i raste osjećaj finansijske sigurnosti.

Kada bi svaka od 334 novozaposlene osobe primala platu u visini prosječne neto plate u Federaciji BiH, u njihova domaćinstva ulazilo bi približno 570.000,00 KM mjesečno, odnosno oko 6,8 miliona KM godišnje. I to je ilustracija ekonomskog potencijala novih radnih mjesta.

Podrška koja traje duže od prvog radnog dana

Fond je kroz javne pozive sredstva usmjerio u novo zapošljavanje, očuvanje postojećih radnih mjesta, razvoj poslovanja, profesionalnu rehabilitaciju i održivost samostalnih djelatnosti osoba sa invaliditetom.

Podršku za očuvanje zaposlenosti dobilo je 100 privrednih društava i zaštitnih radionica, dok su sredstva za razvoj poslovanja odobrena za 74 privredna društva i zaštitne radionice. Programi su obuhvatili i 315 samostalnih i poljoprivrednih djelatnosti osoba sa invaliditetom, 11 osoba uključenih u profesionalnu rehabilitaciju te 16 organizacija osoba sa invaliditetom koje rade na očuvanju radnih mjesta.

Profesionalna inkluzija odvija se kroz više povezanih faza. Obrazovanje i osposobljavanje stvaraju temelje za ulazak na tržište rada, zaposlenje donosi ekonomsku samostalnost, a očuvanje radnih mjesta i razvoj poslovanja osiguravaju dugoročniju stabilnost.

Učinak koji se vidi u svakodnevnom životu

„Svako novo radno mjesto pruža osobi mogućnost da živi od svog rada, dok njenoj porodici donosi veću sigurnost. Fond želi stvarati održive prilike za zapošljavanje, profesionalni razvoj i samostalan život. Rezultati takve podrške osjećaju se u porodici, lokalnoj zajednici i ukupnoj ekonomiji“, poručuje direktor Fonda Ahmet Baljić.

U okolnostima u kojima su troškovi života značajan izazov za mnoga domaćinstva, svako novo radno mjesto donosi konkretnu promjenu. Redovan prihod olakšava svakodnevne troškove, povećava samostalnost osobe sa invaliditetom i pruža porodici više prostora za sigurnije planiranje budućnosti.

Broj zaposlenih govori o obimu podrške. Njena stvarna vrijednost vidi se u porodicama koje žive stabilnije, samostalnije i dostojanstvenije.

The post Podrška Fonda: Šta 334 nova zaposlenja znače za  porodice appeared first on Biznis Info.